Connect with us

Svijet

ZABRINJAVAJUĆI PLAN ILONA MASKA! Koliki je rizik od ugradnje čipa u ljudski mozak?

“Čipovanje mozga” je, prema nekadašnjim zaposlenima u Neuralinku, prilično moguće, ali problem leži u tome što Ilon Mask i njegova kompanija to rade na izuzetno rizičan način.
Ilon Mask nikada nije krio svoju želju da stvori moždani implant koji će povezati ljude i veštačku inteligenciju. I dok oni naklonjeniji naučnoj fantastici pozdravljaju takvu mogućnost, realnost nam govori da takvo nešto predstavlja priličan rizik.

Stručnjaci i bivši zaposleni Neuralinka tvrde da je ta kompanija izabrala najrizičniji mogući metod da svoje čipove testira na ljudima.

Nakon eksperimenata sa majmunima, Neuralink je tvrdio da je implat ubačen u mozak majmuna omogućio toj životinji da samostalno, uz pomoć sopstvenog uma, igra video igre.

To bi zaista moglo da zvuči epohalno, ako se na “čipovanje mozga” gleda kao na metodu koja bi mogla da pomogne paralizovanima ili drugim osobama sa invaliditetom. Čini se, međutim, da su Maskovi planovi veći od samo pomaganja onima kojima je to najpotrebnije.

Mask želi da stvori spoj ljudske i vještačke inteligencije koja će ljudima omogućiti da napreduju ukorak sa napretkom vještačke inteligencije, ali tako da može da bude siguran da čovjek neće zaostati za razvojem mašina. Ali, da li je tako nešto zaista moguće?

Sudeći prema zaposlenima u Neuralinku – prilično je moguće. Problem, međutim, leži u tome što Mask i Neuralink to rade na izuzetno rizičan način.

Nakon uspjeha sa životinjama, oni sada isto žele da ponove i sa ljudima, prenosi BGR.. Problem je, međutim, to što Neuralink želi da buši rupe u glavama ljudi kako bi mogao da postavi implant unutra. A to je, ubjedljivo, najriskantniji način da se uopšte pokuša ugradnja implanta u mozak.

Zbog čega onda Maskova kompanija forsira taj metod? To baš i nije sasvim jasno u ovom trenutku, ali se čini kao da su svi planovi Neuralinka dio odgovora na strah koji mnogi imaju od toga da bi AI mogao da preuzme svijet i dovede čovječanstvo na ivicu istrebljenja.

A to uopšte nije sasvim neosnovan strah, budući da su i sami pioniri na polju vještačke inteligencije isticali svoju zabrinutost za uticaj vještačke inteligencije na budućnost čovječanstva.

Uprkos strahovima, ne protive se svi ugrađivanju čipova u mozak ljudi. Činjnica je da bi oni mogli da otvore nova vrata lečenju teških oboljenja i da potpuno unaprede živote mnogih ljudi.

Ipak, to još uvijek ne može tako lako da opravda veliku zabrinutost zbog činjenice da Neuralink želi da buši glave ljudima. (Pogotovo kada pogledate u sudska dokumeta o ranijim sudskim sporovima te kompanije).

Postupak ugradnje implanata je veoma rizičan i mogao bi da donese druge komplikacije. Zato bi pametno bilo naći neki drugi za njihovu “instalaciju”.

A tu su drugi načini za to, koje je i sam Neuralink zagovarao u prošlosti.

Svijet

ZBOG PRAZNINA NA GRANICI Amerika podiže zid, isplivao snimak!

SAD su počele izgradnju novog “sekundarnog” zida na svojoj jugozapadnoj granici sa Meksikom kako bi ojačale postojeću čeličnu ogradu koja dijeli dvije zemlje.

Zid dugačak oko 11 kilometara gradi se u državi Novi Meksiko i dio je plana za zatvaranje “kritičnih” praznina na granici i poboljšanje bezbjednosnih operacija, navodi se u saopštenju koje je objavila Američka carinska i granična zaštita.

U junu je američka sekretarka za nacionalnu bezbjednost Kristi Noem izdala nova izuzeća za izgradnju novog graničnog zida dugog oko 58 km u Arizoni i Novom Meksiku, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE TAKO BAJNO U EVROPI! Danska diže granicu za penziju: Da li će građani izdržati do 70. rođendana?

Kirsten Evans, 53-godišnja bankarska službenica iz Danske, vjerovatno će biti među prvim generacijama koje će morati čekati 70. rođendan da bi ostvarile pravo na punu penziju. Ipak, ona ne planira da čeka toliko. „Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije penzionisanja“, izjavila je, odlučna da se povuče sa posla već sa 65 ili 66 godina — iako će zbog toga primati umanjenu penziju.

Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim se starosna granica za penziju do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na čak 70 godina. Sistem je vezan za očekivani životni vijek i automatski se revidira svakih pet godina. Do 2030. granica će porasti na 68, do 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. decembra 1970. — uključujući Evans — penziju će dočekati tek sa 70 godina.

Većina ne izdrži do kraja

Međutim, brojke pokazuju da većina Danaca ne radi do formalne starosne granice. Prema podacima OECD-a, 2022. godine prosječna starost odlaska u penziju bila je oko 64 godine, iako je zvanična bila 67.

„Oko 20% ljudi u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu više da rade — ili zbog bolesti, ili zato što ne nalaze posao“, kaže Aske Juul Lassen, etnolog i stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu. On upozorava da bi podizanje granice na 70 moglo dodatno produbiti jaz između imućnijih građana, koji mogu ranije da se povuku, i onih koji moraju da rade do kraja.

Nepravedno za fizičke radnike

Damoun Ashournia iz Danske sindikalne konfederacije naglašava da se među članovima sindikata rijetko ko penzioniše u punoj starosnoj dobi. „Naši članovi su iscrpljeni. Dvije trećine ih odlazi u penziju ranije, jer jednostavno ne mogu više“, kaže.

Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra, sumnja da će moći da izdrži do 70. „Zamislite mene sa 70 godina kako prelazim 10.000 koraka dnevno na odjeljenju. To ne bi bilo pošteno ni prema meni ni prema pacijentima“, ističe.

Kako izgleda danski penzioni sistem?

Danska ima složen penzioni sistem: univerzalnu državnu penziju (oko 965 evra mjesečno), dodatne penzije koje finansiraju poslodavci, i mogućnost privatne štednje. Ipak, to ne mijenja činjenicu da bi automatsko povećavanje starosne dobi — koje je na snazi od 2006. godine — moglo značiti da će neko ko danas ima 20 godina penziju dočekati tek sa 74.

I dok poslodavci pozdravljaju produženje radnog vijeka kao jedini način da se očuva socijalna država, sve je više poziva na promjenu pravila. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je prošlog ljeta da više ne vjeruje u automatsko povećavanje dobi za penziju. „Sistem će vjerovatno morati da se revidira kad se granica približi 70.“

Sindikalci se slažu i predlažu sporiji ritam rasta: za svakih dodatnih godinu dana očekivanog života, starosna granica bi se povećavala za samo pola godine.

Danska, iako među najbogatijim i najuređenijim zemljama Evrope, sada stoji pred ozbiljnim pitanjem: da li će ljudi imati snage da rade do 70 — i hoće li to zaista biti život dostojan čovjeka?

Nastavi čitati

Svijet

UZNEMIRUJUĆI VIDEO! Snimljen pokušaj otmice žene usred dana na Floridi: EVO KAKO SE ODBRANILA

Neimenovana žena sa Floride hrabro se borila protiv napadača koji je pokušao da je ugura u svoj kamionet, a pošto je navodno izvršio pljačku.

Jeziva borba je zabilježena na novootkrivenom snimku nadzorne kamere i šokirala je tamošnju javnost.

Drama se odigrala 29. juna, oko 15.30 časova, ispred jedne prodavnice u Sent Ogastinu.

Na snimku je zabilježen trenutak kada osumnjičeni za pokušaj otmice, Teodor Majkl Tandidor (31), davi ženu koja vrišti i vuče je ka svom kamionu.

Žrtva, čiji identitet nije otkriven, očajnički traži pomoć dok je napadač vuče ka vozilu, a u jednom trenutku uspijeva da se otrgne i pobjegne, piše New York Post, prenosi Telegraf.rs.

Uhapšen nakon potjere

Kako navodi šerifova kancelarija, slučajni prolaznik je vidio pokušaj otmice, pritekao ženi u pomoć i pozvao 911, a napadač je pobjegao.

Nadležni su kasnije primijetili da vozi kamionet “nepromišljeno” na magistrali A1A, a Tandidor je uhapšen nakon potjere.

Vlasti su saopštile da je prethodno opljačkao prodavnicu i prisilio ženu da izađe na parking. Optužen je za otmicu, pljačku i krađu motornog vozila.

“Sve je uradila kako treba”

“Žrtva u ovoj situaciji uradila je sve kako treba, vrištala, borila se, privukla pažnju“, navodi policija.

Prema instruktorima programa “Žene protiv nasilnih susreta”, potencijalne žrtve uvijek treba da budu svjesne svoje okoline, da znaju gdje je njihova “zona opasnosti” u kojoj stranci mogu predstavljati prijetnju, i da vjeruju svojim instinktima i iskustvu.

“Stav, mentalna pripremljenost i odlučnost su ključ uspjeha”, poručili su iz šerifove kancelarije.

Nastavi čitati

Aktuelno