Društvo
VLADA KRPI BURE BEZ DNA! Dugovi ostaju stara boljka zdravstva
Stari, nakalemljeni dugovi za većinu zdravstvenih ustanova i dalje su nerješiv problem jer u njihovim kasama nema novca za izmirenje tih obaveza, pa čak ni na rate, ali to ne treba da brine radnike kojima nisu redovno uplaćivani doprinosi jer će i narednih godinu dana imati zagarantovanu zdravstvenu zaštitu.
Potvrdili su to za “Glas Srpske” direktori nekoliko bolnica u Srpskoj navodeći da im je Vlada RS ponovo izašla u susret.
Naime, Ministarstvo finansija RS prošlog ljeta je izdalo rješenja o reprogramu poreskih dugovanja za ukupno 41 javnu zdravstvenu ustanovu čime je zaposlenima u domovima zdravlja i bolnicama omogućeno socijalno osiguranje. Tada je zaključkom Vlade RS odlučeno da Poreska uprava RS naplatu dugovanja bolnica i domova zdravlja odgodi na godinu, te da se za to vrijeme nađe rješenje i da zdravstvene ustanove konačno uđu u reprogram i isplatu dugova. Predviđeni rok istekao je 1. avgusta ove godine, a rješenje je izostalo pa su zdravstvene ustanove bile primorane da od Vlade RS zatraže odgađanje plaćanja na još godinu, što je i učinjeno.
Direktor Bolnice Zvornik Ivan Popović kaže za “Glas” da bi nekoliko zdravstvenih ustanova moglo da otplati dugove u narednih pet godina, kako je predviđeno, ali je za većinu to nemoguće jer su dugovanja prevelika.
– Riječ je o dugovanjima koja su nastala prije 2020. godine. Ima bolnica čiji su dugovi premašili 30, pa i 50 miliona KM i nemoguće je da one to izmire kroz 60 rata, kako je predviđeno reprogramima. Zbog toga je svaka zdravstvena ustanova poslala zahtjev Ministarstvu finansija RS sa molbom da nam produži rok na još godinu. Prema mojim informacijama, svima je odobreno. Cilj je da ponovo pokušamo iznaći rješenje i mi smo resornom ministarstvu predlagali nekoliko načina, pa vidjećemo šta je realno i prihvatljivo – rekao je Popović.
On je naglasio da dug Bolnice Zvornik iznosi oko 3,1 milion KM sa kamatama, dok je glavnica oko 1,8 miliona.
– Najveći problem je što kamate rastu. Ukoliko bi se kamate mogle otpisati, a vjerujem da ima način, lakše bismo otplatili glavnicu i time bismo svi zajedno napravili veliki posao. Ili da reprogram bude odobren na više mjeseci, ali u tom slučaju se mora mijenjati zakonska regulativa – pojasnio je Popović.
Zahtjev za produženje roka poslala je i Bolnica Gradiška, priča direktor te ustanove Rajko Dodik.
– Dobili smo odobrenje od Vlade i prema tom dogovoru, naši radnici imaju zagarantovanu zdravstvenu zaštitu. Moram naglasiti da posljednjih pet godina uplaćujemo redovno sve obaveze, a dug od oko 11 miliona KM nastao je prije 15 i više godina. To su ogromna sredstva koja ne možemo izmiriti iz naših tekućih primanja. I sada jedva sastavljamo kraj s krajem. Bilo kakav dodatni namet značio bi kolaps. Imamo obećanje da će se tražiti rješenje na nivou Republike – kazao je Dodik.
Zeleno svjetlo za odgađanje plaćanja dobila je i trebinjska bolnica.
– Sve je riješeno, naši radnici su pokriveni zdravstvenim osiguranjem i nemamo problema o tom pitanju. Od 2018. godine sve doprinose uredno plaćamo. Uspjeli smo iz tekućih primanja smanjiti dio duga jer smo radnicima koji su otišli u penziju sve uredno uplatili. Samo u posljednjih godinu imali smo 20 zahtjeva za penzionisanje i sve smo to izmirili – rekao je direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.
Da radnici bolnica i domova zdravlja nemaju problema sa zdravstvenim osiguranjem, potvrdio je i vršilac dužnosti predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Miloš Purković.
– Nedavno sam razgovarao sa resornim ministrom koji mi je prenio da je Vlada RS donijela odluku o produženju roka otplate dugova za još godinu i da svi radnici imaju zdravstveno osiguranje – rekao je Purković.
Pozitivni primjeri
Domovi zdravlja u Doboju i Bijeljini pozitivan su primjer zdravstvenih ustanova koje nemaju ni marku dugovanja.
– Borimo se na sve moguće načine da ne dođemo u dugove. Mora se izuzetno voditi računa o svim troškovima, gledati kako povećati prihode na razne načine, bilo komercijalnim uslugama, pružanjem usluga koje postoje u privatnim ambulantama, voditi računa o broju zaposlenih, jer prekomjerno zapošljavanje guta novac – rekao je direktor Doma zdravlja Doboj Vlado Marković.
S njegovim mišljenjem saglasna je i direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin navodeći da je recept dobar i odgovoran menadžment.
Društvo
STIŽE NAM KIŠA! Objavljena najnovija prognoza, opet pogoršanje vremena
Prema vremenskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) stabilno i sunčano vrijeme sa malom oblačnošću zadržat će se još u utorak.
Od srijede izgledno je pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa mjestimično slabom kišom, kraćim pljuskom nerijetko praćenim grmljavinom. Nestabilno vrijeme zadržat će se do kraja radne sedmice.
U dane vikenda prognozira se stabilizacija vremenskih prilika i toplije tokom dana. Tokom sedmice preovladavaće slab vjetar južnog smjera.
Minimalne temperature zraka varirat će uglavnom između 5 i 10 stepeni Celzijusa u Bosni, u Hercegovini od 7 do 13 stepeni Celzijusa. Najviše dnevne temperature od srijede između 17 i 22 stepeni Celzijusa u Bosni, na području Hercegovine od 19 do 24 stepeni Celzijusa.
U periodu od 11. do 18 maja prema raspoloživim prognoznim modelima, očekuje se nestabilno vrijeme sa povremenom kišom. Izraženije padavine moguće su 12. i 13. a nešto stabilniji period 15. i 16. maja.
Jutarnje temperature variraće uglavnom između 6 i 11 stepeni Celzijusa u Bosni do 14 u Hercegovini, najviše dnevne između 11 i 17 u Bosni do 21 stepeni Celzijusa u Hercegovini.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i mogućim pljuskovima
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih padavina u drugom dijelu dana.
Prema prognozama, na zapadu i jugozapadu biće nešto više oblačnosti, dok su poslije podne i uveče mogući kiša i kratkotrajni pljuskovi.
Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji će tokom dana povremeno jačati uz jake udare, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 13 stepeni, a u višim predjelima oko dva stepena, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 18 stepenin Celzijusovih.
Društvo
ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik
U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.
Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.
Vremenska prognoza i narodno tumačenje
Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.
Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.
Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.
Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.
Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.
Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.
Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama
Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.
Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.
Običaji sa vodom i biljem
Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.
Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:
– djeca – da budu zdrava kao dren,
– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,
– stariji – da ih služi zdravlje
– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.
Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti
Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.
Ljubavni običaji i vjerovanja mladih
U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.
Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.
Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.
Zaštita doma i simbolika drveća
Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.
Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.
Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.
-
Svijet3 dana agoRatko Mladić ponovo imao moždani udar, PREBAČEN U BOLNICU U HAGU
-
Hronika3 dana agoKOLONA KOJA NIJE STIGLA: Sjećanje na stradale vojnike JNA u Dobrovoljačkoj
-
Svijet3 dana agoTramp napao Merca pa povlači vojsku iz Njemačke: “RADI UŽASAN POSAO”
-
Region2 dana agoVELIKE PROMJENE ZA TURISTE Hrvatska uvodi stroga pravila za smještaj
-
Politika3 dana agoUSTAŠKI SENTIMENTI UTOČIŠTE PRONAŠLI U REPUBLICI SRPSKOJ: U Derventi nove komemoracije uz podršku institucija
-
Politika2 dana ago“POLA ČOVJEK POLA OSTAVKA”! Savo Minić u kratkom periodu PREVAZIŠAO I VIŠKOVIĆA
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ: O stambenim kreditima IRB-a više neće odlučivati struka, VEĆ POLITIKA! (VIDEO)
-
Region22 sata agoPUCA NOVI SISTEM KONTROLE GRANICA EU: Turistička sezona ukida EES
