“Može li neko zamoliti Dodika da malo popusti, da nam više ne vrijeđa inteligenciju? To što se slika kako pod rotacijama ide u Mađarsku svaka dva dana ne pomaže Republici Srpskoj. Dosta je obmana. Čuj, Dodik i Orban dogovorili ono što je dogovoreno u decembru 2023!?”, naveo je Crnadak.
Nakon što je SNSD objavio da je mađarski premijer Viktor Orban obećao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku podršku Mađarske za projekte iz kojih se povukla Njemačka, oglasio se šef poslaničkog kluba PDP u NSRS-u Igor Crnadak, nazvavši tu vijest – reciklažom.

“Sastanak Dodik–Orban u Budimpešti i izjava da je postignut dogovor o podršci projektima – to smo već gledali. To što se sada predstavlja kao nova vijest zapravo je staro obećanje iz decembra 2023. godine”, poručio je Crnadak.
Podsjetio je da je još u novembru 2024. ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijjarto najavio da će Mađarska preuzeti tri energetska projekta u Republici Srpskoj iz kojih se Njemačka povukla, među kojima su izgradnja solarnih i vjetroelektrana.

“Može li neko zamoliti Dodika da malo popusti, da nam više ne vrijeđa inteligenciju? To što se slika kako pod rotacijama ide u Mađarsku svaka dva dana ne pomaže Republici Srpskoj. Dosta je obmana. Čuj, Dodik i Orban dogovorili ono što je dogovoreno u decembru 2023!?”, naveo je Crnadak.

Njemačka je, podsjetimo, obustavila podršku projektima u Republici Srpskoj zbog, kako su naveli iz Berlina, neustavnog i antidejtonskog djelovanja vlasti koje predvodi Dodik.

(BN/Raport)

Delegati Doma naroda nakon što su “srušili” izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, glasali su i protiv Zakona o VSTS-u koji je predložio Savjet ministara BiH, a koji je jedan od uslova za put BiH ka Evropskoj uniji.
Tokom rasprave, delegati opozicije iz Republike Srpske pozvali su delegate koji dolaze iz SNSD-a da objasne kako usvajamo Zakono VSTS-u BiH, a imamo Zakon o VSTS-u Republike Srpske koji je nedavno usvojen na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

“U izradi Zakona o VSTS-u BiH u radnoj grupi su učestvovali predstavnici Republike Srpske, a šta mi slučamo u NS RS i javnosti. To je potpuno sluđivanje naroda, to nema smisla”, rekao je Nenad Vuković, delegat PDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon što nisu usvojili Zakon o VSTS-u i nakon što je Marina Pendeš, delegat HDZ-a svoj prijedlog zakona o sudu BiH “vratila u redovnu proceduru”, Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda prekinuo je sjednicu naglasivši da je to zahtjev pojedinaca iz kolegijuma te da će ona biti nastavljena sljedeće sedmice.

Zanimljivo je da je SNSD glasao za predloženi Zakon o VSTS, iako su u NSRS donijeli zakon o zabarni rada VSTS BiH na području Republike Sroske.

Ovo je još jedan dokaz da SNSD jedno radi u Republici Srpskoj, a drugo na nivou BiH.

(BN/Nezavisne)

– Sa zgrade u Vidovdanskoj ulici u Banjaluci skinut je natpis „Prointer“ sa čime je ova IT kompanija, poznata po milionskim ugovorima sa javnim sektorom nestala iz očiju javnosti.
Međutim, daleko od toga da su čelni ljudi ove kompanije odustali od daljeg biznisa.

Naime, Bojan Vujić vlasnik kompanije je imovinu i obaveze „Prointera“ prenio u dva preduzeća u zamjenu za vlasničke udjele.
Tako je u preduzeće „Fusion“ iz Banjaluke unio kapital od 7,2 miliona maraka i postao njegov jedini vlasnik, dok je u firmu „KNCG“ unio 200.000 KM na osnovu kojeg mu je pripao udio u vlasništvu od 95,24 odsto.

Drugi suvlasnik ove firme je Siniša Vrućinić sa kapitalom od 10.000 KM, odnosno 4,76 odsto.

Procedura oko spajanja i pripajanja je pokrenuta u aprilu ove godine i nedavno je okončana pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci.

„Prointer“ je na sličan način imovinu i obaveze već jednom podijelio. Tada su u igri bile firme „Infinity media“ i „KNCG“.

Međutim, to pripajanje očigledno nije išlo po planu te je sada mjesto „Infinity Media“ zauzela firma „Fusion“.

Podsjećamo, „Prointer“ se našao pod sankcijama Kancelarije za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD (OFAC) zbog veza sa porodicom Dodik, a nakon čega su im banke pogasile poslovne račune.

Od 2015. godine kada su se pojavili na tržištu, do kraja 2023. godine ukupno su prihodovali 333,65 miliona maraka od čega je im je ostalo 51,6 miliona KM čiste dobiti.

(Capital) Foto: Capital