Connect with us

Svijet

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA, DOBAR SLUGA ILI ZAO GOSPODAR! Zašto strepimo od novih tehnologija

Od nepoznanice do najčešće korišćenog pojma savremene tehnologije – to je put koji je prešla veštačka inteligencija.

Upućeni izdvajaju prednosti koje donosi ako se pravilno primenjuje, dok jedan dio javnosti strepi od nove tehnologije. Ipak, brzina kojom vještačka inteligencija ulazi u sve sfere života ne ostavlja nam mnogo vremena za razmišljanje.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovečanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka, pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svjetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovječanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka, pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju.

„Sposobnost da mašine, od računara pa do robota, mogu da donose odluke, reaguje na podražaje iz okruženja i da urade nešto korisno po nas. Da nam pomognu. Što bismo rekli mi u robotici – da kolaborativno rade s nama”, objašnjava prof. dr Zoran Miljković sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

„Njena mogućnost da napredno analizira velike količine podataka. To je njen sav potencijal i benefit koji mi možemo koristiti kroz različite oblasti i sektore. Razvoj autonomnih sistema, vozila, roboti, dronovi… Ono što je interesantno je da ona na svim poljima može da doprinese“, rekla je Dragana Šutović Ilić ispred Centra za 4. industrijsku revoluciju.

Praktična primena te tehnologije možda je najvidljivija na polju medicine.

Raspolažući milionima podataka, sistemi pomažu lekarima pri uspostavljanju dijagnoza, odabiru terapije, prevenciji rizika. Na primer, pruža se mogućnost za analizu na stotine hiljada mamograma u jednom danu, za šta bi lekarima bile potrebne godine.

„Unapređenje dijagnostike, terapije, optimizacija, personalizovane medicine na osnovu karakteristika pojedinca, razvoj novih lekova i ubrzana istraživanja na osnovu podataka koju VI može da analizira, i da dâ potencijalna rešenja“, dodaje Šutović Ilićeva.

Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko želimo da maksimalno iskoristimo potencijale veštačke inteligencije i umanjimo negativne posledice, nephodna je hitna zakonska reguliva.

Da je vrag odneo šalu postali su svesni i zvaničnici širom sveta, pa je na konferencijama, uz potencijalna ratna žarišta, veštačka inteligencija glavna tema.

Srbija je 2020. usvojila petogodišnju Strategiju razvoja te tehnologije, a nedavno je započeta izrada nove.

„Nas četrdesetak sada radimo po drugi put Strategiju razvoja VI u Srbiji do 2030. godini. Intenzivno radimo na tome. Regulativa će biti bazirana na svim merama i indikatorima koje ćemo uspostaviti i koji već postoje”, naglašava profesor Miljković.

Osim Zakonske regulative, pred Vladom je i izazov da se uspostavi mreža socijalne zaštite i ponude programi prekvalifikacije radnicima kako bi savladali osnove veštačke inteligencije i bili konkurentniji na tržištu rada.

Mlađe generacije trebalo bi nešto spremnije da dočekaju novu tehnološku eru, jer se o veštačkoj inteligenciji uči već u osnovnoj školi.

Svijet

EKSPLOZIJA AZILANTSKIH ZAHTJEVA! Velika Britanija pred TESTOM izdržljivosti!

Skoro 20.000 tražilaca azila stiglo je od početka godine u Veliku Britaniju malim čamcima, što predstavlja rekordno visok broj za prvih šest mjeseci u godini, prenijeli su danas britanski mediji.

Ovakvim značajnim prilivom tražilaca azila povećava se pritisak na britanskog premijera Kira Starmera, čija vlada radi na smanjenju tog broja, navodi Rojters.

Podaci britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazali su da je u ponedjeljak stiglo 879 migranata, čime je ukupan broj za prvu polovinu 2025. godine dostigao 19.982, ili za 50 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

Premijer Starmer je pod pritiskom da se pozabavi hiljadama ljudi koji svake godine prelaze Lamanš nestabilnim gumenim čamcima, što je ključno pitanje za birače kojima se obećava da će vlada „razbiti bande“ koje stoje iza trgovine ljudima.

Britanska vlada tvrdi da je od preuzimanja vlasti prošlog jula više od 24.000 ljudi vraćeno u matične zemlje bez prava boravka u Velikoj Britaniji.

U 2024. godini, 73 osobe su stradale pokušavajući da pređu Lamanš malim gumenim čamcima.

Britanska vlada je, takođe, obećala da će okončati skupu praksu korišćenja hotela za smještaj tražilaca azila.

Nastavi čitati

Svijet

LUKAŠENKOVA OPOMENA ZAPADU! “Igrate se ljudima kao u kompjuterskoj igrici, ali to ima posljedice!”

Zapadni zvaničnici raspiruju tenzije u svijetu iz svojih kancelarija, igrajući se životima ljudi poput likova u kompjuterskim igrama, izjavio je danas predsjednik Bjelorusije – Aleksandar Lukašenko.

“Žarišta napetosti se rasplamsavaju direktno iz kancelarija zapadnih zvaničnika. Igraju se životima ljudi kao likovima u kompjuterskoj igrici ili holivudskom filmu”, rekao je on na svečanom sastanku u Minsku povodom Dana nezavisnosti koji se u Bjelorusiji proslavlja 3. jula, prenosi agencija Belta.

Lider Bjelorusije je napomenuo da je 80 godina nakon Pobjede u Drugom svjetskom ratu Jaltski mir zamijenjen “briselsko-vašingtonskom avanturom”.

Prema njegovim riječima, Bjelorusi oštrije od bilo koga drugog reaguju na događaje koji nas tjeraju da pravimo istorijske paralele.

“Ponavljanje katastrofe kao u Ukrajini ili, ne daj Bože, na Bliskom istoku, za nas je neprihvatljivo. Pretpostavke za takav razvoj događaja ćemo sasjeći u korjenu”, naglasio je Lukašenko i dodao da se prije svega obraća “onima koji stoje iza takvih scenarija”.

Lukašenko je ranije izjavio da se protiv Bjelorusije već nekoliko decenija vodi permanentni hibridni rat, koji će, kako je ocijenio, “u budućnosti samo dobijati na zamahu”.

“Bjelorusija ima čime da odgovori na ovo”, naveo je on, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP U ŠOK POSJETI “ALIGATOR ALKATRAZU”: “Obučiću zatvorenike da bježe od aligatora!”

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obišao je danas gradilište novog imigracionog pritvorskog centra u Južnoj Floridi, koji su lokalni zvaničnici nazvali “Alligator Alcatraz”.
Objekat se nalazi u Nacionalnom parku Everglejds, u području poznatom po opasnom terenu i divljoj prirodi, a Tramp je u šali rekao da će obučiti zatvorenike “kako da bježe od aligatora ako pobjegnu iz zatvora”, piše CBS News.

Tramp je centar opisao kao “izuzetno profesionalan i dobro urađen”.

Guverner Floride Ron DeSantis najavio je da se očekuje dolazak prvih zatvorenika već u srijedu.

“Objekat je adaptiran za samo osam dana kako bi bio spreman da primi imigrante”, rekao je guverner, dodajući da će centar doprinijeti povećanju broja deportacija i uklanjanja nezakonitih imigranata.

Ovaj privremeni centar, sa kapacitetom do nekoliko hiljada kreveta, biće opremljen sa više od 200 sigurnosnih kamera, 28.000 metara bodljikave žice i više od 400 čuvara.

Projekat finansira Savezna agencija za vanredne situacije (FEMA), u okviru programa za skloništa i usluge migranata, a centar je u potpunosti izolovan, s jednim putem ulaska i izlaza.

Centar se nalazi u Everglejdsu, oko 80 kilometara zapadno od Majamija, u močvarnom ekosistemu Big Cypress Swamp.

Ovaj prostor je bio planiran za gradnju futurističkog aerodroma u 1960-im, ali su protesti zaustavili radove, a 1970. godine odlučeno je da bi izgradnja uništila ekosistem Evergladesa, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno