Svijet
“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku
Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.
Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.
“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.
Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.
“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.
Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.
“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.
Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.
Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.
Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk
Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.
Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.
Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.
Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.
Zelenski potvrdio protivofanzivu
Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.
Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.
Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška
Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.
Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.
“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.
“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”
Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?
“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”
Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.
Svijet
ZBOG “PRIJETNJE SA ISTOKA” NATO planira dodatne brigade i 245.000 vojnika
NATO želi da formira dodatnih 49 borbeno spremnih brigada od kojih će svaka imati oko 5.000 vojnika, čime će ukupan broj brigada biti podignut na 131, prenosi “Velt” pozivajući se na još neobjavljena dokumenta.
Radi se o takozvanim minimalnim zahtjevima koje su iznijeli američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije.
“Ako se 2021. godine smatralo da je dovoljno imati 82 borbeno spremne brigade, onda bi u budućnosti njihov broj trebalo povećati na 131. To znači stvaranje dodatnih 49 velikih formacija, koje u Bundesveru broje oko 5.000 vojnika”, prenosi njemački list.
Napominje se da je za upravljanje i podršku ovim trupama potrebno povećati broj borbenih korpusa sa šest na petnaest, a štabova divizije sa 24 na 38.
Osim toga, Alijansa planira da poveća broj jedinica PVO pet puta – sa 293 na 1.467.
Potreba za jačanjem vojne moći NATO-a objašnjava se prijetnjom koja navodno pretnjom koja dolazi od Rusije.
U posljednje vrijeme na Zapadu se sve više javljaju ideje o direktnom oružanom sukobu između alijanse i Rusije. Kremlj je napomenuo da Moskva nikome ne prijeti, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.
Rusija, pak, primjećuje nezapamćenu aktivnost NATO-a duž svojih zapadnih granica jer Alijansa proširuje inicijative i naziva to “obuzdavanjem ruske agresije”.
Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja NATO snaga u Evropi. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO-om, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da napusti kurs militarizacije kontinenta.
Svijet
OPASNE IZJAVE TRAMPA “Izrael bi trebalo da napadne iranska nuklearna postrojenja”
Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp smatra da bi Izrael trebalo da izvrši napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na nedavni raketni napad Irana
Tramp je to rekao u petak na predizbornom skupu u američkoj državi Sjevernoj Karolini, komentarišući izjavu američkog predsjednika Džozefa Bajdena da neće podržati bilo kakve izraelske napade na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana na Izrael, prenosi Foks njuz.
– Pitali su ga šta mislite o Iranu, da li biste napali Iran? A on kaže: “Sve dok ne pogode nuklearne objekte”. To je objekat koji želite da pogodite, zar ne? – rekao je Tramp na skupu u gradu Fajetvilu u kojem se nalazi velika američka vojna baza.
Tramp je ocijenio da je Bajden pogrešio kada je rekao da ne treba gađati iranske nuklearne lokacije, navodeći da treba ciljati upravo te lokacije zbog toga što nuklearno oružje predstavlja najveći rizik.
– Kada su mu postavili to pitanje, odgovor je trebalo da bude, prvo izvrši napad na nuklearnu elektranu, a za ostalo se pobrini kasnije – rekao je Tramp.
Bajden je u četvrtak rekao i da SAD razgovaraju sa Izraelom o opcijama za odgovor na napad Irana na Izrael, koji uključuje i napad Izraela na iranska naftna postrojenja, nakon čega je došlo do povećanja cijena nafte.
Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera Hezbolaha i Hamasa, kao i agresije u Gazi i Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran “platiti” za napad.
Svijet
ALTERNATIVNE METE Bajden poručio šta bi uradio da je na mjestu Izraela
Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da bi razmislio o alternativama napada na iranska naftna polja da je na mjestu Izraela, dodajući da misli da Izrael još nije zaključio kako da odgovori Iranu.
“Izraelci nisu zaključili šta će da urade u smislu napada. O tome se razgovara. Da sam na njihovom mjestu, razmišljao bih o drugim alternativama osim napada na naftna polja”, rekao je predsjednik SAD, prenio je Rojters.
Bajdena su pitali i da li misli da izraelski premijer Benjamin Netanijahu neangažovanjem u diplomatiji pokušava da utiče na izbore u SAD 5. novembra na kojima se bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp suočava sa potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Haris, prenosi Tanjug.
“Da li pokušava da utiče na izbore, ne znam, ali ne računam na to. Nijedna administracija nije učinila više da pomogne Izraelu od mene”, istakao je on.
Bajden je rekao novinarima na brifingu u Bijeloj kući, da SAD u ovom trenutku razmatraju uvođenje sankcija Iranu.
On je dodao da su timovi SAD i Izraela konstantno u kontaktu.
Bajden je juče na pitanje novinara da li bi podržao Izrael da napadne iranske rezerve nafte u znak odmazde za masovni raketni napad na Izrael u utorak rekao da se o tome vode razgovori.
Prethodno je izjavio da ne podržava izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.
Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera militanata, kao i agresije u Gazi i Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran platiti za napad.
-
Sport1 dan ago
AKO STE BILI NA ISTOKU NE BACAJTE KARTU! Borac sprema poklone za vjerne navijače!
-
Svijet1 dan ago
IZRAELSKA AVIJACIJA ZASULA BEJRUT: Meta nasljednik vođe Hezbolaha
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL BOMBARDOVAO CENTAR BEJRUTA: Poginulo najmanje šest osoba
-
Svijet1 dan ago
MOGUĆE DA SE I NE DODIJELI: Ko su favoriti za Nobelovu nagradu za mir?
-
Hronika1 dan ago
UDES STVORIO GUŽVU: Na raskrsnici kod auto salona “Kramar” došlo je do teške saobraćajne nesreće
-
Hronika1 dan ago
ALARMANTNO STANJE U JABLANICI: Ima povrijeđenih i nestalih, nema ni mobilnog signala
-
Svijet2 dana ago
NOVI IZRAELSKI SMRTONOSNI UDAR: Ubijen šef Hamasove vlade
-
Svijet2 dana ago
NEŠTO SE GADNO SPREMA! Rusija počela evakuaciju svojih građana iz Libana