Društvo
NI TRI DECENIJE NAKON RATA: BiH još nema utvrđene granice sa Srbijom i Hrvatskom
Iako je sporazum s Crnom Gorom potpisan još 2015. godine, razgraničenje Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom i dalje stoji u mjestu, bez konkretnih pomaka.
Ni gotovo 30 godina nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti razgraničila svoju teritoriju sa susjednim državama. Dok je pitanje granice s Crnom Gorom uglavnom riješeno, sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ostaju otvoreni i bez naznaka skorog rješenja.
Prema Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar–juni 2025. godine, u proteklih šest mjeseci nije ostvaren značajniji napredak. Komisija je u tom periodu održala svega dvije sjednice, na kojima su razmatrane aktivnosti i prijedlozi iz njihove nadležnosti.
Iz Komisije navode da su odgovarali na upite različitih institucija, uključujući Ceste Federacije BiH, koje su tražile pojašnjenja o graničnoj liniji na području graničnog prelaza Maljevac, kao i Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje je zatražilo informacije o granici na području opštine Velika Kladuša.
Crna Gora – dogovor postoji, ali realizacija kasni
Razgraničenje s Crnom Gorom zasniva se na Ugovoru o državnoj granici potpisanom u Beču 28. avgusta 2015. godine, koji je Predsjedništvo BiH ratifikovalo početkom 2016. godine. Iako su razgovori o obilježavanju granice nastavljeni, njihov nastavak je zaustavljen zbog administrativnih prepreka.
Kako se navodi u izvještaju, ključni problem je nedostatak saglasnosti Savjeta ministara BiH za imenovanje stručne grupe, koja bi učestvovala u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice.
Ipak, usaglašeni su tehnički dokumenti, uključujući uputstva za obilježavanje granice, kao i projektni zadatak za sektor B. Posebno je istaknuta spremnost tri države – BiH, Crne Gore i Hrvatske – da se definiše tromeđna tačka, oko koje su stavovi već usklađeni.
Srbija i Hrvatska – bez ikakvog napretka
Kada je riječ o razgraničenju sa Srbijom i Hrvatskom, Komisija konstatuje da u izvještajnom periodu nije bilo nikakvih aktivnosti. Iako su obje zemlje dobile pisma namjere iz BiH o spremnosti za nastavak razgovora, odgovori još nisu stigli.
Novinar Uroš Vukić podsjeća da granični sporovi nisu neuobičajeni ni u ostatku Evrope.
„BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom i tu je istrčala pred rudu. Sporovi sa Srbijom i Hrvatskom su složeni i nema prostora za optimizam. U Evropi postoje granični sporovi koji traju decenijama“, ističe Vukić.
Gdje su ključni sporovi?
Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu s Hrvatskom – 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 km.
Sa Srbijom su sporne četiri tačke, uključujući područja oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, kao i dio pruge Beograd–Bar koji prolazi kroz teritoriju BiH kod Rudog i Priboja.
Sa Hrvatskom je situacija još komplikovanija. Sporne su granica na moru kod Neuma, kao i dio toka rijeke Une između Novog Grada i Kozarske Dubice, gdje granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu.
Otvoreno pitanje državnog suvereniteta
I dok institucije navode administrativne i političke prepreke, činjenica ostaje da BiH ni nakon tri decenije nema jasno definisane granice sa dvije susjedne države, što otvara pitanja pravne sigurnosti, suvereniteta i budućih odnosa u regionu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.
Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.
Društvo
STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.
BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.
Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.
“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.
Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.
“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.
Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.
Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.
BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.
“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.
Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.
“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi
U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.
drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.
-
Politika1 dan agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Politika3 dana agoTRIVIĆEVA PITALA ONO ŠTO SVI MISLE! Zašto Tužilaštvo BiH štiti Zukana Heleza?!
-
Banjaluka2 dana agoKROV NAD GLAVOM ZA MLADE PORODICE! Basara “Besplatni placevi su šansa da gradimo budućnost u Banjaluci!”
-
Politika2 dana agoNAROD PRELOMIO! Stanivuković pitao za premijersku funkciju, ORILO SE SAMO JEDNO! (VIDEO)
-
Svijet2 dana agoKIJEV PROVOCIRA NUKLEARNI INCIDENT?! Pogođene cisterne sa gorivom za nuklearku u Zaporožju!
-
Banjaluka1 dan agoZMIJANJSKI MARATON OVOG VIKENDANA MANJAČI: Stiže 350 djece, nove staze i sajam domaćih proizvoda
-
Politika2 dana agoMOĆNE RIJEČI LIDERA PSS-a! Draško Stanivuković na osveštanjuu Modriči hrama poslao jasnu poruku čitavoj Srpskoj!
-
Politika2 dana agoSVOJSKI TROŠE NOVAC GRAĐANA! Vlada Srpske ponovo kupuje milionske zgrade, opozicija grmi: „Ovo je čisto rasipanje!“
