Connect with us

Politika

VLADA TRAŽI FINANSIJERE ZA TERMOELEKTRANE, uslovi nepoznati, ceh će platiti građani

Nakon što je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić nedavno poručio da Vlada traži finansijera za termoelektrane Ugljevik i Gacko, ostalo je nejasno u kakvo novo zaduženje Vlada uvodi zavisna preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Sprske?

I da li će novo zaduženje uspjeti da koliko toliko popravi užasno stanje u termoelektranama, s obzirom da ni premijer ne zna detalje onoga što je najavio resorni ministar.

Očajno stanje u termoelektranama Gacko i Ugljevik koje su umjesto glavnog proizvođača struje, svako malo van mreže, vlast namjerava da popravlja kroz traženje finansijera. Resorni ministar Petar Đokić je nedavno poručio da je za ove dvoje termoelektrane potrebno 300 miliona maraka.

“Da je Vlada u ovoj godini planirala, da ukoliko se pronađe finansijer odobri i izda garanciju od 150 miliona KM za Ugljevik, 150 miliona KM za Gacko, da bi ušli u proces revitalizacije. Gatačka elektrana je u 42. godini eksploatacije, Ugljevik je ušao u 41. godinu eksploatacije, dakle, to su objektivno stari objekti. Mnogi takvi objekti su u Evropi isključeni. Mi ne želimo da naše elektrane budu isključene, nego činimo napor da one što duže rade i želimo da i radnici koji samo rade imaju razumijevanja i budu spremni da daju od sebe što mogu”, rekao je Đokić.

Gdje će naći sredstva i po kojim uslovima pitali smo i premijera, međutim Savo Minić je za sada samo potvrdio da je u pitanju kredit.

“Nemamo u ovom momentu konkretnu informaciju gdje se traže partneri. Traže se kreditori. Ono što je bitno mi smo preuzeli koncesije i na izgradnju termoelektrane. Problemi koji postoje generalno sa tržištem električne energije dovode do toga da se polako vraćamo i na ovu vrstu izvora električne energije imamo već neke partnere sa kojima razgovaramo, ali još nemamo ništa konkretizovano”, kaže Minić.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da se sada srlja u novo zaduženje, a da prethodno nije sačinjena nikakva ozbiljna strategija prevazilaženja očajnog stanja u termoelektranama koje su decenijama sistemski zapuštene.

“Prosto mi je nejasno kako to Vlada zamišlja da uradi jer prema informaciji koja je došla iz Ministarstva planirano je da Republika Srpska izda garancije za isplatu novca koji je potreban za remonte, a da će onda vjerovatno tražiti nekoga ko je zainteresovan da po osnovu svojih gotovih sredstava koja bi uložio u te remonte dobije povrat koji daju garancije Vlade Republike Srpske”, kaže Pavlović.

Šta god da se dogodi, smatra ekonomista Milenko Stanić, za posljedice nemara će na kraju platiti građani.

“Ali kako god bude rješenje cijena će biti visoka, uzeti kredit će biti izuzetno skup sa visokom kamatnom stopom budžet će to morati garantovati i najvjerovatnije budžet će biti taj koji će na kraju i uzeti kredit i kamatne stope. Naravno posljedica je da će građani Republike Srpske na ovako visoke cijene električne energije morati računati na stalni rast cijena električne energije”, smatra Stanić.

Stanje u kojem se nalazi elektro-energetski sektor Republike Srpske, kaže Stanić, nije privlačno ni za kakve ozbiljne invesitore zbog čega, kako navodi, strahuje da vlast ponovo ne dovede nekog novog Serdarova ili Vijadukt.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno