Politika
ZAKON NEPRIHVATLJIV: Lokalne zajednice dobijaju MRVICE od eksploatacije PRIRODNIH BOGASTAVA
Niko ne zna bolje raspolagati prirodnim resursima od domaćina, lokalne zajednice na čijoj teritoriji se nalaze i nepravedno je da lokalne zajednice dobijaju mrvice od eksploatacije prirodnih bogatstava, rekao je Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke.
On kaže da prema trenutnim propisima lokalnu zajednicu niko ne pita kako se koristi hidro potencijal, na koji način se eksploatišu rudna bogatstva, kako i ko eksploatiše šljunak.
Dodaje da to važi i za geološka istraživanja i koncesije.
Miličević navodi da se od lokalnih zajednica mnogo više uzima nego što im se vrati.
„Opštini Teslić se prilikom korišćenja šumskih bogatstava sa njene teritorije vrati svega 10 odsto od vrijednosti posječenog drveta. Lokalne zajednice niko ne pita čak ni za mišljenje, a kamoli za saglasnost za raspodjelu drvnih sortimenata, kao što ih ne pita da li će se eksploatisati šljunak, na kojim lokacijama i u kojoj količini. Ista stvar je kada je u pitanju eksploatacija rudnih bogatstava“, pojašnjava Miličević.
On tvrdi da je prilikom korišćenja prirodnih bogatstava prisutan monopol i da je sve centralizovano na vrhu države kako bi se moglo manipulisati ostvarenim prihodima.
„Znam da od koncesija opština Teslić dobija mrvice. I onda kažu mi smo opštini toj i toj dali za neki projekat i sada treba neko da bude zahvalan. Mnogo su više uzeli od onoga što su vratili. Izuzetak su lokane zajednice u kojima je na čelu SNSD, koje su iz Kompenzacionog fonda, Fonda solidarnosti i sredstava za javne investicije dobijale milione, dok su ostale lokalne zajednice dobijale desetine hiljada maraka“, tvrdi Miličević.
Komentarišući nacrt Zakona o geološkim istraživanjima koji će se naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Miličević je rekao da je on neprihvatljiv.
„Nije slučajno to što je neko izbacio iz važećeg zakona dokument koji se zove saglasnost lokalne zajednice za geološka istraživanja“, napominje Miličević.
On je stava da prilikom odlučivanja o eksploataciji rudnih bogatstava krajnje mišljenje mora dati stanovništvo lokalne zajednice koje se o tome treba izjasniti putem referenduma.
Miličević je ukazao i na problem gradnje mini hidrocentrala.
„One su ogroman problem za većinu opština u kojima su izgrađene. Lokalnu zajednicu ni po tom pitanju niko ne pita. Ljudi koji ih grade od toga imaju ogromnu korist, a lokalna zajednica ima narušavanje ekosistema. Iako to nije dozvoljeno u cijev se preusmjeri cijela rječica ili potok i onda imate velike probleme“, kaže Miličević, saopštio je SDS.
Politika
UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE
Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.
On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.
“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.
Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.
“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.
Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.
“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne
Politika
IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora
Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.
Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.
U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.
“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet2 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet2 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
