Connect with us

Politika

Vladu u Posavskom kantonu formirali bez Srba

Izglasavanje novog saziva Vlade u Posavskom kantonu, u kojoj nijedan ministar nije iz reda srpskog naroda, predstavlja novi šamar za Srbe u FBiH, a zbog takvog epiloga najvjerovatnije će biti pokrenuta i procedura ocjene ustavnosti tog organa pred federalnim pravosuđem te zatraženo aktiviranje mehanizma zaštite nacionalnog interesa.

Novi sastav kantonalne vlade potvrđen je na jučerašnjoj sjednici Skupštine kantona, gdje većinu imaju partije sa hrvatskim predznakom sa HDZ-om BiH na čelu, strankom iz koje dolazi i potpredsjednica tamošnjeg parlamenta iz reda srpskog naroda Svetlana Kamenjaš, a poslanike imaju još i SDA, SDP i PDA.

Prema navodima sagovornika “Glasa” ministarske pozicije su raspoređene tako da će u osam fotelja zasjesti Hrvati iz HDZ-a i jedan Bošnjak iz SDP-a te će taj saziv biti jedan od rijetkih, a možda i jedini nakon izbora u kojem neće biti Srba na ministarskim pozicijama. Predstavnici srpskog naroda u tom kantonu, među kojima je odbornik u Skupštini Odžaka Damir Ivetić, tvrde da su prije dvadesetak dana tražili sastanak sa Kamenjaševom, ali da je odgovor izostao. Najviše joj zamjeraju što je, kao zvanična predstavnica Srba, u tom kantonu glasala za izbor vlade bez predstavnika srpskog naroda.

– Kamenjaševa je iz reda srpskog naroda, izabrana je isključivo glasovima HDZ-a na poziciju u kantonalnoj Skupštini i federalnom Domu naroda je samo jer se izjasnila kao Srpkinja. A glasala je za neustavni sastav nove kantonalne vlade. Tamo je morao da bude barem jedan predstavnik Srba, a ovo što je bilo ovdje je isto ono na šta se HDZ stalno žali kada je u pitanju slučaj “Komšić” – rekao je Ivetić, koji je i predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a, za “Glas Srpske”.

SNSD je, posjeća, u FBiH dobio više od 7.000 glasova i nema nijedno mjesto u federalnoj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a HDZ BiH je u Srpskoj dobio tek nešto više od 1.700 glasova te ima svog čovjeka na jednom direktorskom mjestu na republičkom nivou.

– Rukovodstva SNSD-a i HDZ-a moraju da se dogovore o saradnji u FBiH. Ako ne dođe do toga, srpski narod u FBiH će nestati jer nema svoje predstavnike – istakao je Ivetić podsjećajući da je samo jednom u poslijeratnoj istoriji u kantonalnoj vladi bio predstavnik srpskog naroda.

Potvrdio je da su na istom stanovištu svi legitimni predstavnici Srba u federalnom Domu naroda te da će nastojati da pokrenu vitalni nacionalni interes.

– Ne tražimo da ministar bude iz SNSD-a, već da bude bar jedan pripadnik iz reda srpskog naroda u Vladi Posavskog kantona – istakao je Ivetić koji je dodao da u većini kantona, od ukupno deset u FBiH, gdje su nakon izbora konstituisane vlade, imaju ministri iz reda srpskog naroda.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović kaže da su prekršena prava konstitutivnih naroda, najavljujući i to da će biti pokrenuta procedura ustavnosti Vlade pred Ustavnim sudom FBiH.

Mandatar Đuro Topić (HDZ BiH), na pitanje da li je tačno da u Vladi Posavskog kantona neće biti Srba, odgovorio je Srni: “Možda”, dodajući da će Vlada biti formirana u skladu s Ustavom da će sastav biti onakav kakav je bio u prethodnim mandatima.

Interesi

Epilog glasanja na sjeveru BiH komentarisao je i potpredsjednik Gradskog vijeća u Mostaru Velibor Milivojević (SNSD).

– Uvijek kažem da ne volim vagati koliki je i kakav ko Srbin. Međutim, u FBiH imamo situaciju da su u organima vlasti Srbi koji nisu birani srpskim glasovima i koji nikada nisu progovorili ni o jednom problemu srpskog naroda. To jasno govori da oni ne zastupaju srpski narod ni njegove interese, nego stranke iz kojih dolaze – ocijenio je Milivojević.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno