Zbog ogromnog klizišta koje se pojavilo uz sami obod rudarskog kopa koji pripada RITE Ugljevik, i koje prijeti mještanima i njihovim kućama, više desetina građana okupilo se danas, 15. januara ispred Skupštine opštine tražeći da problem bude riješen.

Zbog ogromnog klizišta koje se pojavilo uz sami obod rudarskog kopa koji pripada RITE Ugljevik, i koje prijeti mještanima i njihovim kućama, više desetina građana okupilo se danas, 15. januara ispred Skupštine opštine tražeći da problem bude riješen.

Klizište koje se pojavilo početkom ove godine, prijetnja je za čak 500 domaćinstava u četiri sela, a kako mještani tvrde, danima ne samo da nemaju put, već i vodu, struju i grijanje.

Desetine građana stiglo je nešto prije 9 časova ispred opštinske zgrade, a pored zahtjeva nadležnim u opštini i RITE Ugljevik, traže da se u priču uključi Vlada Republike Srpske, pišu Nezavisne novine.

Mještani poručuju da ovo nije politički skup i da ko god je tim povodom došao, nije dobrodošao.

“Ko je politički došao nek se okrene i ide kući. Došli smo jer imamo hiljadu problema. Ovo je radni dan i nismo došli ovdje po dobru, već što smo nuždom natjerani. Čitava ova sela od Starog Ugljevika, Mezgraje, Ugljevik sela su u velikom problemu, a i naš Ugljevik je u problemu. Idu svi ovi praznici, a mi nemamo grijanje. Svi mi građani plaćani vodu, struju i sve ostalo. To sam rekao i načelniku Ugljevika i direktoru RITE. Smatram da oni moraju da Vladi Republike Srpske upute zahtjev da se uključe u rješavanje problema čitavog Ugljevika, a posebno ugljevičkih sela”, poručio je jedan od okupljenih mještana.

Pitaju da li neko treba da nastrada.

“Tražimo adekvatnu eksproprijaciju gore za sve kuće koje su ugrožene. Pod dva, tražimo da institucije zajedno sa upravom, narodom i radnicima, pošalju dopis za novac. Jer kad može za Viaduct, kockarnice i slično, da se pošalje novac i za naše preduzeće da bi ono moglo da stane na noge, a na osnovu toga i da izvrši eksproprijaciju za kuće tog gore napaćenog naroda ili da nam se onda sve vrati u prvobitno stanje kako je i bilo”, kaže mještanin.

Poručuju da od nadležnih traže da se o ovom pitanju očituju odmah.

“Rok je sada odmah da se izjasne i da kažu šta se planira sa stanovništvom ovih sela i sa samom RITE Ugljevik. Hoćemo li topiti snijeg na Badnji dan i da dočekujemo djecu kako slijeću u kanale. Tražimo odgovore od načelnika i odgovornih. Ako ne žele da stanu uz nas, uzećemo pet autobusa i otići pred tužilaštvo i Vladu RS da vidimo ko je uzrok svih naših nedaća”, naglašavaju mještani.

Svetozar Nikolić, predsjednik mjesne zajednice Mezgraja Gaj, rekao je da od načelnika Ugljevika traži da se jasno izjasni da li je uz mještane.

“Tražim da se svi ovi nadležni vrate danas, sada, gore u kancelariju, da napišu datum, vrijeme i kad će da završe regionalni put, ko je kriv što je uništen taj put i ko je kriv za klizište koje se pojavilo od strane rudnika? Ko navodi bagere da kopaju regionalni put, a nisu obezbijedili infrastrukturu prije nego što su uništili taj put?”, pitao je Nikolić.

Rekao je da neće otići dok mu nadležni ne daju garancije da će problem biti riješen.

“Napišite mi papir, da li je to maj, jun, jul. Hoću regionalni put, asfaltiran. Ako to ne možete, hoćemo eksproprijaciju kuća i završena priča. Kad može Serdarovu milijarde mogu i nama pomoći”, dodao je Nikolić.

Dragan Gajić, načelnik opštine Ugljevik, rekao je da su građani u pravu.

Ističe da su ovu problemi počeli još u januaru 2025. godine.

“Činjenica je da ovaj problem postoji mnogo više vremena. Taj sporni regionalni put se premješta već četvrti put, a ovo što se sada dešava je katastrofalno stanje. Sve je ovo uslijedilo zbog borbe za ugalj kako bi RITE mogao da radi”, naveo je Gajić.

On je pozvao građane da donesu zajednički zaključak kojim traže sastanak u Vladi RS.

“Da odemo na taj sastanak, vi kao predstavnici mjesnih zajednica, predstavnici RITE Ugljevik i ja kao načelnik. Ovo stanje nije dobro, u Falčićima imaju 23 domaćinstva koja se hitno trebaju eksproprisati i to se mora završiti 2026. pogotovo zbog ubrzanog kopanja za ‘Ugljevik Istok 2’ koje će uslijediti. A kada govorimo u cjelini tu je 170 kuća ukupno ugroženo vezano za zaseoke Jablani, Falčići, Ivanovići, Sarije, komplet mjesna zajednica Stari Ugljevik. Ono što će objasniti direktor RITE koji je imenovan prije dva mjeseca, jeste da na tom regionalnom putu koji je prekinut i koji bi bio trajno rješenje, postoji trasa koja se počela probijati od Perića, Sarija, Jablana koje se počela probijati”, naveo je Gajić.

Međutim, građani su burno reagovali na izjave načelnika, navodeći da se uvijek nadlženi izvlače a niko neće da kaže ko je kriv.

“Svaku riječ lažete. Pa ko je kriv. Dajete lažna obećanja”, rekli su mještani, dok je dio njih uzvikivao: “Lopovi, lopovi”.

Iako je sporazum s Crnom Gorom potpisan još 2015. godine, razgraničenje Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom i dalje stoji u mjestu, bez konkretnih pomaka.

Ni gotovo 30 godina nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti razgraničila svoju teritoriju sa susjednim državama. Dok je pitanje granice s Crnom Gorom uglavnom riješeno, sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ostaju otvoreni i bez naznaka skorog rješenja.

Prema Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar–juni 2025. godine, u proteklih šest mjeseci nije ostvaren značajniji napredak. Komisija je u tom periodu održala svega dvije sjednice, na kojima su razmatrane aktivnosti i prijedlozi iz njihove nadležnosti.

Iz Komisije navode da su odgovarali na upite različitih institucija, uključujući Ceste Federacije BiH, koje su tražile pojašnjenja o graničnoj liniji na području graničnog prelaza Maljevac, kao i Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje je zatražilo informacije o granici na području opštine Velika Kladuša.

Crna Gora – dogovor postoji, ali realizacija kasni

Razgraničenje s Crnom Gorom zasniva se na Ugovoru o državnoj granici potpisanom u Beču 28. avgusta 2015. godine, koji je Predsjedništvo BiH ratifikovalo početkom 2016. godine. Iako su razgovori o obilježavanju granice nastavljeni, njihov nastavak je zaustavljen zbog administrativnih prepreka.

Kako se navodi u izvještaju, ključni problem je nedostatak saglasnosti Savjeta ministara BiH za imenovanje stručne grupe, koja bi učestvovala u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice.

Ipak, usaglašeni su tehnički dokumenti, uključujući uputstva za obilježavanje granice, kao i projektni zadatak za sektor B. Posebno je istaknuta spremnost tri države – BiH, Crne Gore i Hrvatske – da se definiše tromeđna tačka, oko koje su stavovi već usklađeni.

Srbija i Hrvatska – bez ikakvog napretka

Kada je riječ o razgraničenju sa Srbijom i Hrvatskom, Komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije bilo nikakvih aktivnosti. Iako su obje zemlje dobile pisma namjere iz BiH o spremnosti za nastavak razgovora, odgovori još nisu stigli.

Novinar Uroš Vukić podsjeća da granični sporovi nisu neuobičajeni ni u ostatku Evrope.

„BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom i tu je istrčala pred rudu. Sporovi sa Srbijom i Hrvatskom su složeni i nema prostora za optimizam. U Evropi postoje granični sporovi koji traju decenijama“, ističe Vukić.

Gdje su ključni sporovi?

Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu s Hrvatskom – 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 km.

Sa Srbijom su sporne četiri tačke, uključujući područja oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, kao i dio pruge Beograd–Bar koji prolazi kroz teritoriju BiH kod Rudog i Priboja.

Sa Hrvatskom je situacija još komplikovanija. Sporne su granica na moru kod Neuma, kao i dio toka rijeke Une između Novog Grada i Kozarske Dubice, gdje granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu.

Otvoreno pitanje državnog suvereniteta

I dok institucije navode administrativne i političke prepreke, činjenica ostaje da BiH ni nakon tri decenije nema jasno definisane granice sa dvije susjedne države, što otvara pitanja pravne sigurnosti, suvereniteta i budućih odnosa u regionu.

Dok se 21. januar bliži, javnost saznaje pozadinu radikalne odluke o zamrzavanju imigrantskih viza za Sjedinjene Američke Države.
SAD uvode totalnu blokadu imigrantskih viza za cijeli Balkan.
Pauza počinje od iduće srijede, tačnije od dvadeset prvog januara.
Razlog je ogroman skandal sa socijalnom pomoći u Minesoti.
Novi kriterijumi diskvalifikuju čak i starije ili gojazne aplikante.
Memorandum oštro zabranjuje takozvani socijalni turizam u Sjedinjene Države.
Ključni razlog nije samo politika, već masovna zloupotreba američkog sistema socijalne zaštite koja je kulminirala krajem 2025. godine.
Odluka State departmenta da obustavi izdavanje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo, nije došla iz vedra neba.
Iza suvoparnog birokratskog rječnika o “javnom teretu” krije se gnjev američke administracije zbog decenijskih rupa u sistemu koje su, prema tvrdnjama federalnih istražitelja, strani državljani masovno koristili.
Slučaj Minesota, kap koja je prelila čašu
Glavni okidač za ovu odluku je ogroman skandal u državi Minesota, poznat kao Feeding Our Future (Hranjenje naše budućnosti). Iako je istraga počela ranije, njene stvarne razmjere i povezanost sa stranim mrežama postali su potpuno jasni tek krajem 2025. godine.

Radi se, kako kažu, o najbeskrupuloznijoj prevari u modernoj istoriji SAD:
Krađa od najmlađih: Sredstva namijenjena za ishranu djece iz siromašnih porodica završavala su na privatnim računima.
Mreža zloupotreba: Istražitelji su otkrili da su milioni dolara poreskih obveznika izvlačeni kroz fiktivne centre za ishranu. Mnogi od glavnih osumnjičenih su državljani Somalije ili osobe sa dvojnim državljanstvom, što je bacilo sumnju na čitave imigracione grupe.
Pranje novca u inostranstvu: Veliki dio novca je prebacivan u države iz kojih aplikanti dolaze, što je u Vašingtonu upalilo crveni alarm.
Nezavisni novinari, poput Nika Širlija, čiji se izvještaji pominju u dopisima Stejt departmenta, razotkrili su da su pojedini menadžeri centara za socijalnu pomoć direktno negirali bilo kakvu krivicu, uprkos očiglednim dokazima o luksuznim nekretninama kupljenim novcem za dječije obroke.

Nova pravila: Da li ste “javni teret” za Ameriku?
Osim finansijskih prevara, novi memorandum uvodi i rigoroznu definiciju “javnog tereta”. To znači da će konzularni službenici imati diskreciono pravo da odbiju svakoga za koga procijene da bi u budućnosti mogao previše koštati američke poreske obveznike.

Na udaru će se naći:
Starije osobe: Zbog očekivanih troškova liječenja i nemogućnosti dugoročnog doprinosa tržištu rada.
Zdravstveni status: Šokantno, ali izvori bliski administraciji navode da bi čak i ekstremna gojaznost mogla biti faktor diskvalifikacije, jer se smatra preduslovom za skupe hronične bolesti.
Kraj socijalnog turizma: Cilj je potpuno iskorijeniti praksu u kojoj porodice dovode starije srodnike isključivo radi korištenja besplatne državne zdravstvene njege i beneficija.
“Imigracija će biti pauzirana dok ne sprovedemo reviziju kojom ćemo spriječiti ulazak onih koji dolaze isključivo da bi koristili ‘welfare’ i javne beneficije,” navodi se u saopštenju.
Balkan u fokusu: Preventivna blokada zbog “eksploatacije velikodušnosti”
Iako naš region nije bio u centru skandala u Minesoti, administracija je odlučila da primijeni princip “kolektivne prevencije”. Stejt department tvrdi da se u zemljama sa Balkana, slično kao i u Somaliji ili Nigeriji, bilježi porast aplikanata koji se oslanjaju na tzv. “zlatne vize” ili programe spajanja porodica, a koji ubrzo po dolasku postaju korisnici socijalnih beneficija.
Digitalni tragovi i pojačana provjera
Posebnu težinu odluci daju novi izvještaji o navodnim “SKAJ AUDIO” porukama i drugim digitalnim dokazima koji ukazuju na to da kriminalne grupe koriste imigracione kanale za prebacivanje novca i ljudi. Iako se ti dokazi primarno vežu za obračune klanova, američke službe ih sada koriste kao opravdanje za uvođenje totalne blokade pod plaštom nacionalne bezbjednosti i zaštite budžeta.

Šta se mijenja od 21. januara?
Za građane BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova, proces provjere više neće biti samo formalnost:

Provjeravaće se da li je iko od članova porodice koji su već u SAD koristio programe poput SNAP-a (bonovi za hranu) ili medicinske zaštite.

Svaki budući imigrant moraće dokazati da ima sredstva za život koja mu omogućavaju da nikada ne zatraži pomoć države.

Dok kritičari tvrde da je ovo diskriminacija na osnovu imovinskog stanja i zdravlja, nova administracija poručuje da samo vraća snagu zakonu koji je godinama ignorisan, prenose Nezavisne novine