Connect with us

Društvo

VREMENSKI HAOS! Poslije paklenih +40 stižu OLUJE, TORNADA i PLJUSKOVI!

Dramatična promjena vremena stiže nakon dugog perioda neuobičajeno visokih temperatura koje su posljednjih sedmica zahvatile veći dio kontinentalne Evrope, piše Severe Weather Europe.

Brojne zemlje i stotine meteoroloških stanica srušile su rekorde najviših temperatura za jun, a ponegdje i za jul. Toplotni talas bio je istorijskih razmjera.

Toplotna kupola, koja je zadržavala izezetno topao vazduh, napokon slabi i očekuje se da će se urušiti prema vikendu, piše SWE. Potaknuta jačanjem anticiklona iznad sjevernog Atlantika, hladna fronta spušta se sa sjevera prema centralnoj Evropi, a početkom sljedeće sedmice očekuju se znatno hladnije vazdušne mase, prenosi Index.hr.

Stiže jako nevrijeme širom Evrope
Time će se stvoriti snažan kontrast u temperaturi i pritisku između nadolazećeg hladnog talasa sa sjevera i slabećeg toplotnog talasa na jugu. Uz pojačane visinske vjetrove (mlaznu struju) koji će potaknuti snažno uzdizanje vazduha, od subote do utorka je moguć široko rasprostranjen razvoj jakog nevremena.

Promjena vremena biće izražena tokom vikenda i početkom sljedeće sedmice zahvaljujući jačanju strujanja vazduha iznad sjevernog Atlantika. To će omogućiti duboko prodiranje hladnog talasa sa sjevera prema centralnoj Evropi i Sredozemlju nakon nedjelje.

Ovo se često događa kada se snažna anticiklona nad Evropom uruši i zamijeni područje niskog pritiska. U takvim slučajevima slijede žestoko nevrijeme i osvježenje.

U ponedjeljak se očekuje snažan Azorski anticiklon uz opsežan sistem niskog pritiska nad sjevernom i centralnom Evropom. Ostaci toplotnog talasa sredinom iduće sedmice premještaće se prema istoku, prema istočnoj Evropi i crnomorskoj regiji.

Velik pad temperatura
Promjena temperature i kontrast između sadašnjih izuzetno visokih vrijednosti i prognoziranih za ponedjeljak i utorak biće izrazito nagli, piše SWE. Dok su temperature juče i danas bile 10–12°C iznad prosjeka, one ćeu utorak biti 6–10°C ispod normale. To znači gotovo 20°C razlike u vrlo kratkom periodu.

Kada se visinska hladna fronta počne premještati prema istoku oko srijede, temperature će se ponovno početi penjati u gornje 20-e i niske 30-e, zahvaljujući povratku toplog vazduha sa jugozapada Evrope.

SWE kaže da su moguća i tornada
Kombinacija jake nestabilnosti i snažnih visinskih vjetrova stvoriće uslove za jake oluje koje bi mogle donijeti sve oblike opasnog vremena – od grada (uključujući i vrlo krupnu), jakog vjetra, obilnih padavina, pa i tornada.

U nedjelju može doći do razvoja žestokog nevremena od Švicarske do Austrije i sjeverne Italije, dok će se u ponedjeljak i utorak snažno uzdizanje vazduha proširiti na Italiju, Sloveniju i sjevernu Hrvatsku.

Ova višednevna epizoda nevremena donijet će i znatne količine oborina u središnju Europu, osobito u području Alpa – od Švicarske i Austrije do sjeverne Italije, Slovenije i sjeverne Hrvatske

Lokalno bi moglo pasti između 100 i 200 mm kiše, posebno ako dođe do razvoja olujnih sustava s uzastopnim ćelijama. Zbog toga postoji povećan rizik od bujičnih poplava i odrona tla. Međutim, količina oborina znatno će varirati jer će oluje, iako raširene, biti lokalizirane.

Raste vjerovatnoća novog toplotnog talasa sredinom jula 2025.
Očekuje se da će ova promjena vremena oslabjeti sredinom sljedećeg tjedna, a globalni modeli zatim predviđaju povratak visokih temperatura u kontinentalnu Europu.

Iako je riječ o prognozi desetak dana unaprijed, trenutačni modeli ukazuju na stvaranje nove toplinske kupole nakon 10. srpnja.

To bi moglo podići temperature ponovno na 35–40°C u mnogim područjima, što potvrđuju i karte koje pokazuju odstupanja od preko 10°C iznad normale za sredinu srpnja.

Još je prerano za procjenu koje će regije biti najpogođenije i koliko će val biti intenzivan.

Related Topics:

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno