Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže da je siguran da će Savjetnik ministara usvojiti Plan rasta, te je istakao da je „veći prijatelj sa porodicom Izetbegović, nego sa Dodikom“.

Kako je istakao, uvjeren je da će se na današnjoj sjednici Doma naroda parlamenta BiH ozbiljnije krenuti raditi.

– Siguran sam i da će Savjet ministara BiH završiti Plan rasta, odnosno predsjedavajuća Savjeta ministara da će to okončati, a da ćemo onda uzeti sebi u zadatak da ono što ne radimo godinu i po dana da završimo, dva zakona te budžet. Na tome se pokazuje ko je na neki način opredijeljen da BiH bude funkcionalna, učinkovita, evropska država, a ne kroz kojekakve izjave koje služe, ne znam ni ja čemu – rekao je Čović pojašnjavajući da se vjerojatno radi o preuranjenoj predizbornoj kampanji.

Smatra da BiH ima kapaciteta provesti ove reformske procese kroz sljedećih mjesec do najdalje dva mjeseca.

– Bojim se da sve dalje što će ići u iduću godinu biće više kalkulacija oko izbornih rezultata, procjena, na neki način nadmudrivanja, vanrednih izbora koji će se dogoditi u Republici Srpskoj… Tako da ne treba pasti na neki način pod uticaj takvih izjava niti se baviti njima, nego jednostavno se okrenuti budućnosti – zaključio je Čović.

Upitan je i da prokomentariše izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića koji ga je prije par dana označio kao krivca zbog kojeg Hrvati ne mogu birati svog člana Predsjedništva BiH te da je jedan od razloga i bliskost s Miloradom Dodikom.

– Pa ja sam veći prijatelj s kolegom Izetbegovićem i porodicom Izetbegović nego s porodicom Dodik. E to je odgovor na sve što je kazao gospodin Izetbegović, ako je nešto kazao. Nisam pratio uopšte, niti ja komentarišem – rekao je Čović za RTV HB.

Savjet ministara BiH bi najkasnije danas u ponoć morao da usvoji reformsku agendu, a ako to ne uradi ostajemo bez dodatnih 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), koji su nam namijenjeni u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.

Ova obaveza je, da je bilo političke volje, mogla biti davno riješena, ali se u BiH kao i kod mnogih drugih pitanja, za sve čeka da dođe dan D.

Kada smo je juče pitali hoće li sazivati novu telefonsku sjednicu Savjeta ministara u vezi sa reformskom agendom, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, potvrdila je da su u toku aktivnosti koje se na to odnose.

“Radimo na tome. Možda to bude danas, možda sutra. Ja uporno radim na tome, to nije nimalo lako ni jednostavno”, rekla je juče Krišto za “Nezavisne novine”.

Sjednica, međutim, juče nije održana, a ne desi li se to danas – možemo reći “zbogom” novoj astronomskoj svoti na koju smo imali pravo.

Savjet ministara BiH, podsjetimo, u četvrtak je održao vanrednu telefonsku sjednicu, a bolje da nije, jer nije imao ni kvorum za rad i odlučivanje o dnevnom redu na kojem je bila predložena Informacija o aktivnostima po zaključku s ranije sjednice, koja se odnosi na usaglašavanje teksta reformske agende i liste reformi.

“Za predloženu tačku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana Savjeta ministara BiH nisu glasala”, saopšteno je tada iz Savjeta ministara BiH.

Konkretnije rečeno, SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac nisu pristupili glasanju, nakon čega je Košarac rekao da se, kada Vlada Republike Srpske da saglasnost, tada u Savjetu ministara može odlučivati o reformskoj agendi i svim ostalim pitanjima.

Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na EU, podsjeća da je do sada bilo nekoliko pokušaja da se usvoji lista reformi, ali u BiH, dodaje, ova priča često podsjeća na dvoboj u kaubojskim filmovima kada se čeka ko će prvi popustiti i zato se za puno toga u BiH čeka na zadnji dan.

“Dodatni problem je u tome što se bh. političarima ne žuri da usvoje listu reformi jer bi novac koji bi EU proslijedila BiH pomogao građanima BiH, a ne njima. Sjetimo se kako se ekspresno formira vlast kada treba preuzeti fotelje, jer se tada zauzimaju pozicije na državnim jaslama. Ovaj novac koristi građanima i zato nema žurbe. Osim toga, napredak na evropskom putu znači vladavina prava i ograničavanje moći pojedinaca, a ni to nije u njihovu korist, što je dodatni razlog za ležernost i nezainteresovanost”, ističe Šajinović.

Zanimljivo je da su za 15. oktobar zakazane tri sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i tek tada bi, 15 dana nakon što, po svemu sudeći, propustimo još jedan rok, parlamentarci trebalo da raspravljaju i o reformskoj agendi.

Evropski komesar za proširenje Marta Kos je nedavno tokom posjete BiH pozvala političke stranke u BiH da učine maksimalan napor i što prije usvoje reformsku agendu, kako se ne bi dalje gubila sredstva predviđena za razvojne projekte BiH.

“Plan rasta bi dosta pomogao, ali to zavisi od reformi, a meni i dalje nedostaje reformska agenda, i to ne razumijem… Ako ona ne bude dostavljena do 30. septembra, predloženo je umanjenje od dodatnih 10 posto. Ovaj novac će otići onima u regionu koji ostvaruju rezultate”, poručila je Kosova.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Dok se približava datum planiranog održavanja referenduma u Republici Srpskoj te u međuvremenu predlaže njegovo prolongiranje, suštinsko pitanje glasi – kakva mu je uopšte funkcija, kada i vlast i opozicija idu na prijevremene izbore za predsjednika Srpske.

Referendum je, naime, prvo bio planiran za 25. oktobar, ali je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske kojem je CIK oduzeo mandat, juče predložio da se on održi isti dan kada i prijevremeni izbori, tačnije 23. novembra ove godine.

Podsjećanja radi, referendumsko pitanje trebalo bi da glasi: “Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike srpske kao i odluku CIK-a BiH o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?”

Suštinsko pitanje, međutim, glasi – ako građani izlaze na prijevremene izbore i biraju novog predsjednika, zašto da se onda izjašnjavaju i na referendumu gdje bi trebalo da odlučuju prihvataju li odluku o oduzimanju mandata predsjedniku?

Politički analitičar Velizar Antić smatra da bi, što se tiče SNSD-a, najbolje bilo da Ustavni sud Republike Srpske obori referendumsko pitanje i da se na referendum ne izlazi, jer je sada izlazak poprilično obesmišljen, kada već svi izlaze na izbore.

“Mislim da bi SNSD-u bilo u najvećem interesu da Ustavni sud obori ovo pitanje i da do referenduma ne dođe, jer to bi im bilo savršeno opravdanje. Druga stvar, to sve govori da su u SNSD-u bili u apsolutnom rasulu i da nisu imali nikakvu ideju, strategiju, viziju, plan, bilo šta kako da izađu iz cijele ove priče, pa su ušli u referendum. Treće, samo referendumsko pitanje je katastrofalno postavljeno, sastavljeno je od tri pitanja, i to govori da oni u stvari nisu ni imali iskrenu želju ni namjeru da to bude urađeno kako treba. Mislim da je i njima samima u interesu da se referendum ne održi”, kaže Antić za “Nezavisne novine”.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je referendum definitivno obesmišljen odlukom SNSD-a da učestvuje na prijevremenim izborima.

“Kako ćete tražiti od građana da ‘ponište’ odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku entiteta, a istovremeno odlučujete biti dijelom prijevremenih izbora na kojima se bira predsjednik”, pita Topićeva.

Smatra da smo mogli pretpostaviti da od referenduma nema ništa kad je Ustavni sud RS ocijenio da je zahtjev Bošnjaka za veto o referendumu prihvatljiv.

“Sem toga, komisije koja bi sprovela referendum nema, mada Narodna skupština najavljuje imenovanje v.d. predsjednika pošto je učinjen čitav niz krivičnih djela. Forsiranje priče o referendumu vratilo se kao bumerang njenim vinovnicima kao potvrda političke nedosljednosti”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

Čak i da je namjera o održavanju referenduma zaista neupitna, upitno je hoće li sve ići glatko. Naime, predsjednik CIK BiH Jovan Kalaba kazao je da neće ustupiti centralni birački spisak za odražavanje referenduma, koji je najavljen u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, CIK nije nadležan za referendum, ali jeste za birački spisak, koji Republička izborna komisija još nije tražila od CIK-a.

Na pitanje da li to znači da oni nemaju birački spisak, on je odgovorio da je to “njihov problem”.

“Oni su rekli, po mojim saznanjima, da će formirati neku drugu komisiju, ali s obzirom na to da CIK nema nikakve nadležnosti za referendum, onda se mi ne upuštamo ni u kakve aktivnosti. Mi njima ne možemo ustupiti birački spisak, to je protivno zakonu”, kazao je Kalaba u emisiji “Istraga sedmice”.

Inače, zanimljivo je, a vjerovatno i indikativno, to što su u proteklim danima splasnule političke izjave o referendumu.