Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, oštro je reagovala nakon što je SNSD Laktaši predstavio svoj politički program, za koji se ispostavilo da je prepisan od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića. Vukomanovićeva je u svojoj izjavi istakla da je ironija očigledna, jer oni koji najviše kritikuju Banjaluku i njenog gradonačelnika, na kraju koriste upravo njegove ideje.

„Ne valja Banjaluka, ne valja Draško, a svi prepisuju od Banjaluke. Nije ovo prvi program prepisan od Banjaluke, ima ih još, u mnogim gradovima, i neka je. I treba dobre prakse da se prepisuju“, izjavila je Vukomanovićeva.

Ona je dalje naglasila da je rad gradske administracije prepoznatljiv i da se promjene koje su pokrenute u Banjaluci osjete i širom Republike Srpske.

„Koliko god oni to ne mogu da izgovore, Banjaluka je bolji grad i zahvaljujući njoj male promjene se osjete u čitavoj Republici Srpskoj. Drago mi je da naš rad cijene u cijeloj zemlji, htjeli to priznati ili ne. Postali smo grad od koga se prepisuje“, dodala je ona.

Vukomanovićeva je zaključila da ovakvi potezi pokazuju da će se, možda, u budućnosti više stranka osloniti na djela, a ne na prazna obećanja.

„Ko zna, možda još neke natjeramo da sljedeći put na izbore, umjesto praznih obećanja, izađu sa djelima“, poručila je Tanja Vukomanović.

Darko Ćulum prvi je na rang listi uspješnih kandidata koji su se prijavili na javni konkurs za direktora Agencije za istrage i zaštitu /Sipa/ BiH, potvrdio je Srni predsjdniik Nezavisnog odbora Enes Obralija.

“Nazavisni odbor je okončao svoje aktivnosti. Još je ostalo da listu proslijedimo ministru bezbjednosti u Savjetu ministara Nenadu Nešiću”, rekao je Obralija.

On je dodao da je drugi na rang listi Ljubiša Pandurević, a treći Slobodan Radinković.