Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.

Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.

Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla – bukvalno.

Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan – i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.

“Granica odvraćanja”
Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.

“Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama”, kazao je Tramp.

U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.

SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda – Tule, danas Pitufik svemirska baza – sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.

Trampov koncept “zlatne kupole” protiv prijetnji – po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem – upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.

Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO – savez dizajniran da štiti članice – reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.

Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.

Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.

Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.

Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik – što može dovesti do eskalacije.

Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.

Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje “neprijateljske aktivnosti”.

No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.

Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.

Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe “skoro arktičkom državom” i vidi “Polarni Put svile” kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.

Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.

Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.

Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od “signalske” špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske – jer “ne možeš špijunirati saveznika”, kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.

Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.

Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region – upravo to se dešava.

Oba BH entiteta imaju potrebu za zaduživanjem na međunarodnom tržištu, zaključeno je u izvještaju MMF-a nakon analize i razgovora sa predstavnicima vlasti u BiH. Da li ćemo posegnuti za kreditom MMF-a, za koji je neophodno ispuniti određene zahtjeve i provesti reforme, ili ćemo se zadužiti na stranim berzama i kod komercijalnih banaka stavljajući pod hipoteku prirodne resurse i javna preduzeća?

Ako hoćete kredit morate provesti fiskalnu konsolidaciju, odnosno povećati budžetske prihode a smanjiti rashode, jasno je poručeno iz MMF-a.

,,Oni predlažu da se racionalnije izdvajaju sredstava za plate budžetskih korisnika, odnosno da se taj iznos smanji. Da se provode ciljane socijalne politike. Da se povede računa o javnim investicijama i projektima koji se finsiraju”, pojašnjava profesor ekonomisije Milenko Stanić i dodaje da MMF smatra da u BiH postoji rizik od rasta cijena, prije svega hrane i energetike.

On predviđa da bi moglo doći dio smanjenja doznaka iz inostranstva što će uticati na smanjenje potrošnje i smanjenje privrednih aktivnosti.

MMF zahtjeva i da se održi nezavisnost Centralne banke BiH, da se stabilizuju poltičke prilike u zemlji te da se ozbiljnije krene sa borbom protiv korupcije.

,,Ako smanjimo nivo korupcije možemo da ušdedimo nekoliko stotina hiljada, po nekim proračunima čak i milijardu maraka, kroz sredstava koja trošimo za javne nabavke i usluge”, smatra profesor ekonomije Predrag Mlinarević.

On dodaje da MMF zahtjeva borbu protiv korupcije kako bi Bih bila sposobna da vraća kredit a mi trevbali da budemo zaintersovani jer bi na taj način ušdejeli toliko novca da možda ne bi smo imali potrebu za stalnim dizanjem kredita.

– Nažalost oba entiteta moraju da dižu kredite ako žele da prežive i održe kakav takav socijalni mir u zemlji. To je jasno naznačeno i u izvještaju MMF-a.

Osnivač kompanija Tesla i SpaceX, milijarder Ilon Mask, najavio je novu verziju svog AI četbota, koji će se zvatiBaby Grok, specijalno razvijenog za decu.

Maskov cilj je da ponudi bezbednu, edukativnu i prilagođenu verziju veštačke inteligencije za najmlađe korisnike, nakon što je prethodna verzija Groka izazvala burne reakcije u javnosti zbog neprimerenog sadržaja.

Nova aplikacija razvijena je od strane Maskove kompanije xAI, a kako navodi, Baby Grok će biti potpuno odvojen sistem, sa striktno kontrolisanim sadržajem i fokusom na učenje, zabavu i razvoj.

Odluka dolazi nakon niza kritika upućenih originalnom Grok četbotu koji je, prema navodima korisnika i stručnjaka, u pojedinim slučajevima generisao eksplicitne sadržaje i korišćen je uz animirane avatare, što je izazvalo zabrinutost roditelja i regulativnih tela.

Jedan od najkontroverznijih primera bio je interaktivni AI avatar po imenu Ani, za kojeg se tvrdi da je u pojedinim verzijama imao neprimerene odgovore i ponašanje. Mask je tada najavio da će njegova kompanija učiniti sve da napravi verziju koja će biti “prikladna i potpuno bezbedna za decu”.

Šta nudi Baby Grok?

Prema prvim informacijama, Baby Grok će sadržati edukativne igre, vežbe iz logike, jezika i nauke, kao i narativne funkcije koje pomažu razvoju jezika i kreativnosti. Sve potencijalno osetljive teme biće filtrirane, a sadržaj strogo nadgledan.

Mask je izjavio da je cilj aplikacije da pomogne deci da “uče uz pomoć najnaprednije tehnologije, ali na način koji je bezbedan i zabavan”.

Iako tačan datum lansiranja još uvek nije potvrđen, iz kompanije najavljuju da će Baby Grok biti dostupan “uskoro”, najverovatnije tokom jeseni 2025. godine. Očekuje se da će aplikacija biti deo X platforme, ranije poznate kao Twitter.