Svijet
AI ULAZI U ŠKOLE: Grčka postaje eksperimentalni poligon za tehnologiju?
Grčka pokreće nacionalni pilot-program AI obuke za nastavnike i učenike, uz ambiciju da postane tehnološki lider, ali i uz burne reakcije zbog rizika koje ova revolucija nosi.
Nastavnici u srednjim školama u Grčkoj uskoro će proći kroz intenzivan program obuke za korišćenje alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.
Ove nedjelje, zaposleni u 20 škola biće obučeni da koriste specijalizovanu verziju ChatGPT-ja, prilagođenu akademskim institucijama, na osnovu novog sporazuma između konzervativne vlade i kompanije OpenAI.
“Moramo da prihvatimo da vještačka inteligencija ne postoji u nekom paralelnom svijetu. Ona je već tu”, poručila je ministarka obrazovanja Sofija Zaharaki uoči početka pilot-projekta.
Program, koji bi u januaru trebalo da se proširi na nacionalni nivo, svrstava Grčku među prve zemlje koje uvode generativnu vještačku inteligenciju direktno u učionice. Prve radionice biće fokusirane na obuku nastavnika, od planiranja nastave i istraživanja do personalizovane pomoći učenicima, prije nego što se ChatGPT Edu postepeno uključi u sam obrazovni proces. Proljeća naredne godine, starijim srednjoškolcima takođe će biti dozvoljeno korišćenje alata, uz strogu kontrolu pristupa, navode zvaničnici.
Grčka prati primjer Estonije, jedne od prvih zemalja koje su se odlučno okrenule digitalnim obrazovnim tehnologijama. Vlada premijera Kirjakosa Micotakisa, poznata po prouniverzitetskim i probiznis reformama, želi da zemlju pozicionira kao tehnološki centar regiona, Atina već priprema jednu od prvih evropskih “AI fabrika”.
Micotakis je nedavno upozorio da bi “značajni društveni nemiri” mogli da izbiju ako se AI revolucija bude tumačila kao nešto što bogati isključivo tehnološke kompanije. Ipak, njegova administracija među prvima je razvila nacionalnu strategiju pripreme građana za “promjene koje će donijeti široka primjena ove tehnologije”.
“Ako ne možeš da pobjediš bot, pridruži mu se”
U školama, gdje većina učenika i sada koristi aplikacije poput ChatGPT-ja, vlada se vodi filozofijom: “Ako ne možeš da pobjediš bot, pridruži mu se”.
Ipak, među djelom javnosti entuzijazam izostaje. Srednjoškolci, koji se suočavaju sa pritiscima rigidnog i ispitno orijentisanog sistema, strahuju da bi AI, ako se nekontrolisano razvija, mogla da ih “nadmudri i preuzme kontrolu”.
“Plaši me”, kaže sedamnaestogodišnji Aristidis Tolos tokom protesta u centru Atine, djelom organizovanog zbog pravca obrazovnih reformi. “Traže previše od nas, a sad još i ovo. AI nema dušu, to je mašina”.
Direktor globalnih poslova OpenAI-ja, Kris Leben, poručuje da grčka odluka da testira ChatGPT u školama predstavlja “novo obrazovno poglavlje” za zemlju. Kompanija se obavezala da će nadgledati primjenu “najboljih praksi za bezbjedno i efikasno korišćenje u učionici”.
Skeptici upozoravaju da bi Grčka mogla postati eksperimentalni poligon za tehnologiju koja nosi ozbiljne rizike, uključujući slabljenje kritičkog i kreativnog mišljenja.
U sedištu sindikata srednjoškolskih profesora OLME vlada vidna zabrinutost.
“Na našem nedavnom kongresu ovo je bila glavna tema, mnogi su izrazili ozbiljan nemir”, kaže zvaničnik Dimitris Aktipis, dodajući da se profesori pitaju da li će promjene dovesti do “učionica bez nastavnika”.
Nastavnici se boje i da bi nova tehnologija mogla pojačati zavisnost mladih od ekrana, u trenutku kada Grčka postaje prva zemlja u Evropi koja će blokirati društvene mreže za djecu mlađu od 15 godina.
“Poslije 40 godina u prosvjeti mogu iskreno da kažem da su ekrani unazadili djecu”, kaže Dimitris Panajiotokopulos, koji je ove godine otišao u penziju kao direktor osnovne škole. “AI nije lijek za sve. Ona je ozbiljna prijetnja kritičkom mišljenju ako se djeci serviraju gotovi odgovori”.
Poboljšavanje infrastrukture
Vlada bi, dodaje on, trebalo prije svega da se bavi poboljšanjem infrastrukture, jer u zemlji koja decenijama traži veća ulaganja, obrazovanje i dalje dobija manje od 5 odsto budžeta.
“Zimi vidite djecu kako se tresu od hladnoće jer smijemo da uključimo grijanje samo jedan sat”, kaže Panajiotokopulos. “Pričaju o digitalnom dobu, a u školama često ne rade ni osnovne stvari poput utičnica i struje. To je užasan problem koji hitno mora da se riješi”.
OLME okuplja oko 85.000 nastavnika, uglavnom stalno zaposlenih, koji upozoravaju da je u učionicama duboko ukorjenjena kultura bubanja gradiva.
“Ne treba da budemo tehnofobi. AI, uostalom, može pomoći nastavnicima da budu efikasniji”, kaže Panos Karagijorgos, profesor fizike u srednjoj školi. “Ali postaje problem kada se koristi u sistemu koji kao jedini cilj ima prolazak na ispitima. Škole ne teže tome da djeca budu zaokružene ličnosti, što guši kreativnost.”
Do sada se vještačka inteligencija koristila isključivo u privatnim školama u Grčkoj. Atinska škola Athens College, koju su pohađali brojni grčki lideri uključujući Micotakisa, bila je među prvima koje su AI koristile za kreiranje programa i pripremu nastave.
“Ne mislim da Grčka smije da propusti ovaj voz”, kaže Aleksis Filaktopulos, predsjednik upravnog odbora škole, dodajući da snažno podržava uvođenje AI u nacionalni kurikulum pod uslovom da se očuvaju kritičko mišljenje i kreativnost. “Sa AI nema lakih odgovora. Ona mora da bude alat – ali uz mnogo ograničenja i zaštitnih mehanizama”.
Svijet
TRAMP POSTAVIO ULTIMATUM EU: Rok do jula ili slijede nove carine SAD
Američki predsednik Donald Tramp razgovarao je danas sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, istakavši da je odredio rok do početka jula da Evropska unija ispuni svoje obaveze iz trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, inače će, u protivnom, SAD povećati carine prema EU.
“Srptljivo sam čekao da EU ispuni svoje obaveze istorijskog trgovinskog sporazuma koji smo potpisali u Škotskoj, najvećeg trgovinskog sporazuma ikad.
Obećano mi je da će EU, prema sporazumu, ukinuti sve carine prem SAD. Složio sam se da joj (Fon der Lajen) dam do 250. godišnjice osnivanja naše zemlje da isporuči svoje obaveze, inače će, nažalost, carine mnogostruko biti povećane”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Dodao je da se sa Fon der Lajen složio da Iran nikad ne sme da dostigne nuklearno naoružanje. “Složili smo se da režim koji ubija sopstveni narod ne sme da kontroliše bombu koja ubija milione”, naveo je američki predsednik.
Fon der Lajen je u sredu odbacila Trampove pretnje o povećanju carina na evropske automobile, upozorivši Vašington da se pridržava postignutog trgovinskog sporazuma sa Briselom.
Sjedinjene Američke Države će 4. jula proslaviti 250. godišnjicu osnivanja te zemlje.
Svijet
ZALIV OPET GORI: Napad na UAE, okršaj u Ormuzu, Tramp žestoko zaprijetio
Primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ozbiljno je uzdrmano nakon nove noćne eskalacije u Ormuskom moreuzu, gdje su američki i iranski vojni brodovi razmijenili vatru, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili da su ponovo meta raketnih i dronskih napada iz pravca Irana.
Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) tvrdi da prekid vatre „i dalje traje“, ali istovremeno prijeti Teheranu „mnogo nasilnijim“ udarima ukoliko ne pristane na sporazum o nuklearnom programu.
„Primirje traje. Na snazi je“, rekao je Tramp u telefonskom razgovoru za ABC News, pokušavajući da umanji ozbiljnost sukoba koji je izbio svega nekoliko sedmica nakon dogovorenog prekida neprijateljstava.
Istovremeno je na mreži Truth Social poručio da će SAD „mnogo jače i mnogo nasilnije uništiti Iran“ ukoliko Teheran brzo ne potpiše sporazum.
Američki razarači pod napadom u Ormuskom moreuzu
Prema saopštenju američkog CENTCOM, iranske snage ispalile su projektile, dronove i poslale brza plovila prema američkim razaračima USS „Truxtun“, USS „Rafael Peralta“ i USS „Mason“ dok su prolazili strateški važnim moreuzom.
Amerikanci tvrde da nijedan brod nije pogođen i da su, nakon presretanja napada, izvedeni udari na iranske vojne objekte povezane sa lansiranjem raketa i dronova.
„CENTCOM ne traži eskalaciju, ali ostaje spreman da zaštiti američke snage“, navodi se u saopštenju američke vojske.
Tramp je potom objavio da se „brojni iranski brodovi sada nalaze na dnu mora“.
„Danas su se poigravali s nama. Oduvali smo ih“, rekao je američki predsjednik, dodajući da je riječ o „packi iz ljubavi“.
Iran tvrdi da je Amerika prva prekršila primirje
Iranski vojni vrh iznio je potpuno drugačiju verziju događaja. Teheran tvrdi da su američki vazdušni napadi pogodili područja Bandar Hamira, Sirika i ostrva Kešm, kao i jedan tanker koji se približavao Ormuskom moreuzu.
Iran navodi da je odgovorio „recipročnom akcijom“, gađajući američke vojne brodove istočno od moreuza i južno od luke Čabahar.
Iranski mediji tvrde da su američka plovila pretrpjela „značajnu štetu“, što Vašington negira.
Istovremeno, iranska protivvazdušna odbrana aktivirana je iznad Teherana, a državna televizija IRIB javila je o eksplozijama i djelovanju PVO sistema protiv „neprijateljskih ciljeva“.
Emirati ponovo meta iranskih napada
Dodatnu zabrinutost izazvalo je saopštenje Ministarstva odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje je potvrdilo da njihove snage odbijaju novi talas iranskih dronskih i raketnih napada.
„Zvuci koji se čuju širom zemlje posljedica su dejstvovanja naših PVO snaga“, navodi se u saopštenju emiratskih vlasti.
Prema dostupnim informacijama, presreću se balistički projektili, krstareće rakete i bespilotne letjelice.
Cijene nafte ponovo rastu
Nova eskalacija odmah je pogodila svjetska tržišta. Cijene nafte, koje su prethodnih dana bile u padu zbog nade u stabilizaciju situacije, ponovo su krenule nagore.
Brent nafta jutros je skočila više od dva odsto i približila se cijeni od 103 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla na oko 97 dolara.
Investitori strahuju da bi dalji sukobi u Ormuskom moreuzu mogli ozbiljno ugroziti globalno snabdijevanje energentima, jer kroz taj pomorski prolaz prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom.
Saudijska Arabija odbila da podrži američku operaciju
Američki NBC objavio je da je Saudijska Arabija odbila da dozvoli SAD korištenje svojih baza i vazdušnog prostora za operaciju „Projekat sloboda“, kojom je trebalo da bude obezbijeđena vojna pratnja tankerima u Ormuskom moreuzu.
Prema navodima medija, Rijad nije popustio ni nakon direktnog razgovora saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana (Mohammed bin Salman) i Trampa.
Taj potez pokazuje koliko su zalivske države oprezne prema mogućnosti širenja rata sa Iranom.
Pregovori ipak nisu prekinuti
Uprkos razmjeni vatre, Vašington i Teheran i dalje održavaju kontakte preko posrednika iz Pakistana.
Tramp tvrdi da Iran „u suštini pristaje“ da neće imati nuklearno oružje.
„Plan je veoma jednostavan. Iran ne može imati nuklearno oružje i neće ga imati“, rekao je američki predsjednik.
Međutim, iranski zvaničnici poručuju da konačan odgovor na američki prijedlog još nije usaglašen, dok pojedini članovi iranskog parlamenta američki memorandum nazivaju „listom želja“.
Analitičari upozoravaju da je situacija izuzetno nestabilna i da je dovoljno samo nekoliko novih incidenata da primirje potpuno propadne.
Svijet
TRAMP: Prekid vatre sa Iranom i dalje na snazi UPRKOS INCIDENTU u Ormuskom moreuzu
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da prekid vatre sa Iranom ostaje na snazi uprkos incidentu u Ormuskom moreuzu u kojem su, prema njegovim riječima, američki razarači bili pod vatrom.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je prekid vatre sa Iranom i dalje na snazi, uprkos incidentu u Ormuskom moreuzu tokom kojeg su, prema njegovim riječima, tri američka razarača bila pod vatrom.
Tramp je na društvenoj mreži “Truth Social” naveo da američki ratni brodovi nisu pretrpjeli oštećenja, ali da su iranski napadači pretrpjeli velike gubitke.
“Tri američka razarača svjetske klase su upravo izašla, veoma uspješno, iz Ormuskog moreuza, pod vatrom. Nije bilo štete na tri razarača, ali je velika šteta nanesena iranskim napadačima”, napisao je Tramp.
On je dodao da su napadači “potpuno uništeni zajedno sa brojnim malim čamcima”.
Kasnije je novinarima u Vašingtonu rekao da su američke snage odgovorile snažno na napad.
“Danas su se šalili sa nama. Oduvali smo ih”, izjavio je Tramp.
Za sada nema zvanične potvrde iz Irana o navodima američkog predsjednika, niti su objavljeni detalji o eventualnim žrtvama ili razmjerama sukoba u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte.
-
Hronika2 dana agoSLUČAJ ŠOKIRAO BANJALUKU, ALI I CIJELU SRPSKU: Evo šta se do sada zna o smrti Bobana Kusturića
-
Hronika3 dana agoUŽAS Boban Kusturić pronađen mrtav
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO O SMRTI KUSTURIĆA: Na licu mjesta pronađen pištolj, naređeno vještačenje
-
Društvo3 dana ago“MALA ŠVAJCARSKA” U BIH: Fali radne snage, mladi se vraćaju iz dijaspore
-
Politika19 sati agoSPORNE VEZE I PITANJA ZAKONA! Državni službenici na stranačkim sastancima SNSD-a? (FOTO)
-
Uncategorized2 dana agoPrijavili ih mještani: Hodočasnike iz Srpske PRESRELA FEDERALNA POLICIJA, nećete vjerovati zbog čega (FOTO)
-
Društvo3 dana ago“PLJAČKA” NA TEZGAMA: Trešnje skuplje nego ikad, građani bijesni
-
Politika3 dana agoIGRA SE BLIŽI KRAJU: Stanivuković uzvraća udarac – jedinstvo opozicije najveći strah Dodika
