Connect with us

Društvo

Zabrinjavajuća upozorenja Evropske unije “NE PUTUJTE, NEMA POVRATKA U NORMALU”

Energetske posljedice rata na Bliskom istoku će se dugo osjećati i Evropska komisija (EK) priprema paket mjera za pomoć građanima i kompanijama, rekao je povjerenik za energiju Dan Jorgensen (Dan Jørgensen). Dodao je da će prijedlog uključivati snižavanje poreskih stopa za električnu energiju i tarifa za prenosne mreže.

“Ne bismo trebali imati iluzija da će posljedice ove krize za energetska tržišta biti kratkotrajne, jer neće“, izjavio je Jorgensen na konferenciji za novinare po završetku virtuelnog sastanka ministara energetike država članica EU.

Jorgensen je iznio podatke prema kojima je cijena gasa u EU od početka sukoba na Bliskom istoku porasla oko 70 odsto, a nafte 60 odsto. Za uvoz fosilnih goriva u EU potrošeno je dodatnih 14 milijardi evra u mjesec dana. Povjerenik je pozvao članice Unije da na energetsku krizu odgovore koordinisano te da mjere moraju biti ciljane i privremene. Takođe je istakao da EU pritom ne smije zaboraviti na svoj dugoročni cilj — postizanje pune nezavisnosti od uvoznih fosilnih goriva.

“Ova kriza nam još jednom pokazuje da se Evropa suočava s temeljnom ranjivošću na spoljne energetske šokove, a to je povezano s našom zavisnošću od uvoza fosilnih goriva“, rekao je Jorgensen. „Energetska nezavisnost je put naprijed i strateški je imperativ s ekonomskog i bezbjednosnog stanovišta, ne samo zbog klime.“

U govoru koji podsjeća na rane dane pandemije koronavirusa, Jorgensen je izjavio da se Evropa suočava s „vrlo ozbiljnom situacijom“ kojoj se ne nazire kraj. „Čak i da sutra zavlada mir, povratka u normalu neće biti u doglednoj budućnosti“, rekao je.

Preporuke za uštedu goriva

„Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i avio-goriva, to će nam svima biti bolje“, rekao je Jorgensen, potvrđujući ranije medijske napise da Brisel (Brussels) želi da Evropljani manje putuju.

Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency), a oni, kako je naveo, uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na auto-putevima za deset kilometara na čas, podsticanje javnog prevoza, uvođenje sistema par-nepar za putnička vozila, podsticanje dijeljenja prevoza i usvajanje štedljivijih vozačkih navika.

Dugoročno, pozvao je zemlje EU da udvostruče napore u izgradnji novih obnovljivih izvora energije. „Ovo mora biti trenutak u kojem ćemo konačno preokrenuti situaciju i postati istinski energetski nezavisni“, istakao je. Cijene skočile za 70 odsto

Jorgensenovi komentari dolaze u trenutku rastućeg straha da se svijet suočava s velikom energetskom krizom koja bi mogla nadmašiti i naftni šok iz 1970-ih te imati globalne ekonomske posljedice uporedive s pandemijom koronavirusa.

Otkako su SAD i Izrael prije više od mjesec dana pokrenuli prve napade na Iran, cijene nafte i gasa porasle su za čak 70 odsto jer je petina svjetske snabdjevenosti sirovom naftom i tečnim prirodnim gasom blokirana u Persijskom zalivu.

Ministri bez konkretnih prijedloga

Današnji sastanak ministara završio je bez konkretnih prijedloga, ali je Jorgensen obećao da će Komisija u bliskoj budućnosti objaviti paket mjera na nivou cijele Unije.

Prema osobama upoznatim s razgovorima, raspravljalo se o državnim pomoćima, povećanju udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske bezbjednosti, kao i o podršci prijedlogu Komisije za podsticanje biogoriva. Nordijske zemlje istakle su potrebu zaštite energetske infrastrukture.

Očekivanja od konkretnih poteza uoči sastanka bila su niska, prema izjavama više diplomata koji su željeli ostati anonimni. Cilj je, kako su naveli, bio uskladiti djelovanje.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno