Connect with us

Društvo

Vještačka inteligencija polako ulazi u svakodnevne poslove

Izvršni direktor Kursera, provajdera za online učenja, Džef Mađonkalda rekao je da je, kada je prvi put isprobao ČetGPT, bio “zapanjen”. Sada je to dio njegove svakodnevne rutine.

On novi moćni AI četbot alat koristi za slanje e-pošte, izradu govora “prijateljskim, optimističnim, autoritativnim tonom s miješanom kadencom”. On ga čak koristi da pomogne u odlučivanju velikih strateških pitanja kao što je “Kako bi kompanija trebala pristupiti uključivanju alata umjetne inteligencije kao što je ČetGPT u svoju platformu”.

– Koristim ga kao pomoćnika u pisanju i kao misaonog partnera – rekao je Mađonkalda za Si-En-En.

Mađonkalda je jedan od mnogih poslovnih lidera, političara i akademika koji su se ove sedmice okupili u Davosu u Švicarskoj na Svjetskom ekonomskom forumu. Na dnevnom redu je niz hitnih pitanja koja opterećuju globalnu ekonomiju, od energetske krize do rata u Ukrajini i promjena u trgovini, ipak tema kojima mnogima privlači najviše pažnje je ČetGPT.

Alat, koji je kompanija za istraživanje umjetne inteligencije OpenAI stavila na raspolaganje široj javnosti krajem prošle godine, izazvao je polemike o tome kako “generativne AI” usluge koje mogu pretvoriti upite u originalne eseje, priče, pjesme i slike nakon što pristupe ogromnim onlajn skupovima podataka mogu radikalno promijeniti način na koji živimo i radimo.

Neki tvrde da će to ostaviti bez posla umjetnike, učitelje, programere i pisce pa i novinare. Drugi su optimističniji, pretpostavljajući da će to omogućiti zaposlenima da se bolje bave svojim obavezama ili da se fokusiraju na zadatke višeg nivoa.

Kristijan Lang, izvršni direktor digitalnog lanca snabdijevanja Trejdšift, rekao je da je bio oduševljen mogućnostima koje je prikazao ČettGPT, čak i nakon što je godinama bio izložen informacijama u Silicijumskoj dolini.

On je također koristio platformu za pisanje e-mejlova i tvrdi da niko nije primijetio razliku. Čak joj je dao da obavlja neke računovodstvene poslove, uslugu za koju Trejdešift trenutno zapošljava skupu firmu za profesionalne usluge.

Do danas je ČetGPT uglavnom tretiran kao razonoda i predznak onoga što dolazi. Oslanja se na OpenAI-jev GPT-3.5 jezički model, koji je već zastario; naprednija GPT-4 verzija je u izradi i mogla bi biti objavljena ove godine.

Kritičari, kojih ima mnogo, ističu da griješi, bolno je neutralan i pokazuje očigledan nedostatak ljudske empatije. Jedna tehnološka novinska publikacija, na primjer, bila je prisiljena objaviti nekoliko značajnih ispravaka za članak koji je napisao ChatGPT. A javne škole u Njujorku zabranile su učenicima i nastavnicima da ga koriste.

Ipak, softver, ili slični programi konkurenata, uskoro bi mogli osvojiti poslovni svijet.

Majkrosoft, investitor u OpenAI, objavio je ove sedmice da su alati kompanij, uključujući GPT-3.5, pomoćnik za programiranje Kodeks i generator slika DALL-E 2 sada uopšteno dostupni poslovnim klijentima u paketu pod nazivom Azure OpenAI Service. ČetGPT će uskoro biti dodan.

– Vidim da ove tehnologije djeluju kao kopilot, pomažući ljudima da učine više sa manje – rekao je izvršni direktor Majkrosofta Saja Nadela publici u Davosu.

Mađonkalda ima slično mišljenje. Želi integrisati generativnu umjetnu inteligenciju u ponudu Kursera ove godine, videći priliku da učenje učini interaktivnijim za učenike koji nemaju pristup ličnoj nastavi u učionici ili jedan na jedan sa stručnjacima iz predmeta.

On priznaje da izazove kao što su sprečavanje varanja i osiguravanje tačnosti treba riješiti. Zabrinut je da sve veća upotreba generativne AI možda neće biti u potpunosti dobra za društvo, ljudi mogu postati manje agilni mislioci.

– Svako ko ovo ne koristi uskoro će biti u teškom položaju. Kao, uskoro. Kao, vrlo brzo – rekao je Mađonkalda.

“Samo razmišljam o svojim kognitivnim sposobnostima s ovim alatom. U odnosu na ranije, mnogo je veći, a moja efikasnost i produktivnost su mnogo veće”, prenosi CNN.

Related Topics:

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Društvo

DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno