Fetulah Gulen, koji je izgradio snažan pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u SAD, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Herkul, internet stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, na društvenoj platformi X je objavila da je Gulen preminuo u nedjelju naveče u američkoj bolnici gdje se liječio.

Gulen je nekada bio Erdoganov saveznik, ali potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne avione, tenkove i helikoptere.

Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju osvajanja vlasti.

Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, poricao je svoju uključenost u puč.

“Hizmet”

Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret poznat kao “Hizmet”, što znači “služba” na turskom, nastoji širiti umjerenu varijantu islama koja promoviše zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog.

Otkako je državni udar propao, njegov pokret je sistemski uništen u Turskoj, a njegov se uticaj smanjio na međunarodnom nivou.

Svojim pristalicama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi je proučavao Kuran.

Gulen je 1959. imenovan imamom džamije u sjeverozapadnom gradu Edirneu te je postao istaknuti propovjednik šezdesetih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama.

Studentski domovi su predstavljali početak neformalne mreže koja će se tokom sljedećih decenija proširiti kroz područja obrazovanja, preduzetništva, medija i državnih institucija, što je njegovim pristalicama obezbijedilo ekstenzivan uticaj.

Mrežom škola se uticaj takođe proširio mimo turskih granica na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i zapada, prenosi N1.

Bivši Erdoganov saveznik

Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), ali sve veće napetosti u njihovom odnosu su kulminirale u decembru 2013. kada su na vidjelo izašle korupcijske istrage protiv ministara i zvaničnika bliskih Erdoganu.

Vjerovalo se da tužioci i policijski zvaničnici iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. je izdat nalog za Gulenovo hapšenje. Dvije godine kasnije, njegov pokret je proglašen terorističkom grupom.

Nedugo nakon pokušaja državnog udara 2016. Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je “poput raka” te se obvezao da će iskorijeniti izdajice, gdje god bili.

Stotine škola, kompanija, medijskih preduzeća i udruženja povezanih s Gulenom su ugašene, a njihova imovina je zaplijenjena.

Gulen je “najsnažnije” osudio pokušaj puča.

“Kao neko ko je patio tokom više državnih udara u proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, poručio je u saopštenju.

Najmanje 77.000 osoba je uhapšeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, sudije i vojnike je suspendovano u vanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika.

Kompanije i mediji za koje se smatralo da su povezani s Gulenom su ugašeni ili ih je preuzela država.

Turska vlada je rekla da su njeni postupci opravdani zbog veličine prijetnje koju je puč predstavljao za državu.

Gulen je takođe postao izolovana ličnost unutar Turske, gdje su ga Erdoganove pristalice osuđivale, a opozicija, koja je njegovu mrežu smatrala višedecenijskom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.

Ankara je dugo pokušavala ostvariti njegovo izručenje iz SAD.

Govoreći na svom zatvorenom imanju u pensilvanijskim planinama Pocono, Gulen je u intervjuu za Rojters 2017. rekao da ne namjerava pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje.

Već tada je djelovao slabo: jedva je hodao, a pored njega je bio njegov ljekar.

Gulen je otputovao u SAD radi liječenja, ali ostao je tamo s obzirom na to da mu je u Turskoj prijetio krivični postupak.