Connect with us

Svijet

ZAHAROVA O IZBORIMA U MOLDAVIJI: Vlast koristila antidemokratske, totalitarne metode

Vlast u Moldaviji koristila je antidemokratske, totalitarne metode u predizbornoj kampanji, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Pošto nije bilo u stanju da se ravnopravno takmiči sa političkim protivnicima, moldavsko rukovodstvo je u velikoj mjeri koristilo administrativne resurse i sprovodilo represiju protiv opozicionih političara i nezavisnih medija”, rekla je Zaharova.

Ona je dodala da je očigledno miješanje Zapada u izborni proces u Moldaviji, iako je Rusija optužena bez dokaza za miješanje u unutrašnje stvari te zemlje.

“Rusija uvijek poštuje izbor građana Moldavije, podržava održavanje i razvoj odnosa sa prijateljskom nacijom”, rekla je ona, ističući da je otvaranje samo dva biračka mjesta u Rusiji za građane Moldavije “kulminacija antiruske kampanje”.

U Moldaviji je juče održan prvi krug predsjedničkih izbora i referendum o pristupanju EU.

 

 

Svijet

GEOPOLITIČKA TEMPIRANA BOMBA: Kako bi rat Izraela i Irana mogao uzdrmati svijet

Dok tenzije između Izraela i Irana prelaze granicu diplomatskih opomena i prerastaju u otvoreni oružani sukob, cijeli svijet zadržava dah.

Napad Izraela na više od 100 ciljeva u Iranu 13. juna – među kojima su i nuklearna postrojenja – označio je novu fazu bliskoistočne krize. No dok borbeni avioni nadlijeću Teheran, posljedice se osjećaju mnogo dalje – u ekonomijama, energetskim tržištima i političkim strategijama širom svijeta.

Cijena sukoba: Nafta na prvoj liniji udara
Prva i najosjetljivija posljedica izraelsko-iranskog sukoba odnosi se na energetsku sigurnost. Iran je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, a gotovo trećina globalnog izvoza te sirovine prolazi kroz Hormuški tjesnac – stratešku tačku koju Iran može blokirati. Samo nekoliko sati nakon napada, cijene nafte skočile su za više od 6 %, s mogućnošću rasta i preko 100 dolara po barelu ukoliko se sukob proširi.

Lančana reakcija na ekonomiju
Skuplja nafta automatski znači skuplji prevoz, proizvodnju i hranu. Inflacija, koja je u mnogim zemljama tek počela da se smiruje nakon pandemije i rata u Ukrajini, ponovo bi mogla rasti. Centralne banke, koje su planirale smanjiti kamatne stope, mogle bi biti prinuđene da ih zadrže na visokim nivoima, što usporava investicije i rast.

U najgorem scenariju, pojedine evropske i azijske ekonomije mogle bi skliznuti u recesiju, dok bi u zemljama u razvoju došlo do nestašica goriva i hrane.

Političke tenzije i nova osovina sukoba
Rat između Izraela i Irana nosi i ogroman geopolitički rizik. Iran ima široku mrežu saveznika i paravojnih organizacija u regiji – od Hezbolaha u Libanu, preko Hutija u Jemenu, do šiitskih milicija u Iraku i Siriji. Njihovo aktiviranje moglo bi otvoriti višestruke frontove, pretvarajući lokalni sukob u regionalni rat s potencijalom da uvuče i velike sile.

SAD, koje formalno nisu uključene u napad, mogle bi biti uvučene ukoliko dođe do napada na američke baze u Iraku ili na saveznike poput Saudijske Arabije. Kina i Rusija, koje imaju značajne interese u Iranu, pozvale su na suzdržanost, ali i signalizirale da ne odobravaju širenje zapadnog vojnog uticaja u regiji.

Sigurnosne prijetnje i nestabilnost
Rat u Iranu znači i pojačane sigurnosne mjere širom svijeta. Već su pojačane kontrole na aerodromima, obavještajne službe izvještavaju o mogućim osvetničkim napadima na izraelske i zapadne ciljeve u inostranstvu, a tehnološki i finansijski sektori bilježe povećan broj sajber napada.

Budućnost: tri scenarija
Kontrolisana eskalacija: Sukob se zadržava na vojnim udarima bez direktnog napada na energetske objekte. Cijene energenata ostaju visoke, ali stabilne.

Regionalna destabilizacija: Iran aktivira svoje saveznike u regiji, a Izrael odgovara udarima širom Bliskog istoka. Dolazi do rasta cijena energenata, porasta izbjegličkih valova i slabljenja tržišta.

Globalna kriza: Blokada Hormuškog tjesnaca i potpuni kolaps naftnog izvoza iz Irana. Svjetska ekonomija se suočava s ozbiljnom recesijom, inflacija izmiče kontroli, a geopolitička ravnoteža se mijenja.

Iako je sukob fizički udaljen od Evrope, Azije i Amerike, njegovi efekti neće zaobići nijedan kontinent. Pitanje nije više hoće li rat između Izraela i Irana uticati na svijet – već koliko duboko i koliko dugo. S obzirom na značaj koji obje zemlje imaju u globalnom energetskom i sigurnosnom sistemu, ovaj sukob ima potencijal da redefiniše međunarodne odnose u godinama koje dolaze.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA FAZA SUKOBA: Iran prijeti napadima na američke baze

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat s planovima vojne komande.

„Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana“, rekao je izvor agencije.

Fars je takođe danas objavio, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.

„Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija će biti veoma bolna i za žaljenje za agresore“, rekao je Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

EVAKUACIJA NIJE MOGUĆA: Hrvatski konzul i supruga povrijeđeni u napadu na Tel Aviv

Iran i Izrael u subotu su nastavili međusobno da se napadaju projektilima, nakon što je Izrael pokrenuo svoju najveću vazdušnu ofanzivu ikada.

Na meti je i Tel Aviv, gdje je pogođena zgrada u kojoj živi hrvatski konzul.

Da je stanje u Izraelu ozbiljno, potvrdila je za 24sata.hr ambasadorka Hrvatske u toj zemlji, Vesela Mrđen Korać.

„Ima nekoliko mrtvih i desetine ranjenih iz noćašnjih napada. Konzul i supruga su zadobili lakše povrede, a zgrada u kojoj žive je jako oštećena“, kazala je hrvatska ambasadorka.

Dodala je kako evakuacija još uvijek nije moguća jer je vazdušni saobraćaj zatvoren, a napadi su učestali.

Nastavi čitati

Aktuelno