Connect with us

Društvo

Zapadnom Balkanu milijarde evra za energetiku i ostalu infrastrukturu

Radna grupa Savjeta EU za zapadni Balkan (COVEB), tijelo EU koje se bavi našim regionom, danas će u Briselu raspravljati o planu investicija koji je Evropska komisija predložila za zapadni Balkan.

Kako je rečeno “Nezavisnim novinama”, predstavnici Evropske komisije COVEB-u će predstaviti svoj plan, a onda će u narednom periodu Savjet EU za spoljne poslove, paralelno s Evropskim parlamentom, odlučivati o njegovom usvajanju. Ako ovaj program bude usvojen, region će na raspolaganju imati milijardu evra za investicije u energetiku, a kroz investicioni okvir za zapadni Balkan nekoliko desetina dodatnih milijardi evra.

U Evropskoj komisiji su nam juče rekli da se za sva pitanja u vezi s ovim sastankom obratimo Savjetu EU, a od Savjeta nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor. Iz Komisije su nam poslali listu sektora s načelnim projektima koji su planirani za region, ali nemamo detalje u vezi s konkretnim projektima koji bi mogli biti odobreni za BiH, niti da li će, eventualno, biti uklonjena blokada EU na nastavak finansiranja koridora 5c kroz Republiku Srpsku, odnosno dio koji se odnosi na dionicu Doboj – Vukosavlje. U jednom od dokumenata koji smo dobili od Evropske komisije stoji formulacija da će dio sredstava predviđenih za RS biti odobren tek po završetku političke krize u BiH.

O milijardi evra za energetiku već smo pisali i podsjetili da je preduslov za BiH da povuče ova sredstva usvajanje deklaracije o energetici, koja stoji jer u BiH i dalje nema dogovora o ključnim projektima iz oblasti energetike, poput trasa za gasne koridore i izgradnje novih elektroenergetskih objekata poput “Buka Bijele”. O ovim projektima smo proteklih sedmica pokušali dobiti informacije i iz Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH i iz Savjeta ministara BiH, ali bez uspjeha.

EU planira da polovinu od milijarde evra usmjeri u mjere za suzbijanje posljedica energetske krize usljed rata u Ukrajini, dok bi ostatak bio usmjeren u investicije u obnovljive izvore energije, poput izgradnje vjetroparkova, solarnih elektrana i hidroenergetskih objekata, kao i dalekovodne mreže kroz cijeli region.

Iz Evropske komisije su nam precizirali da bi u prve dvije godine implementacije energetskog plana u fokusu bili dalekovodi i gasne interkonekcije, kao i energetska efikasnost, odnosno utopljavanje objekata. U periodu od tri do četiri godine u planu bi bila izgradnja novih velikih energetskih postrojenja i obnavljanje postojećih. Nekoliko projekata već je odobreno, ali u njima još nema projekata iz BiH.

Planirano je da milijardu prate dodatne dvije i po milijarde u investicijama koje bi se odvijale iz drugih izvora.

Što se tiče investicionog okvira za zapadni Balkan, Evropska komisija za narednih sedam godina smatra da će biti privučeno oko 20 milijardi evra, od čega će se oko devet milijardi evra odnositi na grantove, dok bi ostatak bile povoljne pozajmice i javno privatna partnerstva.

Kada je konkretno riječ o projektima u RS, predviđen je krak koridora 5c od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške preko Banjaluke i dalje prema Travniku, gdje je predviđena izgradnja brze ceste ka Sarajevu, koja treba da počne ovih dana.

Jedan od projekata odnosi se na čišćenje korita rijeke Save na sjeveru BiH, kao i na 400-kilovoltni dalekovod iz Srbije i Crne Gore kroz BiH ka Hrvatskoj.

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno