Sedma po redu Zimska škola fizike u Trebinju okupiće ove godine rekordan broj učenika viših razreda osnovnih škola i srednjoškolce, jer je, osim 45 učenika koji su stigli iz Republike Srpske i Srbije, prijavljeno najmanje još toliko đaka iz trebinjskih škola, pa se očekuje da ih bude preko stotinu.

Predavanja i vježbe će se, kao i prethodnih godina, odvijati u prostorijama Gimazije “Jovan Dučić” i Fakulteta za proizvodnju i menadžemnt u ovom gradu, gdje će se, prema riječima direktora Gimnazije Dobroslava Slijepčevića, koji je i profesor fizike i jedan od inicijatora – u naredna četiri dana učenici susresti sa zadacima i praksom koju nemaju u redovnoj nastavi.

“Naš cilj od početka i jeste da sa učenicima radimo po cjelodnevnom programu i produbljujemo njihova znanja iz oblasti fizike, radeći zadatke sa raznih takmičarskih nivoa, ali će učestvovati i u izvođenju eksperimenata kojima se dokazuju važenja nekih od osnovnih zakonitosti fizike”, kazao je Slijepčević.

Napominjući da će se zadaci rješavati u dnevnim terminima, a u večernjim časovima na Fakultetu za proizvodnju i menadžment slijedi eksperimentalni dio i zanimljiva predavanja iz oblasti fizike koja su u domenu popularne nauke, on kaže da će predavači prenositi i svoja iskustva.

Zanimljivo je i da će među desetak predavača biti pet profesora fizike i nekoliko studenata elektrotehnike i fizike, bivših polaznika ove škole.

“Specifično je i to da će predavanje držati i naš učenik Vuk Janković, pobjednik brojnih evropskih i svjetskih takmičenja iz fizike, jedna asistentkinja na Fakultetu za proizvodnju i menadžment koja je bila naša učenica, a zanimljivo je da su ovdje i tri naša učenika koja će ove godine ići u priznatu Istraživačku stanicu Petnica”, dodaje Slijepčević.

Marija Čavić, učenica drugog razreda beogradske Elektrotehničke škole “Nikola Tesla”, napominje da u njenoj školi imaju dobre uslove za izvođenje nastave iz oblasti fizike, i kada su u pitanju eksperimentalni radovi, ali se i za ova četiri dana u Trebinju nauči dosta.

“Učesnik sam ove škole već treći put i uvek joj se rado vraćam, prvo zbog kvaliteta nastave koju ovde imamo i zbog moje ljubavi prema fizici, ali i zbog društva koje sam ovde stekla i razmene iskustava sa njima koja su takođe dragocena”, kazala je ona.

Njena drugarica iz Modriče Ružica Đurić tehničku školu pohađa u Bijeljini i po drugi put dolazi u Trebinje na Zimsku školu fizike, jer joj je, kako kaže, potpuno promijenila pogled na ovu nauku.

“U ovoj Školi radimo i teže zadatke i više laboratorijskih vježbi, što nemamo baš prilike raditi na redovnoj nastavi, a što mene još više intrigira i privlači fizici jeste da se eksperimentima može dokazati da zadaci nisu samo suvoparni brojevi, već nešto što se može u praksi primijeniti”, dodaje Ružica.

Školu, koja će trajati do 17. januara,  i ove je godine organizovalo Društvo fizičara istočne Hercegovine, uz pokroviteljstvo Grada Trebinja, čija je načelnica Odjeljenja za kulturu Slađana Skočajić na otvaranju pozdravila sve učesnike i potvrdila da će ovako dobre projekta lokalna uprava i ubuduće podržavati.

Nezavisne novine

Inženjer za vještačku inteligenciju i konsultant za vještačku inteligenciju biće najbrže rastući poslovi u 2025. godini, pokazalo je istraživanje LinkedIna.

CNN navodi da je ta društvena mreža analizirala milione poslova na osnovu korisničkih ažuriranja od januara 2022. do jula 2024., utvrđujući primjetan rast u industriji vještačke inteligencije, kao i novootkriveno interesovanje za ugostiteljstvo i putovanja.

Vještačka inteligencija, ističu, postala je najnovija popularna tema u Silikonskoj dolini, jer su kompanije poput OpenAI-a lansirale chatbotove koji mogu raditi sve, od vođenja razgovora i predlaganja recepata do obrade slika, iako s povremenim greškama koje izazivaju veliku pažnju, pišu Financije.hr.

Međutim, nisu svi poslovi bili usmjereni na vještačku inteligenciju ili čak visokotehnološki. Treće mjesto zauzeo je fizioterapeut, dok su menadžer za razvoj radne snage i savjetnik za putovanja zaokružili prvih pet.

LinkedIn svoj godišnji spisak “Poslova u usponu” predstavlja kao “mapu puta” za budućnost rada.

“Od porasta uloga povezanih s vještačkom inteligencijom do ponovnog oživljavanja poslova u sektorima putovanja i ugostiteljstva, lista za 2025. ističe sektore s održivim rastom u današnjoj promjenjivoj radnoj snazi,” napisali su u svojoj objavi.

U međuvremenu, velike kompanije — uključujući lanac brze hrane McDonald’s — napustile su ili smanjile svoje prakse DEI (raznolikost, jednakost i inkluzija), a uloge vezane za raznolikost i inkluziju, prema LinkedIn-ovom izvještaju o korisničkim ažuriranjima, ne rastu tako brzo kao prethodnih godina.

Od 2018. do 2022. menadžeri za raznolikost i inkluziju bili su treći najbrže rastući naziv posla, a od 2019. do 2023. potpredsjednik za raznolikost i inkluziju zauzimao je sedmo mjesto. U najnovijem izvještaju te uloge uopšte nisu ušle u top 25, prenosi Bankar.me.

Pored 245 miliona KM koje je arbitražnom odlukom obavezana da plati slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ platiće Slovencima još 127 miliona KM za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine, saznaje CAPITAL.

RiTE „Ugljevik“ i Matično preduzeće ERS su sa „Elektrogospodarstvom razvoj in inženering“ Slovenije pred sam kraj prošle godine potpisali ugovor o priznanju i izmirenju duga po osnovu neisporučene električne energije od 2022. do 2024. godine.

Ukupna vrijednost ugovora je 65,2 miliona evra, a RiTE će dug plaćati narednih sedam godina u 14 jednakih rata, počev od 2025. godine.

To znači da će RiTE „Ugljevik“ Slovencima ukupno platiti oko 372 miliona maraka.

Podsjećamo, Arbitražno vijeće u Beogradu je početkom polovinom 2023. godine donijelo pravosnažnu presudu po tužbi Slovenaca za neisporučenu struju kojom je RiTE „Ugljevik“ naloženo da na ime naknade štete „Elektrogospodarstvu Slovenije – razvoj in inženiring“ isplati 67 miliona evra i zateznu kamatu te da im sve dok bude radila isporučuje trećinu struje koju proizvede.

Nekoliko mjeseci kasnije Arbitražno vijeće je donijelo i novu odluku kojom je  RiTE „Ugljevik“ obavezan da Slovencima plati i kamatu od 58,2 miliona evra.

Početkom prošle godine između dvije strane potpisan je ugovor kojim je ozvaničen početak isporuke struje, ali i dogovoren model otplate 67 miliona evra glavnice po osnovu obeštećenja.

Međutim, tada nisu regulisana pitanja neisporučene električne energije od 1. januara 2022. godine do 31. januara 2024. godine kao i pitanja u vezi sa plaćanjem obračunatih kamata po arbitražnoj odluci i sa potraživanjima iz tužbi koje EGS pokrenula u arbitražnom postupku protiv BiH u Vašingtonu, zbog čega se krajem 2024. ponovo sjelo za sto.

„Stranke će nastojati, a posebno EGS i RITE Ugljevik, da pronađu rješenje i postignu sporazum kojim će riješiti sva otvorena pitanja između stranaka koja postoje na dan zaključenja sporazuma, uključujući i pitanja koja su predmet ICSID arbitraže, ali uspjeh ili neuspjeh u postizanju sporazuma ne utiče na punovažnost i sprovođenje ovog ugovora“, navedeno je u ugovoru o priznanju i izmirenju duga.

V.d. direktora RiTE „Ugljevik“ Diko Cvijetinović za CAPITAL kaže da je na osnovu svih analiza i obračuna i imajući u vidu cijene struje 2022. godine šteta za 25 mjeseci, koji su predmet dogovora, mnogo veća, ali da su Slovenci oprostili dio kamata tako da je dug dogovoren na 65 miliona evra.

Kaže da je i na osnovu odluke Vlade RS i analiza odlučeno da se ide u sporazumno rješenje, kako bi se izbjegla nova arbitraža, ali i aktiviranje one koja je ranije pokrenuta pred sudom u Vašingtonu.

„Arbitraža u Vašingtonu još nije prekinuta u potpunosti, jer ima još nekih detalja, ali će sredinom godine biti potpuno obustavljena“, rekao je Cvijetinović.

Na pitanje kako će RiTE isplatiti ovoliki dug s obzirom na to da pored glavnice od 67 miliona evra koju su već počeli da otplaćuju sada moraju početi da plaćaju i dug od 65,2 miliona evra, Cvijetinović kaže da su te dugove preuzeli Vlada RS i Matično preduzeće.

„Vlada je donijela zaključak prema kojem će 67 miliona evra platiti ona uz dokapitalizaciju RiTE, dok će drugi iznos platiti Matično preduzeće u narednih sedam godina“, rekao je Cvijetinović.