Connect with us

Društvo

VLADA KRPI BURE BEZ DNA! Dugovi ostaju stara boljka zdravstva

Stari, nakalemljeni dugovi za većinu zdravstvenih ustanova i dalje su nerješiv problem jer u njihovim kasama nema novca za izmirenje tih obaveza, pa čak ni na rate, ali to ne treba da brine radnike kojima nisu redovno uplaćivani doprinosi jer će i narednih godinu dana imati zagarantovanu zdravstvenu zaštitu.

Potvrdili su to za “Glas Srpske” direktori nekoliko bolnica u Srpskoj navodeći da im je Vlada RS ponovo izašla u susret.

Naime, Ministarstvo finansija RS prošlog ljeta je izdalo rješenja o reprogramu poreskih dugovanja za ukupno 41 javnu zdravstvenu ustanovu čime je zaposlenima u domovima zdravlja i bolnicama omogućeno socijalno osiguranje. Tada je zaključkom Vlade RS odlučeno da Poreska uprava RS naplatu dugovanja bolnica i domova zdravlja odgodi na godinu, te da se za to vrijeme nađe rješenje i da zdravstvene ustanove konačno uđu u reprogram i isplatu dugova. Predviđeni rok istekao je 1. avgusta ove godine, a rješenje je izostalo pa su zdravstvene ustanove bile primorane da od Vlade RS zatraže odgađanje plaćanja na još godinu, što je i učinjeno.

Direktor Bolnice Zvornik Ivan Popović kaže za “Glas” da bi nekoliko zdravstvenih ustanova moglo da otplati dugove u narednih pet godina, kako je predviđeno, ali je za većinu to nemoguće jer su dugovanja prevelika.

– Riječ je o dugovanjima koja su nastala prije 2020. godine. Ima bolnica čiji su dugovi premašili 30, pa i 50 miliona KM i nemoguće je da one to izmire kroz 60 rata, kako je predviđeno reprogramima. Zbog toga je svaka zdravstvena ustanova poslala zahtjev Ministarstvu finansija RS sa molbom da nam produži rok na još godinu. Prema mojim informacijama, svima je odobreno. Cilj je da ponovo pokušamo iznaći rješenje i mi smo resornom ministarstvu predlagali nekoliko načina, pa vidjećemo šta je realno i prihvatljivo – rekao je Popović.

On je naglasio da dug Bolnice Zvornik iznosi oko 3,1 milion KM sa kamatama, dok je glavnica oko 1,8 miliona.

– Najveći problem je što kamate rastu. Ukoliko bi se kamate mogle otpisati, a vjerujem da ima način, lakše bismo otplatili glavnicu i time bismo svi zajedno napravili veliki posao. Ili da reprogram bude odobren na više mjeseci, ali u tom slučaju se mora mijenjati zakonska regulativa – pojasnio je Popović.

Zahtjev za produženje roka poslala je i Bolnica Gradiška, priča direktor te ustanove Rajko Dodik.

– Dobili smo odobrenje od Vlade i prema tom dogovoru, naši radnici imaju zagarantovanu zdravstvenu zaštitu. Moram naglasiti da posljednjih pet godina uplaćujemo redovno sve obaveze, a dug od oko 11 miliona KM nastao je prije 15 i više godina. To su ogromna sredstva koja ne možemo izmiriti iz naših tekućih primanja. I sada jedva sastavljamo kraj s krajem. Bilo kakav dodatni namet značio bi kolaps. Imamo obećanje da će se tražiti rješenje na nivou Republike – kazao je Dodik.

Zeleno svjetlo za odgađanje plaćanja dobila je i trebinjska bolnica.

– Sve je riješeno, naši radnici su pokriveni zdravstvenim osiguranjem i nemamo problema o tom pitanju. Od 2018. godine sve doprinose uredno plaćamo. Uspjeli smo iz tekućih primanja smanjiti dio duga jer smo radnicima koji su otišli u penziju sve uredno uplatili. Samo u posljednjih godinu imali smo 20 zahtjeva za penzionisanje i sve smo to izmirili – rekao je direktor Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta.

Da radnici bolnica i domova zdravlja nemaju problema sa zdravstvenim osiguranjem, potvrdio je i vršilac dužnosti predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Miloš Purković.

– Nedavno sam razgovarao sa resornim ministrom koji mi je prenio da je Vlada RS donijela odluku o produženju roka otplate dugova za još godinu i da svi radnici imaju zdravstveno osiguranje – rekao je Purković.

Pozitivni primjeri

Domovi zdravlja u Doboju i Bijeljini pozitivan su primjer zdravstvenih ustanova koje nemaju ni marku dugovanja.

– Borimo se na sve moguće načine da ne dođemo u dugove. Mora se izuzetno voditi računa o svim troškovima, gledati kako povećati prihode na razne načine, bilo komercijalnim uslugama, pružanjem usluga koje postoje u privatnim ambulantama, voditi računa o broju zaposlenih, jer prekomjerno zapošljavanje guta novac – rekao je direktor Doma zdravlja Doboj Vlado Marković.

S njegovim mišljenjem saglasna je i direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin navodeći da je recept dobar i odgovoran menadžment.

Društvo

OMBUDSMAN ZA ZAŠTITUPOTROŠAČA PRIMIO OKO 900 ŽALBI: Sve više problema pri kupovini i uslugama

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH u osam mjeseci zaprimila je oko 900 žalbi potrošača, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmana, razlog povećanja odnosio se na dvije nove grupe žalbi u odnosu na prošlu godinu – organizaciju koncerata ljetos u Sarajevu i usluge iznajmljivanja automobila, uglavnom stranim državljanima.

Dodaju da su žalbe u znatnoj mjeri riješene pozitivno, u korist potrošača.

“U većini slučajeva u korist potrošača riješene su žalbe u vezi sa uslugama od opšteg ekonomskog interesa kao što su isporuka električne energije, grijanja, snabdijevanja vodom, te odvoz smeća”, navode iz Institucije ombudsmana.

U korist potrošača riješene su i žalbe koje se odnose na robu široke potrošnje, kao što su tehnički uređaji, odjeća, obuća.

Ombudsmani navode da su skoro sve žalbe u vezi sa koncertima u Sarajevu riješene uspješno u korist potrošača, dok nažalost, veliki dio žalbi vezanih za iznajmljivanje automobila nije uspješno riješen, jer postoje problemi u dokazivanju oštećenosti potrošača.

“Jedan dio žalbi potrošača prevazilazi potrošačka prava i odnosi se na prevare, uglavnom putem društvenih mreža, te su one predmet rada nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova”, upozoravaju iz Institucije ombudsmana.

Naglašavaju da je Zakon o zaštiti potrošača u BiH, iako star 20 godina, prilično dobar i kvalitetan, ali da definitivno zahtijeva određena unapređenja i nadogradnje, u skladu sa zakonodavstvom EU.

Iz Institucije ombudsmana pozivaju potrošače da se uzdrže od impulsivne kupovine putem interneta, da provjeravaju recenzije trgovaca i da apsolutno izbjegavaju kupovinu od neovlaštenih, odnosno neregistrovanih trgovaca putem društvenih mreža.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ljeto nam se vraća, temperatura do 31 stepen

U Bosni i Hercegovini, nakon vedrog i svježeg jutra,  će biti sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i temperaturu do 31 stepen Celzijusov.

U brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka istoku i jugu očekuju se dnevni razvoji oblačnosti, lokalno s prolaznom kišom ili kratkotrajnim pljuskom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno vedro, dok će na sjeveru doći do postepenog naoblačenja, koje će se do narednog jutra širiti ka ostalim krajevima.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjeverni, na jugu južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 11 do 15, na jugu do 17, a maksimalna od 26 do 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

BIH BEZ DOVOLJNIH ZALIHA, A ENERGENTI POSKUPLJUJU: Stručnjaci upozoravaju na mogući novi udar na građane

Nova energetska kriza mogla bi donijeti dodatni pritisak na građane i privredu, dok stručnjaci upozoravaju da Bosna i Hercegovina nema dovoljno mehanizama kojima bi mogla ublažiti eventualni veliki skok cijena energenata.

Geopolitička dešavanja, rat u Ukrajini, problemi sa snabdijevanjem i kretanja na svjetskom tržištu nafte već utiču na cijene. Posebna pažnja usmjerena je na dizel, čija cijena ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu, proizvodnju i gotovo cijeli lanac snabdijevanja.

Ukoliko bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu, posljedice se ne bi zadržale samo na benzinskim pumpama. Više cijene goriva gotovo se direktno prelijevaju na troškove transporta, hrane i drugih proizvoda.

Evropska komisija godinama upozorava na problem rezervi

Jedan od dugogodišnjih problema BiH jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi nafte i naftnih derivata.

Evropska komisija je u ranijim izvještajima o napretku BiH upozoravala na nedostatak napretka u sektoru nafte i gasa, uključujući usklađivanje propisa sa pravnom tekovinom EU i uspostavljanje obaveznih rezervi nafte.

U prošlogodišnjem izvještaju navedeno je da nije ostvaren napredak u sektorima gasa i nafte u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, uključujući izradu zakonodavstva o obaveznim rezervama nafte.

To pitanje posebno dobija na značaju kada cijene nafte počnu naglo rasti, jer države koje imaju strateške zalihe mogu dio vremena amortizovati poremećaje na tržištu.

Dizel bi mogao povući cijene gotovo svega

Energetski ekspert Zdravko Milovanović smatra da bi, u pesimističnom scenariju, cijena dizela mogla dostići četiri, pa čak i pet KM po litru, a ne isključuje ni mogućnost problema u snabdijevanju.

Kao jedan od faktora navodi ograničenja izvoza dizela iz Rusije, koja je važan proizvođač i snabdjevač svjetskog tržišta.

„Sve gdje dizel-gorivo utiče ili je sastavni dio cijene proizvoda, kao što su prehrambeni i neki drugi, ta komponenta odrazi se na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem“, smatra Milovanović.

Drugim riječima, eventualni novi skok cijena goriva mogao bi se veoma brzo osjetiti i na policama prodavnica, jer dizel nije samo gorivo za automobile. On je ključan za kamione, poljoprivredne mašine, građevinsku mehanizaciju i brojne druge djelatnosti.

Milovanović upozorava i na problem koji, prema njegovoj ocjeni, postoji na domaćem tržištu – distributeri relativno brzo reaguju povećanjem cijena kada na svjetskom tržištu dođe do poremećaja, dok se smanjenje cijena često sporije prenosi na potrošače.

„I ozbiljne zemlje imaju problem“

Kada je riječ o strateškim rezervama, Milovanović smatra da bi nedostatak zaliha mogao predstavljati ozbiljan problem u slučaju dugotrajnije krize.

Istovremeno, naglašava da ni strateške rezerve same po sebi ne mogu riješiti višemjesečni poremećaj.

„Kao što znate, problem imaju i ozbiljne države poput Njemačke i Francuske, neke mnogo snažnije zemlje EU imaju problem, a ne samo mi“, rekao je Milovanović.

Strateške zalihe mogu, prije svega, omogućiti državama da određeni period ublaže udar na tržište, ali ne mogu trajno zaustaviti rast cijena ukoliko globalna ponuda bude ozbiljno ugrožena.

Drugi stručnjak vidi prostor za optimizam

Energetski ekspert Almir Bečarević nešto je oprezniji kada je riječ o prognozama.

On podsjeća da se cijena nafte veoma brzo mijenja pod uticajem vijesti, političkih izjava i događaja na Bliskom istoku.

„U zadnja 24 sata cijena nafte je pala na oko 102 dolara, tako da još nije nastupio onaj najcrnji scenario. Prognoze su, hajde da kažem, dosta nezahvalne. Onaj ko zna kako će se kretati cijene može postati milioner. To danas ne zna niko“, rekao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se trend pada cijena nastavi, naredne sedmice bi čak moglo doći do blagog pojeftinjenja naftnih derivata.

Ipak, upozorava da je situacija veoma promjenjiva.

„Imate situaciju da kad gospodin Tramp određene stvari izjavi – cijena padne. Onda kad se desi neki incident na Bliskom istoku, odnosno bombardovanje, cijena skače“, naveo je Bečarević.

„Da imamo zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima“

Bečarević je mnogo kritičniji prema činjenici da BiH nema dovoljno strateških rezervi.

„U februaru je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da imamo skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. I uz ciljanu politiku akciza i drugih mjera mogli bismo ublažiti posljedice“, istakao je.

Upravo bi kombinacija strateških rezervi i fiskalnih mjera, prema njegovom mišljenju, mogla omogućiti vlastima da u periodu velikih poremećaja ublaže posljedice po građane.

Problem se, međutim, ne odnosi samo na naftu.

Novi udar mogao bi stići i kroz cijene gasa

Bečarević upozorava da bi eventualno dugotrajnije povećanje cijena nafte moglo imati posljedice i na druga tržišta energenata.

Posebno izdvaja prirodni gas, čije se cijene takođe mogu kretati pod uticajem šire situacije na energetskom tržištu.

Ako se poremećaji nastave, građane tokom naredne zime mogli bi čekati veći troškovi grijanja i energije.

Koliko će situacija zaista biti ozbiljna zavisiće od razvoja sukoba i geopolitičkih odnosa, kretanja proizvodnje i transporta energenata, ali i od reakcije velikih proizvođača.

Za BiH, međutim, ostaje problem koji nije nov: u slučaju velikog cjenovnog šoka prostor za brzo reagovanje je ograničen, posebno ako nema dovoljno strateških zaliha koje bi mogle poslužiti kao amortizer.

Nastavi čitati

Aktuelno