Connect with us

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Blagi porast temperature

U Republici Srpskjo i Federaciji BiH će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Ujutro pretežno vedro i hladno uz mraz u većini krajeva. Oko rijeke i po kotlinama magla. Tokom dana pretežno sunčanije i malo toplije uz malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Magla i niska oblačnost će se ponegdje na sjeveru i jugoistoku duže zadržavati tokom dana uz hladnije vrijeme u tim predjelima. Uveče ponovo hladno uz mraz.
Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazrduha od minus sedam do minus jedan, na jugu od dva do šest stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do sedam, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih.

Društvo

PROSJEČNA PLATA, ČISTA FARSA! Pogledajte koliko zarađuju funkcioneri i direktori, a KOLIKO PROSJEČNI RADNICI

Prosječna godišnja bruto plata, sa svim bonusima, za 2022. godinu iznosila je 22.897 KM.
Pri tome, bruto zarada muškaraca iznosila je 23.758, a bruto zarada žena 21.979 KM.

To je pokazala analiza Republičkog zavoda za statistiku o strukturi zarada, prema kojoj je prosječna bruto zarada po plaćenom času iznosila 11,39 KM.

Bruto zarada po času kod muškaraca u 2022. iznosila je 11,67, a kod žena 11,09 KM.

Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 4,97 odsto, što ukazuje na to da su u 2022. godini žene bile manje plaćene od muškaraca za 4,97 odsto.

Udio zaposlenih sa niskim zaradama u ukupnom broju zaposlenih iznosi 20,06 odsto, što znači da je petina zaposlenih ostvarila bruto zaradu manju od 6,53 KM po času.

Najveći dio zaposlenih, njih 30,2 odsto, ostvario je godišnju zaradu u intervalu od 10.000 do 15.000 KM, a 19,3 odsto zaposlenih zaradilo je između 15.000 i 20.000 KM. Godišnju zaradu manju od 10.000 KM primilo je 1,3 odsto zaposlenih, a veću od 40.000 KM 7,3 odsto zaposlenih.

„Najviše su zarađivali zaposleni u grupi Zakonodavci, visoki dužnosnici i službenici, direktori, u prosjeku 37.225 KM, što je i očekivano, s obzirom na to da postoji pozitivna korelacija između visine zarade, stepena obrazovanja i grupe zanimanja. Najmanje su zarađivali zaposleni u grupi Jednostavni poslovi, u prosjeku 14.997 KM“, navodi se u pomenutoj analizi.

(Srpskainfo) Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Nastavi čitati

Društvo

NAJTRAŽENIJA ROBA U BiH! Građani opustošili radnje sa agregatima

Građani BiH su zbog snježnih padavina i nestanka električne energije ovih dana pohrlili u prodavnice kako bi kupili agregate za struju, te su, kako nam je potvrđeno iz nekoliko radnji, uzeli sve što je bilo na zalihama, a uglavnom svi razgrabljeni još prvog dana nestanka struje.

Tako su iz banjalučkog “Centruma” za “Nezavisne novine” kazali da su ostali bez agregata i da ne znaju kad će doći nove količine.

“Trebala je isporuka doći u četvrtak, međutim, zbog ovog snijega ne znamo ni da li će doći do kraja godine”, navode iz “Centruma”.

Dodaju da se cijene agregata kreću od 1.000 KM pa naviše, u zavisnosti od jačine.

I iz banjalučke “Agromehanike” potvrđuju da ih trenutno nemaju na stanju, kao i da je ovih dana ogromna potražnja.

“Nemamo ih uopšte, a rasprodati su već prvog dana kad je nestalo struje. Ljudi su požurili da kupe agregat jer je nekoliko hiljada domaćinstava ostalo bez struje”, rekli su iz “Agromehanike”.

Pojašnjavaju da je najmanji i najjeftiniji onaj od 650 vati, koji košta 235 KM, dok od 2,5 kilovata košta 800 KM.

“Monofazni od 5,5 kilovata košta 1.900 KM, a trofazni 2.700 KM, dok je najskuplji pet hiljada, odnosno 4.999 KM, a njegova jačina je 8,5 kilovata”, dodali su.

Iz “Zeka komerca” iz Gračanice ističu da su svi agregati rasprodati, ali da ih ljudi i dalje zovu kako bi ih kupili.

“I dalje svakodnevno dobijamo pozive i poruke građana. U Sarajevu nije tolika potražnja, a količine koje smo imali tamo prebacili smo ovdje u Gračanicu. Vjerujte da smo imali kupaca koji su išli iz Maglaja u Sarajevo da kupe agregat”, ističu iz “Zeka komerca”.

Prema njihovim riječima, najviše su rasprodali agregata od 799,90 KM.

“Imamo i jeftinije, ali oni ne mogu baš dosta toga pokrenuti. Ove što smo najviše prodali su osrednji, te mogu nešto malo više pokrenuti u kući, dok oni od pet i šest kilovata, koji koštaju 1.500 KM, mogu dosta toga pokrenuti u domaćinstvu, poput grijanja i sl.”, kazali su iz ove radnje.

Takođe, i iz radnje “Mašine i alati” Bijeljina kažu da je abnormalna potražnja za agregatima.

“Mi ih trenutno imamo na stanju, jer su nam u petak stigle nove količine. Cijene zavise od snage, pa se kreću od 300 do 3.000 KM. Najviše su prodavani oni od 2,5 kW, malo jači”, dodali su iz ove prodavnice.

Ljude je muka natjerala da se što prije obezbijede agregatima, a pogotovo one koji imaju pune hladnjake, kao i one koji se griju na struju. Prema riječima Banjalučanina koji je bez struje bio dva dana, on i njegova porodica su bili u strahu da će im se sva hrana pokvariti.

“Čak sam zvao prodavnice da provjerim da li imaju agregate, ali niko ih nije imao na stanju. Ne znam šta bih da smo još par sati bili bez struje, sve bi se pokvarilo”, žali se ovaj Banjalučanin.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO KAZNITI PEDOFILA? Nikad dovoljno godina zatvora za uništavanje jednog života!

Sveprisutan problem koji vreba sa svih strana, ne znate od strane koga niti kada – pedofilija.

Devijantnost, iskrivljenost, mentalni poremećaj, seksualna nastranost i najgnusnija krivična djela u kojima su žrtve maloljetnici, osobe koje se ne znaju ili ne mogu zaštiti, čiji životi ostaju upropašteni. Ova pojava je problem društva u cjelini, problem koji ostavlja trajne posljedice na dječiju psihu.

U ovom tekstu razgovaraćemo sa stručnjacima iz različitih oblasti: o kaznenoj politici, registrima pedofila kao i posljedicama sa kojim se suočavaju žrtve, odnosno djeca kao naša najranjivija kategorija društva.

Kada je riječ o rasponu kazni za krivična djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djeteta, Krivičnim zakonikom Republike Srpske propisane su različite kazne zatvora u najdužem trajanju do 30 godina.

Moguće je izreći kaznu doživotnog zatvora

Prema odredbama Krivičnog zakonika RS izrečena kazna zatvora do jedne godine, ne može biti zamijenjena novčanom kaznom i to za krivična djela trgovina djecom, udruživanje radi vršenja krivičnih djela trgovine ljudima i djecom, zatim krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, kao i na učinioce koji su ranije dva ili više puta osuđeni za isto krivično djelo.

Za kvalifikovane oblike pojedinih krivičnih djela kao što je obljuba nad djetetom mlađim od 15 godina, moguće je izreći kaznu doživotnog zatvora.

Nameće se pitanje, kakva je sudska praksa i kaznena politika na području Republike Srpske. O ovim i drugim pitanjima za Euronews BiH govorio je Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke.

Nezahvlano je, smatra, komentarisati sudsku praksu zato što je svaki predmet sam za sebe, specifičan.

– Trebalo bi razmisliti o izmjeni kaznene politike na šta smo i ukazivali u nekoliko navrata, pogotovo kada se uporede propisani minimumi kazni za ta krivična djela i za neka druga krivična djela čija štetnost je prema društvenoj percepciji, daleko niža. Onda vidimo da je zapravo kaznena politika za ova djela ili preblaga ili su prestroge kazne za druga krivična djela, jer kada se društveno posmatraju dva krivična djela i za koja je je kazna približno jednako propisana, a djela nisu jednake težine i štetnosti, prema pretpostavkama društva odnsono građana, onda dolazi do tzv. slučaja kada se kritikuje sudska praksa. Međutim, sudska praksa je uvijek unutar granica zakona i ona je ta koja posljednja treba biti na meti kritika”, pojasnio je Jokić.

On dodaje kako se nisu izvršile analize propisanih sankcija, zapravo, da li su one adekvatne. To niko ne radi, kaže, i onda te kazne koje su propisane, stoje po nekoliko desetina godina u istim okvirima, a društvo se mijenja. Mijenja se i percepcija određenih krivičnih djela.

– Jedino što ostaje, ostaje kritika javnosti na same presude što u neku ruku nije opravdano jer posljednji u nizu segmenata unutar kaznene politike je ta primjena. Pošto su to predmeti koji su zatvoreni za javnost, mi nikada ne znamo koji su to faktori uticali da se kazna izriče na određeni način, da li bi ona trebalo da ide prema minimumu ili maksimumu. To je nezahvalno komentarisati. Jedini adekvatan komentar trebao bi da bude upućen prema samom Krivičnom zakoniku RS i propisanim minimumima i maksimumima”, smatra on.

Kaznena politika nije sinhronizovana

Prema riječima ovog advokata, kompletna kaznena politika kod nas je, kako kaže, diskutabilna.

– Kaznena poltika nije usklađena niti sinhornizovana na način da propisane sankcije odgovaraju društvenoj štetnosti”, zaključio je Jokić.

Iz njegovog ugla kao branioca a prema dosadašnjem iskustvu, smatra da žrtve, u ovim slučajevima maloljetna lica, dobijaju adekvatnu pomoć, tačnije, da je sistem, kako je rekao, ustrojen na način da zaštiti žrtve.

“U slučajevima u kojima sam ja učestvovao, sudovi prilikom odmjeravanja kazni nisu bili naročito skloni da budu blagi”, naglašava on.

Manjkavost uočena i pravilno ispravljena

Na pitanje da li postoje eventualno još neke manjkavosti koje bi izdvojio kaže:

– Posljednjim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS iz 2023. godine, ispravljena je manjkavost odnosno, propisano je da se kazne zatvora do godinu dana mogu mijenjati novčanom kaznom. Međutim, izmjenama je propisano da se za ova djela to ne može učiniti, tako da je to jedna od manjkavosti koja je definitivno ispravljena”, podsjetio je Jokić.

Dok Registar pedofila u Republici Srpskoj postoji još od 2018.godine, u Federaciji BiH on je počeo da se primjenjuje tek od septembra ove godine, na koji se čekalo gotovo šest godina.

Zajedničko kod ova dva registra jeste što su tajni, nisu dostupni javnosti već isključivo nadležnim institucijama.

U Registar pedofila u RS do sada je, trajno zavedeno 247 osoba, potvrdio je ovo ministar pravde RS Miloš Bukejlović.

Krivični zakon BiH dozvoljava brisanje iz kaznene evidencije, slijede li komplikacije?

Vildana Džekman predsjednica Udruženja žena ”Napravi razliku” iz Sarajeva za Euronews BiH govorila je o manjkavosti Registra pedofila u Federaciji BiH, ukazujući na nelogičnosti jer Krivični zakon BiH dozvoljava brisanje iz kaznene evidencije.

Sve ovo moglo bi dovesti do potencijalnih komplikacija.

– Veliki problem je brisanje iz kaznene evidencije onih koji izvrše određena krivična djela konkretno npr. kada govorimo o počinjenju krivičnog djela bludne radnje nad maloljetnikom u slučaju da vam je izrečena kazna. Ukoliko ste vi odslužili svoju kaznu, nakon tri godine ako ste imali dobro vladanje, niste izvršili novo krivično djelo, možete biti izbrisani iz kaznene evidencije”, pojasnila je Džekman.

Svi koji rade s djecom a žele da zaposle novog radnika, obavezni su da provjere da li je to lice evidentirano u Registar. U suprotnom, biće kažnjeni.

– Opet smo donijeli jedan zakon koji nije u skladu sa našim krivičnim zakonodavstvom, i to je ono što je meni najveća boljka. Opet se teret stavlja na poslodavca koji ima zaprijećene kazne ukoliko zaposli takvu osobu”, pojasnila je predsjednica Udruženja žena ”Napravi razliku”.

Njen stav je i da socijalna izolacija pedofila i nasilnika može imati izuzetno jake i učinkovite efekte. Ona smatra da našem društvu nedostaju mjere moralnog kažnjavanja i moralne osude.

“To su stvari koje se kriju na određen način. Mi bismo svi trebali da imamo dostupan Registar pedofila i da nam se pošalje putem e-maila, kako bismo imali ažurirane informacije, pa čak i sa njihovim fotografijama da bismo ih mogli prepoznati”, kazala je Džekman.

Navodi primjer kako je u angloameričkom pravu registar pedofila javan.

– Ukoliko ste dospjeli u određeni okrug i imate djecu, dobijate odmah SMS poruku da u vašoj blizini živi pedofil ili pedofili uz njihove slike. To je praksa na koju sam ukazivala, prije nego što je ovaj Zakon stupio na snagu, ali nije bilo sluha za tako nešto. Nama inače nedostaje javnog dijeljenja informacija posebno u slučaju osoba koje obavljaju određene poslove, a osuđeni su za neka teška krivična djela. Puštamo ih da slobodno žive bez ikakve moralne osude sredine. Smatram da ta moralna osuda sredine, može imati veće dejstvo nego ukoliko nekom zaprijetite kaznom koju će odležati recimo tri godine i izaći”, zaključila je Džekman.

Podsjećamo, da je Sjeverna Makedonija jedina zemlja na zapadnom Balkanu u kojoj je Registar pedofila dostupan javnosti.

O nesagledivim posljedicima na psihičko zdravlje i kakav je zapravo život djece nakon ovih najtežih iskustva za Euronews BiH govorila je Sonja Stančić docent dr psiholoških nauka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

To je jedna, kako kaže, jako teška tema. U Bosni i Hercegovini pojašnjava, postoji mali broj profesionalaca koji se aktivno bave ovom temom.

– Imamo posljedično bavljenje kada se otkrije slučaj ili kada se osobe osnaže da to same kažu u nekoj odrasloj dobi. Tako da ne mogu reći da mi imamo dovoljno podataka zapravo kroz šta sve prolaze žrtve u BiH”, kazala je Stančićeva.

Društvo amnestira počinioca

Ono na šta ona ukazuje kao problem jeste narativ “žrtva je preživjela” pa je kazna blaža za počinioca ili konstrukcija “desilo se jednom”. To apsolutno nije bitno, kaže i u tom smislu, trauma je trauma. Naše društvo radi jednu, kako je ocijenila, veliku zamjenu teza zbog nemogućnosti da uopšte sagledmao količinu zločina koji se dešavaju djeci ili nekom djetetu.

– Izricanjem kazni koje su blage, mi ponovo silujemo to dijete sistemski kao društvo. Ne može da postoji kazna u trajanju od dvije godine za silovanje djeteta, ne može da postoji od pet, može da postoji samo doživotna. To što radimo kao društvo mi amnestiramo počinioca ovakvim kaznenim sistemom i uopšte ovakvim odnosom dovodeći u pitanje da li je osoba, dijete reklo istinu. Onaj ko jednom skupi hrabrosti ili jednom samo izusti da je bio zlostavljan ili uznemiravan, to nikada nijedna osoba neće reći iz hira, nego iz najdublje povrijeđenosti. Bilo kakva sumnja u to, govori o nama kao odraslim ljudima i nama kao nekim donosiocima odluka ili nama kao profesionalcima u kakvom smo mi kapacitetu”, smatra Stančićeva.

Ona podcrtava da je obaveza društva da nastavi štititi žrtvu.

– Međutim, mi žrtve ne štitimo, mi ih i dalje izlažemo nasilju, koje nije seksualno ali jeste pravno, društveno, socijalno ili psihološko. U tom slučaju, žrtva postaje retraumatizovana i to je dodatni problem zašto žrtve ne izlaze u javnost ili zašto se još teže nose sa situacijom u kojoj se nađu, zato što imaju osudu javnosti, nose etiketu i osjećaj neadekvatnosti. Tako da imamo jedan nivo psiholoških i psihičkih poteškoća u funkcionisanju zbog samog čina i dešavanja, a drugi je zbog okoline u kojoj osoba živi i u kojoj nastavlja da živi. I jedan i drugi vrše jednak pritsak na psihičko zdravlje. Psihičko zdravlje osobe je svakako oštećeno i to teško”, pojasnila je Stančićeva, prenosi Euronews.

 

Nastavi čitati

Aktuelno