Nakon što je javnosti objavljeno da će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH, od strane Narodne skupštine Republike Srpske biti ovlaštena da obavlja poslove predsjednika Republike Srpske, stigle su brojne reakcije, međutim ideja da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i predsjednik Republike Srpske budu ista osoba nije nova.Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je CIK oduzeo mandat tu ideju iznio je još 2021. godine.

U intervju za “Nezavisne novine”, Dodik je tada rekao da će predložiti da iz Republike Srpske u jednoj ličnosti treba birati člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske i da predsjednik Republike Srpske po automatizmu bude i član Predsjedništva.

“Mi imamo pravo da kažemo kako ćemo birati našeg člana Predsjedništva i mislimo da predsjednik koji ima dinamiku i upoznat je sa svim detaljima za Republiku Srpske treba da bude član Predsjedništva BiH”, rekao je tada Dodik odgovarajući na pitanje o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske na telefonskoj sjednici odlučio je da posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude održana sutra sa početkom u 10.30.

Na dnevnom redu ove posebne sjednice naći će se prijedlog odluke o privremenom obavljanju poslova nadležnosti predsjednika Republike Srpske, a prijedlog poslanika skupštine većine je da ih obavlja Željka Cvijanović, pišu Nezavisne.

Iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita.

To će vjerovatno dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

O glavnom pregovaraču BiH sa EU priča se već duže od godinu dana i načelno je dogovoreno da to bude Srbin. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković i direktor Direkcije za evropske integracije Elvira Habota su Bošnjaci, a Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Hrvatica.

Kada se na sastancima političara o tome razgovaralo uopšte se nije postavljalo pitanje ko to treba da uradi.

Pitanje zakomplikovano nakon raspada koalicije
Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH koji treba da imenuje pregovarača. Međutim, nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.

Stranke “trojke”, predvođene SDP-om, sada, i nakon što je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, prije nekoliko dana rekla da je prioritet BiH imenovanje glavnog pregovarača, smatraju da to treba da uradi Parlamentarna skupština BiH.

Svoj zahtjev “pravdaju” time da se mjesto “glavnog pregovarača” ne smije dati SNSD-u koji bi zajedno sa HDZ-om dogovorio to imenovanje. Tim povodom stranke “trojke”, kojima su se pridružili PDP, SDS i Lista za pravdu i red, predložili su Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH osnivanje kancelarije za glavnog pregovarača BiH i da upravo parlament BiH imenuje tog pregovarača.

Taj prijedlog na posljednjoj sjednici nije uvršten u dnevni red. Dalje, odmah nakon tog prijedloga “trojke” oglasio se i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, koji je rekao da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

SNSD i HDZ
Za razliku od njih, SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH, a kao što smo već naveli, prije godinu i više dana kada se to dogovaralo niko nije postavljao pitanje da je to posao upravo Savjeta ministara BiH.

“Glavni pregovarač sa Evropskom unijom mora se odrediti u skladu sa Ustavom BiH, a ne u skladu sa kolokvijalnom političkom voljom bilo koje političke stranke ili koalicije. Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić i Edin Forto nemaju nikakva ovlaštenja da učestvuju u procesu izbora glavnog pregovarača. Samo Konaković koji je ministar vanjskih poslova na osnovu procedure propisane zakonom ima određenu ulogu”, rekao je Komšić.

Na ovu izjavu odmah je reagovao Konaković. On je rekao da je upravo to plan DF-a i SNSD-a te da to znači da birati glavnog pregovarača na nivou Predsjedništva BiH znači “kompletnu proceduru povjeriti u ruke Željke Cvijanović” koja bi sa pravom veta kroz SNSD mogla zaustaviti svako imenovanje koje ne odgovara Dodiku i SNSD-u.

“EU nije striktno propisala na kojem se nivou vlasti bira glavni pregovarač i logično je da se bira tamo gdje se bira i Savjet ministara. SNSD u tom slučaju ne može ništa opstruisati, a HDZ može u tom procesu učestvovati ako želi. Ako ne želi, neka se zagrle sa SNSD-om i posmatraju”, rekao je Konaković.

Cilj “trojke”
Cilj “trojke” je da se zaustavi imenovanje glavnog pregovarača koji bi došao iz SNSD-a, a to je djelimično potvrdio i Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je rekao da opozicija iz Republike Srpske treba da ponudi ime.

“Razgovarali smo sa predstavnicima opozicije Republike Srpske i nismo govorili o imenima. Naše mišljenje je da oni, s obzirom na to da pokazuju snažno opredjeljenje ka Evropskoj uniji, zaslužuju da imaju glavnog pregovarača, koji je Srbin i dolazi iz Republike Srpske”, rekao je Kojović.

I pored toga što je imenovanje glavnog pregovarača na dugom štapu, već se spekuliše ko bi to mogao biti. Navodno, plan opozicije, a to su rekli i u SNSD-u, je da zajedno sa strankama “trojke” imenuju Igora Crnatka iz PDP-a za glavnog pregovarača, dok iz stranaka “trojke” dolaze informacije da SNSD na tu poziciju želi da imenuje Anu Trišić Babić, a što je za njih neprihvatljivo jer se radi o jednoj od najbližih saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

“Savjet ministara BiH treba da imenuje glavnog pregovarača”, rekao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući na FTV-u.

Stav Dragana Čovića
Kao i SNSD, slično misli i HDZ, čiji je lider Čović rekao da u proteklih mjesec dana intenzivno pregovara sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je Čović za BHRT, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Pravni stručnjaci
Kada je riječ o imenovanju glavnog pregovarača, pravni stručnjaci nemaju dileme. Oni tvrde da je to posao Savjeta ministara BiH jer, tehnički, ne radi se o pregovorima za zaključenje međunarodnog sporazuma već o usklađivanju sa pravnom stečevinom i politikama Evropske unije.

“Također, ovaj dio procesa će se voditi kroz mehanizam koordinacije, pregovaračka struktura je predviđena da bude dio ovog mehanizma, a izmjene/dopune ili donošenje nove odluke na osnovu Odluke o mehanizmu koordinacije evropskih integracija u nadležnosti su Vijeća ministara BiH. Tek nakon uspješnog završetka ovog procesa pristupa se procesu pristupanja tj. zaključenju Sporazuma o pristupanju EU, gdje će pregovarački tim u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih sporazuma, na inicijativu DEI-a, predložiti Vijeće ministara, a imenovati Predsjedništvo BiH. Tada će pregovore voditi direktor DEI-ja ili u čijoj nadležnosti to bude kada taj proces bude priveden kraju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nema nikakve veze sa pregovaračkom strukturom, glavnim pregovaračem i pregovaračkim timom. Ovo je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara”, napisao je na društvenoj mreži X pravnik Damir Sakić, a čiji stav prenosimo uz njegovu saglasnost.

Nikola Dakić, odbornik PDP u Skupštini opštine Ugljevik, pozvao je narodne poslanike iz Izborne jedinice 6 da najave prisustvo sjednici SO Ugljevik koja je zakazana za 21.10, a tokom koje će se govoriti o stanju u „RiTE“ Ugljevik.

– Upućeni su pozivi narodnim poslanicima sa IJ 6 da najave prisustvo tematskoj sjednici SO Ugljevik, obzirom da rukovodstvo SO Ugljevik nije postupilo po zahtjevu da ih pozove službenim putem. Prisustvo poslanika sa IJ 6 značajno je radi boljeg upoznavanja sa problematikom i značajem ZP “RiTE” Ugljevik, a naročito jer je za tematsku sjednicu predloženo usvajanje zaključka kojim se upravo od njih traži postupanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske po ovom pitanju – rekao je Dakić.

Do sada je prisustvo najavio narodni poslanik Slaviša Marković, a Dakić dodaje da očekuje potvrde i drugih poslanika iz ove regije.

– Vjerujem da će narodni poslanici iz IJ 6 pokazati dovoljan stepen odgovornosti da se bave ovim značajnim pitanjem za ovu regiju te svojim aktivnim radom opravdati povjerenje građana – ističe Dakić.

Pored narodnik poslanika pozvani su i predstavnici Grada Bijeljina i Opštine Lopare, jer je za tematsku sjednicu predloženo usvajanje Rezolucije koja predviđa koordiniraciju aktivnosti i zajednički pristup Ugljevika, Bijeljine i Lopara radi odbrane prirodnih bogatstava ( Ugljevik istok 2), naročito kada se uzme u obzir da u ZP “RiTE” Ugljevik radi više stotina radnika sa prebivalištem u Bijeljini i Loparama i uticajem ovog preduzeća na privrednu aktivnost susjednih lokalnih zajednica.

– Još jednom napominjem da samo djelovanjem svih društvenih i političkih faktora sa ove regije možemo ostvariti zajednički cilj opstanka ZP “RiTE” Ugljevik kao preduzeća od koga zavisi i opstanak Ugljevika, za šta je osnovni uslov cjelovito vlasništvo nad ležištem uglja “Ugljevik istok 2” – poručio je Dakić.