Prošireni Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odgodio je za danas najavljenu sjednicu Predstavničkog doma, a nova hitna sjednica biće održana 23. januara.

Na današnjem dnevnom redu sjednice trebala su se naći dva “evropska zakona” i to Zakon o graničnoj kontroli BiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.

Hitna sjednica biće održana isti dan kad i redovna sjednica, a prema dogovoru sa proširenog Kolegijuma koji čine šefovi svih poslaničkih grupa, biće održana prije nje. Redovna sjednica Predstavničkog doma zakazana je za 23. januar u 11 časova.

Vlada Republike Srpske donijela je danas Odluku o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava u iznosu od 5.000.000 KM na ime podsticaja za povećanje plate radnika.

Ova sredstva predviđena su Rebalansom Budžeta Srpske za 2024. godinu, na organizacionom kodu Ministarstva privrede i preduzetništva na poziciji Subvencije na ime podsticaja za povećanje plate radnika, a planirana su u ukupnom iznosu od 16.060.000 KM.

“Navedena sredstva su namijenjena za isplatu subvencija privrednim subjektima za obračunski period od 01. januar – 30. jun 2024. godine u kojem je izvršeno stvarno povećanje plate radnika, te time u skladu sa Zakonom o podsticajima u privredi Republike Srpske i člana 7. Pravilnika o postupku dodjele podsticaja za povećanje plate radnika stekli pravo na isplatu određenih iznosa sredstava. Preostali dio planiranog iznosa očekuje se u narednom periodu”, saopšteno je iz Vlade RS.

Prema rješenjima navedenih propisa, za sprovođenje postupka dodjele podsticaja za povećanje plate radnika ne raspisuje se javni poziv, a privredni subjekti imaju rok od 60 dana nakon isteka obračunskog perioda za koji traže podsticajna sredstva da podnesu zahtjev za podsticaj.

Pored ovoga, Vlada RS je na sjednici donijela i Rješenje o davanju saglasnosti Republičkom sekretarijatu za raseljena lica i migracije za utrošak novčanih sredstava u iznosu od 120.000 KM, za finansiranje rješavanja problema raseljenih lica i povratnika u Republiku Srpsku i povratnika u Federaciju BiH, koja će se realizovati kroz rekonstrukciju i izgradnju stambenih objekata i objekata komunalne i javne infrastrukture u izbjegličkim i povratničkim naseljima.

“Republičkom sekretarijatu za raseljena lica i migracije Republike Srpske za novčanu pomoć iz ovih sredstava, obratili su se sa zahtjevom  Grad Gradiška za nabavku i ugradnju opreme za dječije igralište u MZ Rovine, Grad Gradiška za izgradnju javne rasvjete u MZ Senjak, te Opština Brod za asfaltiranje (završetak) Stadionske ulice u MZ Rit”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Ministri su takođe donijeli Odluku o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite za period 1. januara – 31. Decembra 2024. godine, u iznosu od 328.000 KM, a novac će biti raspoređen Crvenom krstu Republike Srpske, Udruženju “Iskra” roditeljska kuća, Udruženju dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske, te Organizaciji amputiraca UDAS Republike Srpske.

“Vlada RS donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite za period 1. januar – 31. Decembar 2024. godine, u iznosu od 66.375 KM, a to će se rasporediti Savezu distrofičara Republike Srpske, Banja Luka, Savezu gluvih i nagluvih Republike Srpske, Banja Luka, Savezu slijepih Republike Srpske, Banja Luka, Savezu paraplegičara, oboljelih od dječije paralize i ostalih tjelesnih invalida Republike Srpske, Savezu udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Republike Srpske, Banja Luka, Savezu društava dobrovoljnih davalaca krvi Republike Srpske, Trebinje, Savezu za rijetke bolesti Banja Luka, Udruženju za pomoć licima sa autizmom ‘Djeca svjetlost’ Banja Luka, te Udruženju za podršku porodicama, licima i zajednici u mentalnom zdravlju ‘Udruženje zajedno’ Banja Luka”, navodi se u Vladinom saopštenju.

Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi izjavio je da se američke sankcije za pojedince i preduzeća u BiH mogu očekivati i tokom ove godine, za one koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

On se u intrvjuu za Glas Amerike osvrnuo na ključne političke izazove s kojima se BiH suočava.

U razgovoru je istakao zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije.

Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se obezbjedila stabilnost i prosperitet BiH u skladu s evropskim vrijednostima.

Rekonstrukcija vlasti

Na pitanje o mogućnosti rejkonstrukciji vlasti na nivou BiH, Marfi je rekao da ne želi špekulisati u vezi rekonstrukcije Savjeta ministara BiH, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu.

– Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je rad Savjeta ministara BiH blokiran. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati Savjet ministara, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebalo koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlji u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani – rekao je Marfi.

Komentarišući podizanje optužnice protiv bivšeg direktora OBA Osmana Mehmedagića i hapšenje ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenada Nešića, Marfi je rekao da je korupcija veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, opštinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije.

– To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od političara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem – naveo je on i dodao da nije dovoljno samo usvojiti zakon, već da se on mora provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima uticaja na građane.

Uvođenje sankcija

– Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja. Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo. Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija – rekao je Marfi.

On je naveo u intervjuu da neće špekulirati u vezi sa budućim sankcijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.

Na pitanje da li SAD imaju plan kako spriječiti neustavno djelovanje političara iz RS, on je rekao da Amerika želi vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno da žele efikasnu i učinkovitu vlast na svim nivoima.

– Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multietnički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak – jasan je Marfi.

Proslava Dana RS

Marfi je odgovarao i na pitanje Glasa Amerike ko je trebalo da spriječi proslavu Dana Republike Srpske, kao i zašto nisu saslušani organizatori proslave 9. januara. On je rekao da je Ustavni sud BiH dva puta donio presudu da je proslava dana RS, 9. januar neustavna.

– To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankcionirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS – rekao je on i naveo da će SAD nastaviti koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke.

– Domaći akteri bi trebalo da reaguju na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o Danu RS, već i o imovini na nivou BiH i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili da se one krše sa bilo kog nivoa vlasti u BiH – rekao je ambasador SAD u BiH.

Komentarišući rad Ustavnog suda BiH, Marfi je rekao da SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne institucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje.

– Nekoliko tužilaca je na listi sankcionisanih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona – nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima – rekao je on.

Zakona o Južnoj interkonekciji

Na pitanje da li je Ambasada SAD vršila pritisak na političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su interesi od usvajanja zakona, Marfi je naveo da SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trampove administracije, jer je to bio jedan od njegovih prioriteta.

– Ambasada SAD u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ BiH bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojaće ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Evrope. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju – rekao je Marfi. On je istakao da zakon donosi i ekonomske benefite u BiH.

– Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijaju dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Predstavnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usvajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se obezbjedilo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u FBiH. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene bezbjedne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj političkoj ili ekonomskoj ucjeni rekao je Marfi.

O političkoj klimi u BiH, ambasador SAD u BiH, rekao je da ona nije dobra. Kaže da je previše političara koji su angažovani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane.

– Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovorni da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasača skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opšte izbore 2026. godine. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara – rekao je on za Glas Amerike.