Dok se svijet ubrzano tehnološki razvija, od ratovanja dronovima do sve veće upotrebe vještačke inteligencije u različitim oblastima, postoji i ona druga, tamnija strana.

Iako se dio mještana vratio svojim kućama, ovdje se i dalje živi bez električne energije. Struje nema gotovo tri decenije.

Roditelji nisu dočekali struju

“I ja donesem ocu taj televizor, nažalost, on je umro već 10 godina. Živio je nekih 17 godina bez struje, čekajući da upali taj TV, nikad nije doživio taj momenat. Majka je nakon oca živjela još 10 godina, ni ona nije dočekala struju”, ističe Mile Rodić, povratnik u selo Očijevo.

Za stanovnike Očijeva nedostatak struje nije samo problem osvjetljenja. Bez električne energije ne mogu koristiti osnovne kućanske uređaje, a svakodnevni život prilagođavaju uslovima koji su za većinu ljudi nezamislivi.

“Koja je ovo civilizacija. Vi u 21. vijeku živite pod lampom. To je za mene kao da mi je neko kaznu stavio pod grlo”, kaže Ljubica Tankosić, povratnica u selo Očijevo.

U selu živi dvadesetak ljudi

U selu danas živi dvadesetak ljudi. Vodu koriste iz bunara, a tokom zime dodatni problem predstavljaju loši putevi.

Solarni paneli koje su dobili pomažu tek djelimično.

“To je jednostavno nebriga o ljudima. Zar je moguće, Martin Brod ima struju, Boboljušci, Trubar, Cvjetnić, Očigrije, Ruborski naslonac, sve je to tu okolo”, dodaje Mile Rodić, povratnik u selo Očijevo.

Za elektrifikaciju potrebno više od dva miliona KM

Povratnici kažu da su se za rješavanje ovog problema obraćali na više adresa.

Za elektrifikaciju sela potrebno je izgraditi novu infrastrukturu, a procijenjena vrijednost projekta danas iznosi više od dva miliona maraka.

“Procjena te investicije je oko 2 miliona i 1.400 KM. Što se tiče elektrifikacije, procedura je definisana Memorandumom o razumijevanju i saradnji u elektrifikaciji povratnika”, pojašnjava Dženat Pjanić, direktor Podružnice Elektrodistribucije Bihać.

Prije nekoliko godina elektrifikacija Očijeva bila je skoro upola jeftinija. Danas su troškovi veći, a broj stanovnika manji.

Ipak, struja nije pitanje komfora, već osnovni uslov za normalan život, navodi BHRT.

Inače, o ovom, kao i mnogim drugim povratničkim selima koje tada nisu imala struju, Nezavisne su pisale još 2007. godine.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je u danas objavljenom izveštaju značajno pogoršala prognozu za svjetsko tržište nafte, upozorivši da bi u trećem kvartalu ove godine potražnja mogla da bude za čak 1,8 miliona barela dnevno (mb/d) veća od ponude.

Agencija je u julu očekivala minus od oko 800.000 barela dnevno, što znači da je novu prognozu pogoršala za oko milion barela dnevno, navodi se u izvještaju.

Pomorske blokade, napadi na brodove i manjak izvoza
Proizvodnja nafte na Bliskom istoku u julu bila je za 8,3 mb/d dnevno ispod nivoa pre rata, a glavni razlog je nastavak poremećaja u snabdijevanju izazvanih otežanim prolaskom kroz Ormuski moreuz. Pored problema u Ormuskom moreuzu, na globalnu ponudu utiču i američka blokada iranskog izvoza, napadi na brodove u moreuzu Bab el-Mandeb i smanjen izvoz kazahstanske nafte, dodaje se u izvještaju.

IEA sada očekuje da će globalna potražnja za naftom ove godine pasti za 1,6 miliona barela dnevno, a globalna ponuda za 4,3 mb/d.

Globalna prerada sirove nafte u julu bila je za pet miliona barela dnevno manja nego godinu ranije, dok je rad ruskih rafinerija pao na najniži nivo u gotovo dvije decenije zbog ukrajinskih napada.

Šta u slučaju da dođe do smirivanja situacije na Bliskom istoku?
Svjetske zalihe nafte su od početka rata na Bliskom istoku pale za oko 410 miliona barela, upozorava agencija u izvještaju.

Ako dođe do smirivanja sukoba na Bliskom istoku i normalizacije izvoza, ponuda bi mogla da premaši potražnju u 2027. za čak 4,6 miliona barela dnevno, dodaje IEA u izvještaju na svojoj veb stranici, prenosi Tanjug.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti sunčano i vrlo toplo uz prolaznu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Јutarnja temperatura biće od 13 do 17, na jugu do 25, a maksimalna dnevna od 31 do 36, na jugu do 38 stepeni Celzijusovih.

Duvaće vjetar slab do umjeren, uglavnom sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena i jaka bura.