Connect with us

Svijet

VLASNIK “KROKUSA” OTKRIO kako su teroristi upali u dvoranu u Moskvi

Jedan od vlasnika koncertne dvorane “Krokus sitija”, azerbejdžansko-ruski biznismen i milijarder Araz Agalarov oglasio se nakon terorističkog napada u Moskvi, koji je odnio najmanje 133 života, i objasnio kako je navodno došlo do masakra, prenosi portal Ria Novosti.
Dogodila se strašna tragedija, a već je rečeno da se ništa slično nije dogodilo u proteklih 20 godina… ono što se dogodilo je neobjašnjivo sa stanovišta univerzalnih ljudskih vrijednosti – izjavio je Agalarov u intervjuu za RBC.

Araz Agalarov je pojasnio da su teroristi ušli u salu ne kroz vrata, već kroz prozor susjednog izložbenog centra i počeli da pucaju na sve što su vidjeli.
Napomenuo je da je jedan stražar poginuo, a drugi ranjen.
Oglasila se kompanija
Ruska kompanija “Krokus internešenel”, koja je vlasnik koncertne dvorane “Krokus siti”, izrazila je duboko saučešće u vezi sa terorističkim napadom koji je odnio živote stotina ljudi, prenosi Blic.

– Zajedno sa cijelom Rusijom oplakujemo mrtve i nadamo se brzom oporavku onih koji su stradali u ovoj monstruoznoj tragediji. U ovim teškim danima činimo i činićemo sve da pomognemo vlastima i specijalnim službama u njihovom teškom radu, kao i da zajedno sa cijelom državom pomognemo žrtvama terorističkog napada. Posebno zahvaljujemo timu koncertne hale, koji je u kriznoj situaciji postupio profesionalno, jasno i herojski, zahvaljujući čemu je uspio da spase većinu gostiju i zaposlenih koji su te večeri bili u Krokus siti holu – navela je kompanija u saopštenju na zvaničnom sajtu.
Dodali su da “nikada neće zaboraviti žrtve, kao i da će sve što su njihove ruke uništile, biti obnovljeno”.
Prema centralnom obaveštajnom centru FSB, oružje koje su teroristi koristili u Krokusu bilo je unaprijed pripremljeno u na skrivenoj lokaciji, prenose Ria Novosti.

Trenutno nema potvrda za ove navode.

Podsjećamo, šef FSB. Aleksandar Bortnikov, izvijestio je ruskog predsjednika Vladimira Putina o privođenju 11 osoba, uključujući četvoricu terorista koji su direktno umiješani u teroristički napad na “Krokus siti hol”, saopštio je Kremlj.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je kasnije demantovalo informacije da su privedeni državljani Ruske Federacije, uz napomenu da su svi strani državljani.

Svijet

SOLUN POD VODOM: Ulice za kratko vrijeme pretvorene u rijeke VIDEO

Nevreme praćeno jakom kišom i olujom pogodilo je u četvrtak ujutru Solun i izazvalo probleme.

Putevi u području Vardara su za kratko vrijeme pretvoreni u rijeke nakon obilne kiše. Ozbiljni problemi nastali su i u ulici Lagkada, koja je pretvorena u rijeku, zbog čega su se vozila teško kretala.

Prodavci su izašli na trotoar sa metlama kako bi uklonili vodu koja je prijetila da uđe u njihove radnje. Došlo je i do nekoliko sudara zbog čega je reagovala i saobraćajna policija.

Na snimcima koji su objavljeni na društvenim mrežama vidi se kako se vozila probijaju kroz vodu koja je ispunila ulice.

Velika količina vode ispunila je i šahte zbog čega su na terenu i ekipe koje ispumpavaju vodu.

Kiša u Solunu izazvala je saobraćajni haos, a na ulicama su se formirale kolone automobila. Zabilježeno je i nekoliko saobraćajnih nesreća, ali bez težih posljedica.

Nastavi čitati

Svijet

LUKAŠENKO PRIJETI EVROPI “Neću vas više braniti sa OMČOM OKO VRATA!”

Minsk je otvoren za sve pregovore sa Evropskom unijom, uključujući i pitanje migracija, ali neće braniti EU od ilegalnih migranata sa “omčom oko vrata”, izjavio je danas predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko.

Na sastanku sa bjeloruskim diplomatama u Minsku, Lukašenko je podsjetio na činjenice kršenja ljudskih prava, kada susjedne zapadne zemlje bacaju leševe onih koje je Zapad pozvao u svoj “rajski vrt” preko granice u Bjelorusiju, javlja Belta, prenose RIA Novosti.

“Oni su ih tamo pozvali. O tome smo govorili više puta. Slagali smo se sa njima (zapadnim partnerima) o mnogo čemu. I na štetu pojedinih oblasti, počeli smo da sprovodimo ovu migracionu politiku. Zapravo smo ih zaštitili od tih racija našom migracionom politikom, koncentrišući migrante u našoj zemlji. A onda… smo zaključili sporazume o readmisiji i poslali ih tamo”, istakao je on.

Lukašenko je rekao da je Evropska unija uvela “apsolutno neosnovane i nezakonite” sankcije protiv Minska.

“I iskreno sam rekao: više neću da vas branim sa ‘omčom oko vrata’. Štaviše, prekinuli ste sve odnose sa nama po pitanju migracione politike”, rekao je Lukašenko.

Litvanija, Letonija i Poljska su 2021. godine prijavile povećanje broja pritvorenih ilegalnih migranata sa Bliskog istoka i iz Afrike na granici sa Bjelorusijom, optužujući Minsk za stvaranje migracione krize.

Nastavi čitati

Svijet

Trgovinski sporazum s Amerikom pokazuje GRANICE MOĆI EU

„Da biste bili slobodni, morate da ulijevate strah“, rekao je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, 30. jula. „Nismo ulijevali dovoljno straha.“ Govorio je tri dana nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, pristala na jednostrani trgovinski sporazum s predsjednikom Donaldom Trampom na njegovom golf terenu Turnberi u Škotskoj. Sporazum podrazumijeva više carine na evropsku robu, bez ikakvih protivmjera. Ova ponižavajuća asimetrija brzo je naišla na osudu političara i medija širom kontinenta. Ipak, Evropska unija imala je dobre razloge za svoju bojažljivost. Morala je da učini dovoljno ustupaka kako bi zadržala Trampovo interesovanje za Evropu, a da pri tom ograniči štetu po sopstvenu ekonomiju. Za sada, izgleda da je to postigla, piše Economist.

Najružniji dio sporazuma jeste carina od 15% na evropski izvoz u Ameriku. To je više od devet puta više od stope koja je važila prije nego što se Tramp vratio na vlast. Ali moglo je biti i gore: početkom jula Tramp je prijetio carinom od 30%. Dogovorena stopa takođe je dobra vijest za evropske proizvođače automobila, koji su ranije bili suočeni s nametom od 25%. Zapravo, sporazum bi mogao imati paradoksalnu posljedicu da evropski izvoznici automobila budu u povoljnijem položaju u odnosu na konkurenciju iz Amerike, gdje se moraju plaćati visoke carine na dijelove i čelik. Drugi veliki ustupak EU bio je ukidanje njenih carina na američke automobile i drugu industrijsku robu, kao i davanje većeg pristupa tržištu nekim poljoprivrednim i ribarskim proizvodima. Liberalizacija obuhvata oko četvrtinu američkog izvoza u EU, uključujući automobile i obuću; ostatak već ulazi bez carina.

Amerika je takođe napravila izvjesni ustupak koji će pomoći njenim kompanijama. Lista evropskih proizvoda koji se smatraju „strateškim“ suočavaće se sa starim, niskim carinama koje su važile prije Trampovog drugog mandata. Na toj listi su oprema za proizvodnju čipova, prirodni resursi i određene hemikalije. Vijest je podigla cijene akcija evropskih proizvođača tih povlaštenih proizvoda. Lista bi se mogla vremenom proširiti, dajući Trampu tihi način da ublaži posljedice svoje carinske politike. EU je osigurala i nekoliko suptilnijih pobjeda. Uspjela je da zaštiti svoju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji Tramp prezire jer pogrešno misli da šteti američkim izvoznicima. Sporazum ne pominje pravo EU da oporezuje i reguliše digitalne usluge, od kojih su mnoge američkog porijekla. Takođe, nije bilo riječi o tome kako Evropa postupa s Kinom. Dvije strane su obećale da će zajedno raditi na uklanjanju različitih necarinskih prepreka u trgovini. Takođe su se obavezale da zaštite transatlantsko tržište metala od prijetnje „prekomjernog kapaciteta“ (čitaj: Kine). Ali ta obećanja nisu nova; EU je radila na sličnim inicijativama i s Bajdenovom administracijom.

Ekonomski uticaj na Evropu nije jasan. Goldman Sachs procjenjuje da bi šteta mogla iznositi značajnih 0,4% BDP-a. Drugi su optimističniji. Računice dijelom zavise od toga kako drugi američki trgovinski sporazumi utiču na relativni položaj Evrope. Šteta se takođe mora vagati naspram koristi od sporazuma. On je smanjio neizvjesnost, što bi trebalo pomoći preduzećima u planiranju. Snižene carine na američku robu mogle bi pomoći u obaranju inflacije, što bi dovelo do nižih kamatnih stopa. Kombinovani efekat svega toga mogao bi biti nula.

Pregovori nisu bili samo o carinama. EU vidi ovaj sporazum kao početnu tačku za unapređenje odnosa s Amerikom. Posebno kada je riječ o odbrani, Evropa se nada da će Amerika ostati angažovana. U tom duhu, Tramp je rekao da je EU obećala da će kupovati „ogromne količine“ američkog oružja. EU je to demantovala: ne smatra da je oružje dio sporazuma.

Rukovanje u Škotskoj nije kraj sage. Dvije strane se prvo moraju dogovoriti o zajedničkom tumačenju onoga što je dogovoreno. Kada je riječ o metalima, čini se da se ne slažu da li važe stare carine ili kvote. Kod farmaceutskih proizvoda, jezik je jasniji — carine od 15% će se primjenjivati. Ali Tramp ostaje opsjednut cijenama lijekova. Istraga o uvozu američkih farmaceutskih proizvoda je u toku i mogla bi rezultirati uvođenjem carina na lijekove proizvedene u inostranstvu. Ako Amerika postavi nove, teže zahtjeve, EU bi mogla odustati od opreza i uzvratiti nasilniku koji je ne doživljava s dovoljno straha. U ovim pregovorima prihvatila je ograničenja svoje moći. U sljedećem krugu, možda će Tramp morati da nauči gdje su njegove granice.

Nastavi čitati

Aktuelno