Connect with us

Društvo

VISOKE CIJENE ODREĐUJU BROJ TEGLI Građani krenuli u pripremu zimnice

Građani koji su riješeni i ove godine da prave zimnicu, već su ozbiljno krenuli u pripreme. Skupo jeste, ali od tradicije se ne odustaje. Zauzvrat, smanjiće količinu tegli.

Na banjalučkoj stočnoj pijaci nema onih uobičajenih gužvi, ni mnoštva kamiona sa povrćem. Ipak, svaki dan se po nešto pazari za zimnicu.

Kilogram paradajza ovdje košta od 1,5 do četiri marke, dok su patlidžan, paprike i šljive po dvije marke.

Preprodavci diktiraju cijene.

Prodavci tvrde da cijene nisu mnogo rasle u odnosu na prošlu godinu.

– Domaćice su još prije dvije nedjelje počele da uzimaju paradajz za sos i kečap. Kilogram košta 1,50 KM, a kada se uzima na gajbu bude i 1,20 KM. To je zreli paradajz, ima po neku flekicu i oštećenje, ali je za te stvari najljepši. Onaj za jelo je skuplji, kod nas proizvođača je tri marke, a kod preprodavaca i više od četiri – govori Stojanka Ješić iz Srpca.

Podsjeća da je sve u proizvodnji poskupjelo, i to trostruko, skuplja je prihrana, najloni, zaštita, pa ipak cijena paradajza je ista kao i prošle godine. Istina, lani je poskupjela.

Za vreću paprika od šest kilograma građani trebaju izdvojiti 8 maraka, a 6 KM košta manja vreća, od četiri kilograma. Međutim, prava je lutrija da li će vas na pijaci i sutra dočekati današnje cijene.

– Vreća krastavaca trenutno je 13 maraka. Bila je 20 KM prije sedam dana, a u jednom momentu čak i po pet maraka. Zašto, ne znam. Preprodavci su ti koji drže monopol, a ja se ravnam prema ostalima na pijaci – tvrdi jedan prodavac.

Cijene se mijenjaju iz dana u dan

Slično varira i cijena kupusa. Kilogram ovog povrća trenutno košta jednu marku.

– Cijene se mijenjaju od dana do dana, jedan put je marka, sutra je 70 feninga, a prekosutra 1,20 KM. Sve zavisi od ponude i potražnje; kad je više robe, onda je jeftinije, a ako fali robe, cijene idu gore. Pijaca je takva generalno, ali ova godina je specifična. Isto tako je i s paprikom; danas je dvije marke za kilogram, a neki dan bila je marku ako uzimaš na karton – priča nam prodavačica Julijana.

Sve je to, tvrdi ona, zato što u Banjaluci nema mušterija.

– Nije inflacija, već jednostavno ima viška robe na pijaci, a manjak kupaca. Ljudi uzimaju po kilogram, dva – govori ona.

I prodavac Dragan T. svjedoči da još nije neka potražnja među kupcima, ali nada se da će biti bolje. Cijene jesu više nego lani, ali nešto malo, tvrdi on.

Kvalitetnije nego u prodavnicama

Banjalučanka Dijana već je pazarila većinu povrća koje će iskoristiti za zimnicu, a praviće sve redom – od pinđura, kuvanog paradajza, šarene salate, cveklu, kisele paprike, džem od šljiva i smokava.

– Jeste skupo, ali može se probrati, ne mora čovjek za kuvanje da kupi baš taj paradajz od četiri marke. Svi kupujemo i pravimo prema svojim mogućnostima, ja ću ovaj put pripremiti nekih dvadeset litara kuvanog paradajza, a ranije sam pravila i više. Tačno je da se čovjek mora dosta potruditi, treba dosta vremena za taj posao, ali isto tako znam da se nigdje ne može kupiti zimnica bez konzervansa i bez šećera kao što ja pravim – ispričala je ova domaćica.

Nisu je ipak cijene nagnale da kuva manje zimnice, već mala ostava u stanu.

priprema paprika za ajvar
FOTO: SRPSKAINFO

Međutim, za baku Biserku, koju smo zatekli na pijaci, sve je skupo. Ali, i to je opet bolje, kaže, od onoga što se nudi u prodavnicama.

– Sad sam kupila paradajz za jesti, jer po piljarama u naseljima deru sa cijenama. To je katastrofa. Mi smo penzioneri i nama je svaki dinar zlata vrijedan. Za zimnicu praviti samo šarenu salatu, kupus i peći ćemo crvene paprike. To je to. Moja djeca su vani, nemam kome ni pripremati, samo za nas dvoje – rekla nam je ona.

Što se tiče gotove zimnice, cijena tegle kiselih krastavca u prodavnicama kreće se od 3 do četiri marke, dok je tegla paprika nešto skuplja. Ajvar koji je uvek bio prava zimska poslastica košta od šest do devet maraka.

Direktor fabrike za preradu voća i povrća iz Bijeljine, Stevo Filipović, kaže da su kod njih cijene proizvoda ostale na prošlogodišnjem nivou. Ipak, loša godina je nepovoljno uticala na kvalitet proizvoda.

– Zbog kiša u aprilu i maju, vremenskih nepogoda sa gradom, kvalitet proizvoda je na minimalnom nivou. Paprike koje danas dođu ako se ne prerade, sutra su već trule. Velika je koncentracija tečnosti, a mali sadržaj voćnih šećera, i to je zaista problem na koji, nažalost, ne možemo uticati – izjavio je Filipović.

Povrće u baštama tek pristiže

Sa druge strane, oni koji uzgajaju svoje povrće na pripremu zimnice će još pričekati, jer plodovi tek sada pristižu.

– Sve kasni, ono što smo trebali da beremo krajem jula, tek sada stiže. Povrće na pijaci je uglavnom iz plastenika i uvoza, paprika stiže iz Makedonije, većina povrća je iz Albanije, a naše povrće koje gajimo na otvorenom dospijeva tek sada – pojašnjava Milka Tamamović iz Banjaluke, koja vodi udruženje „Gradske bašte“.

Ona godinama uzgaja povrće za lične potrebe, a cijene su, priča, danas mnogo veće nego što su bile u prethodnom periodu. Ova sezona je bila i posebno teška. Ipak, koliko je sve loše izgledalo na početku, prinos je, ocjenjuje naša sagovornica, na kraju ispao i solidan.

– Veoma teško je bilo ove godine, daleko je manje plodova jer su vremenske prilike bile ekstremne – od suša, poplava, bolesti, najezde puževa, smrdibuba, nema šta se nije izredalo, evo sad su i ptice navalile na paradajz. Očito je da je daleko manji rod ove godine nego prethodnih. Ja sam paradajz sadila pet puta, polovinom maja stradao je od poplava, a poslije su ga napali puževi – ispričala je Tamamovićeva.

Related Topics:

Društvo

DJEČAK NAPRAVIO LOM ZBOG ZBOG IGRICA! Majka zvala Hitnu i policiju!

Prekomjerno korištenje mobilnih telefona i društvenih mreža sve je ozbiljniji problem među djecom i mladima, a zabrinjavajuće navike imaju i njihovi roditelji.

Alarmantne digitalne navike

  • Dječak zbog videoigara gotovo prestao ići u školu
  • Majka pozvala policiju i hitnu pomoć
  • Učenici na telefonu osam i po sati dnevno
  • Roditelji često zanemaruju djecu zbog ekrana
  • Psihijatar savjetuje porodična pravila

Psihijatar Tarik Hodžić iz Zavoda za liječenje ovisnosti Kantona Sarajevo otkrio je da su srednjoškolci s kojima je razgovarao u prosjeku provodili osam i po sati dnevno na telefonu. Upozorio je na posljedice kompulsivnog korištenja digitalnih tehnologija, ali i objasnio kako roditelji mogu prepoznati problem i pomoći djeci.

Zašto je majka dječaka morala pozvati hitnu i policiju?

Govoreći o slučajevima iz kliničke prakse, Hodžić je opisao dječaka koji je zbog pretjeranog igranja videoigara gotovo prestao pohađati školu.

Kada mu je majka isključila struju u sobi kako bi spriječila daljnje igranje, dječak je burno reagovao, zbog čega je morala pozvati policiju i hitnu pomoć.

“I onda dijete koje je mirno, koje je blijedo i bijelo jer ne vidi praktično sunčevog svjetla, koje je totalno anksiozno, dakle u apstinencijalnoj krizi, napravi haos do te mjere da majka zove policiju i hitnu”, ispričao je psihijatar.

Dodao je da je dječaka pregledao jednom, ali da ne zna šta se kasnije s njim dogodilo.

Koliko vremena srednjoškolci provode na telefonu?

Hodžić je naveo da je tokom aktivnosti u sarajevskim školama u protekle dvije godine razgovarao s učenicima iz približno 30 odjeljenja.

“Radio sam neku brzu računicu i na osnovu aritmetičke sredine došao do podatka da iz nekih 30-ak odjeljenja u kojima sam bio u srednjim školama u Sarajevu, prosjek je osam i po sati dnevno, što je meni bio frapantan podatak”, kazao je Hodžić za N1.

Naglasio je da su djeca i adolescenti posebno osjetljivi na štetne utjecaje digitalnih tehnologija jer njihov psihološki razvoj još nije završen.

Prema njegovim riječima, ključni znak problema jeste kompulsivno ponašanje, odnosno nemogućnost prestanka korištenja tehnologije uprkos očiglednim štetnim posljedicama.

Kako roditelji utiču na digitalne navike djece?

Hodžić je predstavio i rezultate vlastitog, nereprezentativnog istraživanja među kolegama iz zdravstvene struke.

Prema podacima koje je iznio, više od 90 odsto ispitanih roditelja provjerava telefon tokom razgovora s djetetom, dok 75 posto od 48 ispitanika odgađa odgovor djetetu zbog gledanja u ekran.

“66 posto roditelja kaže da im dijete nekad mora ponavljati da bi skrenulo njihovu pažnju”, naveo je.

Dodao je da četvrtina ispitanih roditelja smatra kako im se djeca manje povjeravaju nego ranije i da je emocionalna bliskost oslabljena.

“Možemo mi djeci pričati šta hoćemo, ali djeca uvijek gledaju šta mi radimo puno više nego što slušaju šta mi govorimo”, poručio je.

Zašto su TikTok i Instagram posebno problematični?

Hodžić smatra da su TikTok i Instagram među posebno problematičnim platformama zbog načina na koji podstiču dugotrajno korištenje.

“TikTok je strašan i njega bih izdvojio kao prvog, Instagram drugi, i to prati ga u stopu”, rekao je.

Objasnio je da beskonačno prikazivanje sadržaja i iščekivanje novih reakcija mogu podsticati kompulsivno ponašanje.

Kako spriječiti pretjerano korištenje telefona?

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je ograničavanje korištenja telefona u školama, ali i uspostavljanje porodičnih pravila.

“Zabrana adolescentu samo sredstvo koje je zabranjeno čini privlačnijim”, upozorio je, ističući da je važnije uključiti djecu u donošenje odluka.

Predložio je da se telefoni ne koriste tokom zajedničkih obroka i porodičnog druženja, kao ni nakon 22 sata, pri čemu bi ista pravila trebala važiti i za roditelje.

Naglasio je da cilj nije potpuno izbacivanje digitalnih tehnologija iz života djece, nego njihovo svrsishodno korištenje bez štetnih posljedica.

Nastavi čitati

Društvo

SUZE, SIRENE I POSLJEDNJI APLAUZ! Radnici „Zotovića“ na najemotivniji način ispratili dr Gorana Talića! (VIDEO)

Radnici Instituta “Dr Miroslav Zotović” odali su danas počast preminulom direktoru Goranu Taliću

Goran Talić preminuo je u utorak, 13. oktobra, u 67. godini.

Komemoracija Goranu Taliću biće održana u petak, 16. oktobra, u 10 časova u Banskom dvoru u Banjaluci, dok je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju Sveti Pantelija.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno