Connect with us

Region

Za 32 godine Crna Gora imala samo tri predsjednika

Za 32 godine Crna Gora imala je sedam puta predsjedničke izbore i tri predsjednika države, uvijek iz iste Demokratske partije socijalista (DPS), a prvi je bio Momir Bulatović koga je, nakon rascjepa u toj partiji, naslijedio Milo Đukanović.

Tri vezana mandata osvajao je Filip Vujanović, koji je nakon svih iscrpljenih zakonskih mogućnosti, svoje mjesto prepustio aktuelnom predsjedniku Đukanoviću.

Lider Demosa Miodrag Lekić kaže da to govori da je Crna Gora imala kontrolisano društvo, monopol kontrolisanih institucija, neko je nosio personalne kvalitete.

“Govori ono što je evidentno, da od 1998. godine kad je predsjednik bio Đukanović do 2020. znamo put Crne Gore, znamo šta se desilo 1999, 2001, 2002, 2006, članstvo u NATO. Moramo imati na umu da je u Crnoj Gori sačuvan mir, sačuvano ono za šta smo se borili, multietnicitet i međuetnički odnosi koji čine jednu državu uspješnom i transparentnom državnom koja je krčila put ka EU i na kraju je zaustavljena” kaže poslanik DPS-a Ljuiđ Škrelja.

Da zaustave vladavinu DPS-a i osvoje ključeve predsjedništva pokušavali su mnogi tokom tri decenije, piše portal RTCG i dodaje da je to nekad bilo u jednoj nekad u više kolona, ali su u sedam izbornih procesa protivkandidati DPS-u uvek do cilja stizali kao drugorangirani.

Miodrag Lekić je 2013. bio najbliži pobedi. Jedinstvena situacija 7. aprila, Crna Gora je nakon proglašenja rezulatata iz dva štaba, imala dva predsjenika.

Lekić je, kažu, i danas ubjeđen da je to “ukradena pobjeda”.

“Taj rezulatat je prije deset godina bio dobar, pobednički. Pobjeda je bila na našoj strani, gledano formalno pobjeda tijesno proglašena, zvanično da sam ja pobijedio u 11 opština, većih, a da je protivnik osvojio u 10 opština, kako su sabrali zbir, kontrovrerze”, ističe Lekić.

Ipak, Vujanović je tada nakon neizvjesne trke, ugrabio treći predsjednički mandat. I 2018. tradicionalno slavila se pobjeda kandidata DPS-a na predsjedničkim izborima. Poslije 16 godina od prvog mandata Milo Đukanović je još jednom uspio da pokaže dominaciju, piše RTCG i pita:”U čemu je tajna?”.

“Ja bih nazvao to simbiozom snage ličnosti i subjekta koji stoji iza te ličnosti. Niko ne može da minimizira snagu partije ni harizmatičnost osobe dosadašnjih predsjednika”, smatra Škrelja.

Lekić kaže da “snaga partije i snaga instituacija kontrolisanih”.

“Ne negiram, ali i o snazi se može govoriti, autentičnog ili demagoško-populističkog tipa, ali najviše zbog monopola”, naveo je Lekić.

Bili sa jedne ili druge strane, jasan je profil ličnosti koja bi mogla da bude na predsjedničkoj poziciji.

“Odgovornost je velika prema državi i prema građanima, jer predsjednik treba da predstavlja, da cijeni i da ne saopštava drugima svoje planove”, kaže Škrelja.

Za Lekića je profil dobrog predsjednika integrativna snaga da izgradi autoritet iznad podeljenih blokova”. “To je bitno, suprotno što smo imali u prethodnom periodu”, kaže Lekić.

Crnoj Gori predstoji nova trka za predsjedničku poziciju. Izbori su zakazani za 19. marta, a portal RTCG piše da dok DPS očekuje nastavak tradicije, Lekić ipak veruje da je vrijeme da se taj krug prekine.

“Ako se složi u mozaik mislim da možemo doći do nastavka tradicije uspešnih predsjednika za ovu državu”, kaže Škrelja.

Lekić, pak, poručuje da treba da pobijedi ličnost koja nema mrlju, u poželjnom zaokretu, da nema aferu.

Trka je počela, piše portal i dodaje da iako još nisu poznati svi takmičari, na startu će ovog puta biti tesno.Ko će sve krenuti ka cilju, a ko kroz njega proći prvi, saznaće se 19. marta ili dve sedmice kasnije, ukoliko bude drugog kruga.

Region

KALAS POSTAVLJA USLOVE “Srbija djelima mora potvrditi svoje evropsko opredjeljenje”

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Beogradu da je, nakon sastanka sa zvaničnicima Srbije, jasno da EU ostaje njen strateški cilj, ali da je neophodno da se to opredjeljenje potvrdi i konkretnim djelima.

“Reforme su način na koji će Srbija napredovati na svom evropskom putu. Ne postoje prečice za članstvo. Pravi progres mora da se ostvari”, kazala je Kalasova i naglasila da se to prije svega odnosi na unapređenje medijskih sloboda, suzbijanje korupcije te izborne reforme.

Istakla je da se mora poštovati autonomija univerziteta u Srbiji.

“Reforme moraju biti realne, a ne samo da se štrikliraju stavke na papiru”, rekla je Kalasova na konferenciji za novinare.

Dodala je da će te reforme donijeti pravu korist građanima Srbije, uključujući i “stotine hiljada učesnika protesta koje su to posljednjih nedjelja zahtijevale”.

Kalasova je pozvala predstavnike Beograda i Prištine da “što prije dođu u Brisel i razgovaraju o konkretnim koracima naprijed”.

Prethodno, na početku zvanične posjete Beogradu, poručila je da je za napredak ka EU neophodan i dijalog Srbije i Kosova.

“Ponovo na zapadnom Balkanu. Posjetiću Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju i sa vladama i civilnim društvima tih zemalja, angažovati se u okviru njihovog puta ka Evropskoj uniji. Dijalog Beograda i Prištine obavezan je kad gledamo unaprijed. Sada je trenutak za ponovno angažovanje”, napisala je Kalasova ranije na svom nalogu na mreži X.

Na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o novosadskim aktivistima, koji su duže od dva mjeseca u pritvoru zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka, Kalasova je rekla da je o tome razgovarala sa zvaničnicima u Srbiji.

“Razgovarali smo i o tome kako taj proces treba da se prati. Mi očekujemo od svih zemalja članica i kandidata da poštuju ljudska prava i to mora da se poštuje u svim procesima”, rekla je ona.

Kalasova se danas sastala sa premijerom Srbije Đurom Macutom.

Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, razgovarali su o mogućnosti ubrzanja procesa evropskih integracija Srbije, kao i o dijalogu Beograda i Prištine”.

Tom prilikom, kako se navodi, Macut je istakao “nedvosmislenu evropsku orijentaciju Republike Srbije”.

“Macut je naglasio da je potrebno ubrzati proces evropskih integracija Srbije i izrazio uvjerenje da će se ubrzo razgovarati o konkretnim koracima na tom putu, poput otvaranja klastera 3, na koje se čeka tri godine”, navodi se u saopštenju.

U Skupštini Srbije, šefica diplomatije EU danas se srela i sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i predstavnicima opozicionih stranaka.

Kalasova je sinoć doputovala u Beograd, a potom se odmah sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

On je poručio da Srbija “ostaje pouzdan partner svima koji iskreno teže saradnji, napretku i zajedničkoj evropskoj budućnosti”.

U objavi na Instagramu Vučić je napisao da je sa Kalasovom razgovarao o ključnim geopolitičkim temama, bezbjednosnoj situaciji u regionu, evropskom putu Srbije i o dijalogu sa Prištinom.

“Naglasio sam da je Srbija posvećena konstruktivnom dijalogu pod pokroviteljstvom EU, kao načinu za rešavanje otvorenih pitanja, a da je zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji naš apsolutni prioritet. Podsetio sam da je formiranje zajednice srpskih opština ne samo dogovorena obaveza, već i preduslov za dalje napredovanje dijaloga i bilo kakvu normalizaciju odnosa”, napisao je Vučić.

Ovo je druga posjeta Kaje Kalas zapadnom Balkanu u okviru koje posjećuje i Kosovo i Metohiju i Sjevernu Makedoniju.

Tokom prve posjete regionu zapadnog Balkana, početkom aprila, Kaja Kalas je bila u Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Region

MILIONSKE ŠTETE zbog zabrane uvoza mlijeka iz BiH u Srbiju

Srbija je zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine. Blokada traje više od deset dana, upozoravaju BiH mljekari i poljoprivrednici. Zašto, nije poznato.

Od nadležnih traže hitnu reakciju s ciljem zaštite domaće proizvodnje i tržišta. Oni, s druge strane, šute. Ili nisu dostupni ili čekaju zvanične informacije. Do tada, BiH mljekari su u opasnosti da izgube milione maraka, ali i radna mjesta. Hoće li i kako naša zemlja odgovoriti?

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH saopštilo je da je Srbija zabranila uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, te zatražilo od državnih organa da zaštite domaću proizvodnju i domaće tržište.

“Radi se o milion i po litara mlijeka koje je mjesečno išlo prema Srbiji. Javit će se veliki problem, mljekare će smanjivati otkup tako da su lančano svi u problemu”, upozorava Nedžad Bičo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Čekaju se informacije
Zašto je Srbija blokirala uvoz – zvanično nije poznato. Iz tamošnjeg ministarstva nije stigao odgovor na upit Federalne televizije. Izostao je i odgovor BiH institucija.

Državni ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac je u Kini. Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ne odgovara na pozive, dok federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) čeka zvaničnu informaciju.

“Nemamo još zvaničnu informaciju. Provjeravamo šta se dešava. Zasad ne možemo dati bilo kakvu izjavu u vezi s tim pitanjem”, kaže Hrnjić.

Nezvanično, razlozi srbijanske obustave uvoza mlijeka su hiperprodukcija i softver koji je, navodno, u kvaru.

“Ovdje se svi prave mrtvi, niko ništa ne zna da se to dešava. Problem je, kao, s nekim softverom. Ne mogu da vjerujem da se 12–13 dana softver ne može osposobiti, da je taj novi ministar Vlade Srbije suspendovao sve dozvole o uvozu jer komuniciramo sa svim poljoprivrednicima u regiji i znamo da je hiperprodukcija mlijeka”, dodaje Bičo.

Jednostrane odluke nisu dobre. I nanose veliku štetu ovom sektoru, navode mljekari. Pojedini strahuju i da će ova odluka dovesti do gašenja malih proizvođača.

“Odluka Vlade Srbije nije dobra. Sumnjam da će naše institucije nešto uspjeti, sigurno će utjecati na gašenje proizvodnje i gazdinstava”, ističe predsjednik Udruženja mljekara SBK-a Amir Bulut.

“Mislim da nije dobro zatvarati nijedno tržište i da to treba da se riješi na nivou ministarstava. Ako oni od nas neće da uvoze, nećemo ni mi od njih – to je recipročna mjera”, poručuje počasni predsjednik Udruženja mljekara RS-a Vladimir Usorac.

Veoma važno tržište
Inače, i naša zemlja i Srbija potpisnice su Sporazuma o slobodnoj trgovini. Jednostranih poteza ne bi smjelo biti. Ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024. godini iznosio je 413,8 miliona maraka, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 54 odsto.

Top pet izvoznih tržišta u prošloj godini su Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo.

Vrijednosno i količinski bilježi se rast izvoza na tržište Srbije i Sjeverne Makedonije. Dakle, ukoliko se novonastali problem ne riješi što prije – jasno je da će mljekarski sektor bilježiti milionske gubitke. FTV

Nastavi čitati

Region

O ČEMU SU RAZGOVARALI? Vučić telefonom razgovarao sa Zelenskim

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o bilateralnoj saradnji i evropskom putu Srbije i Ukrajine.

Vučić je na Instagram nalogu “buducnostrsrbijeav” naveo da je sa Zelenskim posebno razgovarao o saradnji u formatu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, prenosi Tanjug.

“Dobar i otvoren razgovor sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Razgovarali smo o bilateralnoj saradnji, evropskom putu Srbije i Ukrajine i posebno o saradnji u formatu Ukrajina – Jugoistočna Evropa”, napisao je Vučić.

Nastavi čitati

Aktuelno