Connect with us

Društvo

NI TRI DECENIJE NAKON RATA: BiH još nema utvrđene granice sa Srbijom i Hrvatskom

Iako je sporazum s Crnom Gorom potpisan još 2015. godine, razgraničenje Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom i dalje stoji u mjestu, bez konkretnih pomaka.

Ni gotovo 30 godina nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti razgraničila svoju teritoriju sa susjednim državama. Dok je pitanje granice s Crnom Gorom uglavnom riješeno, sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ostaju otvoreni i bez naznaka skorog rješenja.

Prema Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar–juni 2025. godine, u proteklih šest mjeseci nije ostvaren značajniji napredak. Komisija je u tom periodu održala svega dvije sjednice, na kojima su razmatrane aktivnosti i prijedlozi iz njihove nadležnosti.

Iz Komisije navode da su odgovarali na upite različitih institucija, uključujući Ceste Federacije BiH, koje su tražile pojašnjenja o graničnoj liniji na području graničnog prelaza Maljevac, kao i Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje je zatražilo informacije o granici na području opštine Velika Kladuša.

Crna Gora – dogovor postoji, ali realizacija kasni

Razgraničenje s Crnom Gorom zasniva se na Ugovoru o državnoj granici potpisanom u Beču 28. avgusta 2015. godine, koji je Predsjedništvo BiH ratifikovalo početkom 2016. godine. Iako su razgovori o obilježavanju granice nastavljeni, njihov nastavak je zaustavljen zbog administrativnih prepreka.

Kako se navodi u izvještaju, ključni problem je nedostatak saglasnosti Savjeta ministara BiH za imenovanje stručne grupe, koja bi učestvovala u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice.

Ipak, usaglašeni su tehnički dokumenti, uključujući uputstva za obilježavanje granice, kao i projektni zadatak za sektor B. Posebno je istaknuta spremnost tri države – BiH, Crne Gore i Hrvatske – da se definiše tromeđna tačka, oko koje su stavovi već usklađeni.

Srbija i Hrvatska – bez ikakvog napretka

Kada je riječ o razgraničenju sa Srbijom i Hrvatskom, Komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije bilo nikakvih aktivnosti. Iako su obje zemlje dobile pisma namjere iz BiH o spremnosti za nastavak razgovora, odgovori još nisu stigli.

Novinar Uroš Vukić podsjeća da granični sporovi nisu neuobičajeni ni u ostatku Evrope.

„BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom i tu je istrčala pred rudu. Sporovi sa Srbijom i Hrvatskom su složeni i nema prostora za optimizam. U Evropi postoje granični sporovi koji traju decenijama“, ističe Vukić.

Gdje su ključni sporovi?

Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu s Hrvatskom – 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 km.

Sa Srbijom su sporne četiri tačke, uključujući područja oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, kao i dio pruge Beograd–Bar koji prolazi kroz teritoriju BiH kod Rudog i Priboja.

Sa Hrvatskom je situacija još komplikovanija. Sporne su granica na moru kod Neuma, kao i dio toka rijeke Une između Novog Grada i Kozarske Dubice, gdje granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu.

Otvoreno pitanje državnog suvereniteta

I dok institucije navode administrativne i političke prepreke, činjenica ostaje da BiH ni nakon tri decenije nema jasno definisane granice sa dvije susjedne države, što otvara pitanja pravne sigurnosti, suvereniteta i budućih odnosa u regionu.

Društvo

OD KIŠE DO SNIJEGA! Danas nagli pad temperature

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno sa kišom koja će preći u snijeg, a u višim predjelima očekuje se formiranje snježnog pokrivača oko 10 centimetara.

Ponegdje će se i u nižim predjelima formirati manji snježni pokrivač, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Padavine će poslije podne prestati u sjevernim i zapadnim krajevima, do večeri i na istoku i jugu, a uveče se očekuje razvedravanje i sve hladnije vrijeme. Vjetar će biti umjeren do jak, sjevernih smjerova, uveče u slabljenju.

Najviša temperatura vazduha biće od jedan do sedam, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jutros je u BiH oblačno sa kišom, a na planinama pada snijeg. Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus četiri, Čemerno, Kalinovik nula, Han Pijesak, Sokolac jedan, Gacko dva, Kneževo, Sarajevo tri, Prijedor, Novi Grad, Sanski Most četiri, Banjaluka, Rudo, Ribnik, Gradačac pet, Višegrad, Bijeljina, Srebrenica, Tuzla, Livno šest, Doboj, Jajce sedam, Bileća, Mostar osam, Trebinje devet stepeni Celzijusovih.

U protekla 24 časa najviše padavina registrovano je u Trebinju – 33 litra po metru kvadratnom, zatim na Čemernu 30, Bileći 27, Gacku 25, Rudu 19, Han Pijesku 12 litara po metru kvadratnom.

U Kalinoviku je jutros izmjereno pet centimetara snijega, na Čemernu četiri.

Nastavi čitati

Društvo

SAT MANJE ZA SPAVANJE! Ove godine kazaljke na satovima će se pomjeriti ranije nego prethodne

U 2026. godini kazaljke na satovima će se promijeniti ranije nego prethodne godine. ašto se datum mijenja i koje fiksno pravilo stoji iza toga?

To nije zbog političke odluke ili iznimke, već fiksnog pravila EU koje svake godine zbunjuje mnoge ljude.

U 2026. godini kazaljke na satovima će se pomjeriti unaprijed u noći na nedjelju, 29. marta, pišu njemački mediji.

Prethodne godine to je bilo 30. marta. Zašto je to tako?
Razlog za raniju promjenu vremena je jednostavan: Širom EU već godinama vrijedi isto pravilo – promjena se uvijek događa posljednje nedjelje u martu (a u jesen posljednje nedjelje u oktobru).

Budući da dani u sedmici u kalendaru svake godine padaju drugačije, pomjera se i tačan datum.

Ponekad je posljednja nedjelja kasnije, ponekad ranije u mjesecu, piše “Feniks-magazin”.

Upravo će se to dogoditi 2026. godine. Posljednja nedjelja u martu pada 29, zbog čega će i promjena vremena biti ranije u poređenju s prethodnom godinom. Samo pravilo, međutim, ostaje nepromijenjeno – samo kalendarski datum, navode njemački mediji. Kako funkcioniše prelazak na ljetno računanje vremena 2026?

Kazaljke na satovima će se pomjeriti unaprijed 29. marta.

U 2 sata ujutro, zapravo će biti 3 sata ujutro.

Izgubiće se sat sna, ali će dati zato biti duži. Za one koji žele zapamtiti: U martu se satovi pomjeraju unaprijed, u oktobru nazad.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SRETENJE GOSPODNJE! Jedan običaj se posebno odnosi na neudate djevojke

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.

Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se od 554. godine

Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine. Srbi vjeruju da taj dan kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka danas izaći iz svog brloga i videti svoju sjenku. Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale svijeće, jer se vjeruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.

Najzanimljivije od sretenjskih vjerovanja jeste da mlade djevojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.

Inače, ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.

Nastavi čitati

Aktuelno