Connect with us

Društvo

Vještačka inteligencija polako ulazi u svakodnevne poslove

Izvršni direktor Kursera, provajdera za online učenja, Džef Mađonkalda rekao je da je, kada je prvi put isprobao ČetGPT, bio “zapanjen”. Sada je to dio njegove svakodnevne rutine.

On novi moćni AI četbot alat koristi za slanje e-pošte, izradu govora “prijateljskim, optimističnim, autoritativnim tonom s miješanom kadencom”. On ga čak koristi da pomogne u odlučivanju velikih strateških pitanja kao što je “Kako bi kompanija trebala pristupiti uključivanju alata umjetne inteligencije kao što je ČetGPT u svoju platformu”.

– Koristim ga kao pomoćnika u pisanju i kao misaonog partnera – rekao je Mađonkalda za Si-En-En.

Mađonkalda je jedan od mnogih poslovnih lidera, političara i akademika koji su se ove sedmice okupili u Davosu u Švicarskoj na Svjetskom ekonomskom forumu. Na dnevnom redu je niz hitnih pitanja koja opterećuju globalnu ekonomiju, od energetske krize do rata u Ukrajini i promjena u trgovini, ipak tema kojima mnogima privlači najviše pažnje je ČetGPT.

Alat, koji je kompanija za istraživanje umjetne inteligencije OpenAI stavila na raspolaganje široj javnosti krajem prošle godine, izazvao je polemike o tome kako “generativne AI” usluge koje mogu pretvoriti upite u originalne eseje, priče, pjesme i slike nakon što pristupe ogromnim onlajn skupovima podataka mogu radikalno promijeniti način na koji živimo i radimo.

Neki tvrde da će to ostaviti bez posla umjetnike, učitelje, programere i pisce pa i novinare. Drugi su optimističniji, pretpostavljajući da će to omogućiti zaposlenima da se bolje bave svojim obavezama ili da se fokusiraju na zadatke višeg nivoa.

Kristijan Lang, izvršni direktor digitalnog lanca snabdijevanja Trejdšift, rekao je da je bio oduševljen mogućnostima koje je prikazao ČettGPT, čak i nakon što je godinama bio izložen informacijama u Silicijumskoj dolini.

On je također koristio platformu za pisanje e-mejlova i tvrdi da niko nije primijetio razliku. Čak joj je dao da obavlja neke računovodstvene poslove, uslugu za koju Trejdešift trenutno zapošljava skupu firmu za profesionalne usluge.

Do danas je ČetGPT uglavnom tretiran kao razonoda i predznak onoga što dolazi. Oslanja se na OpenAI-jev GPT-3.5 jezički model, koji je već zastario; naprednija GPT-4 verzija je u izradi i mogla bi biti objavljena ove godine.

Kritičari, kojih ima mnogo, ističu da griješi, bolno je neutralan i pokazuje očigledan nedostatak ljudske empatije. Jedna tehnološka novinska publikacija, na primjer, bila je prisiljena objaviti nekoliko značajnih ispravaka za članak koji je napisao ChatGPT. A javne škole u Njujorku zabranile su učenicima i nastavnicima da ga koriste.

Ipak, softver, ili slični programi konkurenata, uskoro bi mogli osvojiti poslovni svijet.

Majkrosoft, investitor u OpenAI, objavio je ove sedmice da su alati kompanij, uključujući GPT-3.5, pomoćnik za programiranje Kodeks i generator slika DALL-E 2 sada uopšteno dostupni poslovnim klijentima u paketu pod nazivom Azure OpenAI Service. ČetGPT će uskoro biti dodan.

– Vidim da ove tehnologije djeluju kao kopilot, pomažući ljudima da učine više sa manje – rekao je izvršni direktor Majkrosofta Saja Nadela publici u Davosu.

Mađonkalda ima slično mišljenje. Želi integrisati generativnu umjetnu inteligenciju u ponudu Kursera ove godine, videći priliku da učenje učini interaktivnijim za učenike koji nemaju pristup ličnoj nastavi u učionici ili jedan na jedan sa stručnjacima iz predmeta.

On priznaje da izazove kao što su sprečavanje varanja i osiguravanje tačnosti treba riješiti. Zabrinut je da sve veća upotreba generativne AI možda neće biti u potpunosti dobra za društvo, ljudi mogu postati manje agilni mislioci.

– Svako ko ovo ne koristi uskoro će biti u teškom položaju. Kao, uskoro. Kao, vrlo brzo – rekao je Mađonkalda.

“Samo razmišljam o svojim kognitivnim sposobnostima s ovim alatom. U odnosu na ranije, mnogo je veći, a moja efikasnost i produktivnost su mnogo veće”, prenosi CNN.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno