Connect with us

Politika

ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

Politika

DODIK POJASNIO “RAZGRANIČENJE”: Federacija naplaćuje svoje, mi svoje, ista stopa PDV-a…

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na RTRS da se, ako u Generalnoj skupštini UN bude usvojena rezolucija o Srebrenici, neće ništa desiti i da Srpska ide dalje. Pojasnio je “prijedlog o razgraničenju” sa FBiH, sa ekonomske strane.

“Ništa se neće desiti. Nisam ja neki /ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan/ Helez koji stalno nešto prijeti”, rekao je Dodik, navodeći da se sve zasniva na priči da će NATO nešto uraditi.

Dodik je istakao da u suštini međunarodne snage i njihovi mandati jeste da stanu na liniju razgraničenja i ne dozvole dodire snaga ako do toga dođe, te podsjetio da Srpska nema namjeru ništa da mobiliše, nijednog policajca koji bi mogao da krene izvan entitetske linije na prostor Federacije.

On je upitao zašto bi onda neko iz Federacije dolazio u Srpsku.

“Zašto vi nas držite u tom nasilnom pollitičkom braku koji se zove BiH? Oni prijete nekim ratom”, rekao je Dodik za RTRS.

Predsjednik Srpske je dodao da je neko u rezoluciji zadao broj od 8.300, a nema ni grobnih mjesta niti ima presude koja govori da je to toliki broj ljudi.

On je rekao da predstavlja stranu u Dejtonskom sporazumu i Srpsku, kao i da je u ovim okolnostima Kristijanu Šmitu data snaga jer FBiH ne želi da razgovara sa Srpskom.

“Međuentitetska linija razgraničenja je i napravljena za buduće vrijeme da se mi razgraničimo i da živimo u miru. Predlažem da se mi politički razgraničimo, da držimo pet narednih godina istu stopu poreza i doprinosa, PDV-a i ostalih svih stvari i da imamo svoje službe, Federacija naplaćuje svoje, a mi svoje”, naveo je Dodik.

On je rekao da predlaže da bude “ista stopa i procedura, isto sve na granici i onda da se u tih pet godina postigne dogovor o poslovnom modelu kako će to funkcionisati u novim okolnostima”.

Dodik je podsjetio da 250 miliona KM od akciza stoji već duže vrijeme, te upitao ko ima pravo da Srpskoj uzme njenih 100 miliona KM.

Predsjednik Republike Srpske je rekao da rezolucija o Srebrenici Bošnjacima donosi neku satisfakciju, dok srpski narod stavlja u dokumentaciju UN kao ljude i narod koji su počinili neki genocid i vrši moralnu potpunu diskvalifikaciju nerođene djece na ovim prostorima.

On je dodao da će Bošnjaci to uključiti u školske programe, dok će Srpska napisati da je to sve podvala i naći će prikladan način da se djeca uče na tome.

“Da im kažemo da je to podvala srpskom narodu, da je nažalost tamo poginulo Bošnjaka, muslimana, ali i da je poginulo 3.400 Srba”, rekao je Dodik.

On je rekao da je zakazana sjednica Vlade Srpske u Srbrenici kako bi se manifestovalo to da je Srebrenica u Srpskoj, ističući da neće biti nikakvih problema što se tamo održava sjednica.

“Mi se toga ne stidimo. Kao odgovorna društveno-politička zajednica Srpska je učinila sve i za zločine su odgovarali oni koji su ih počinili”, rekao je Dodik.

On je naveo da je bila namjera da se polože vijenci u Potočarima, ali pošto nije dozvoljeno iz Memorijalnog centra, da će vijenci i cvijeće biti položeni u Bratuncu za srpske stradalnike.

“Mi smo to htjeli da uradimo, ali vi ne dozvoljavate. Šta hoćete od nas? Više nikada nećemo ni tražiti da tamo dolazimo… Naše je pravo i mi biramo kada će biti sjednica i to govori da smo suvereni u tome”, naglasio je Dodik.

Govoreći o izboru ambasadora, Dodik je naveo da bošnjački član Predsjedništva BiH bira Bošnjake na tu poziciju i druga dva člana Predsjedništva to ne osporavaju, dodajući da bi se došlo u situaciju da ne bi bilo izbora ambasadora ako bi dolazilo do međusobnih osporavanja.

Dodik je rekao da bi nakon Zlatka Lagumdžije mjesto ambasadora BiH u UN trebalo da pripadne Srbinu.

Nastavi čitati

Politika

DANAS JE DAN “D”! Glasanje o rezoluciji o Srebrenici! EVO ŠTA SE U NJOJ NAVODI I KO JE PODRŽAVA

Generalna skupština UN glasaće danas, 23. maja o rezoluciji kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na “genocid u Srebrenici”.
Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici uvršten je u dnevni red 82. Plenarnog sastanka pod tačkom Kultura mira u 16 časova po srednjoevropskom vremenu.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzorisalo je 38 država, među kojima su zemlje Kvinte i sve bivše jugoslovenske republike osim Crne Gore koja je najavila podršku.

Uz predlagače Njemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Mikronezija, Norveška, Novi Zeland, Poljska, SAD, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija i Vanuatu, navodi se u nacrtu dokumenta.
U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.

Nastavi čitati

Politika

TANJA VUKOMANOVIĆ O ISKOPAVANJU LITIJUMA “Nemojte stavljati kapital ispred zdravlja ljudi i vi živite u ovoj zemlji”

Pozdravljam svaku inicijativu da se u Republici Srpskoj stvore nova radna mjesta, da se napuni budžet i da se otvore nove prilike, ali u slučaju da se nikako ne našteti našem najvrednijem resursu, a to je naše stanovništvo. Litijum jeste bijelo zlato, ali je i ekološka bomba. Za koga će biti bijelo zlato, za koga ekološka bomba, mislim da je i više nego očigledno.

Rekla je ovo Tanja Vukomanović, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom današnje skupštinske diskusije i dodala da, bez obzira na istraživanja koja se i ne poklapaju sa izjavama, apsolitno nemamo dokaz da ovaj projekat neće biti štetan po okolinu, odnosno
zdravlje stanovnika.

Istakla je da ima mnogo argumenata za to da se ovaj projekat zaustavi, te navela neke:

– Ovakvog rudnika nema u okruženju, nemamo garanciju da neće biti posljedica. Takođe, imamo lokalni otpor. Dalje, kopanje bi vršila privatna firma, dakle, građani kao ni Republika Srpska od toga neće imati ništa, jer su koncesione naknade mizerne. Rudnici litijuma u
svijetu ostavili su velike ekološke posljedice, čak su vođeni i građanski ratovi. Rudnici postoje i Australiji, Čileu, Kini ali se često obrada vrši u pustinjama, što dalje od stanovništva. Dalje, Evropa ima nekoliko mjesta za iskopavanje litijuma, ali još se nisu upustili u to, još provjeravaju sve – rekla je Vukomanovićeva.

Kaže da sumnju izaziva i to što su dosadašnje dozvole potpisane u tajnosti, a javnost i lokalna vlast dovedeni pred svršen čin.

– Imamo i nepoklapanje u pričama predstavnika firme Ar Kor, predstavnika vlasti i izvještaja resornog ministrstava oko toga šta je tamo i u kojim količinama pronađeno. Ovim kršimo i svoja pravila i propise, jer je Majevica prostornim planom Republike Srpske koji važi do
2025. planirana kao park prirode, a zakonom je zabranjeno da se na prostorima koji su proglašeni zaštićenim vrše istraživanja – istakla je Vukomanovićeva.

Stavite na papir za i protiv i vidjećete da je mnogo više protiv, nego za, poručuje ona i kaže da nakon svih ovih razloga, nameće se i nekoliko pitanja, za koja se nadam da će resorni ministar jednom odgovoriti.

– Zašto je ministarstvo bez dokaza da neće biti štete po okoliko dalo dozvolu za jedan ovakav poduhvat? Stručnjaci koji su radili istraživanje kažu „ako se ispoštuju svi standardi i procedure neće biti štete“. S obzrim da smo mi poznati po tome kako poštujemo procedure, ne gine nam ekološka katastrofa. Kome se i zašto daju koncesije? Ko je Andrej Rautner, čije se ime često spominje kada su koncesije u pitanju, da Srpska daje koncesije za smiješne cifre, a onda otkupljuje od njega po masnim ciframa? – pita Vukomanovićeva.

Vukomanovićeva postavlja i pitanje koliko se građani mogu osloniti na inspekciju i organe koji bi trebalo da budu na njihovoj strani ako nešto krene po zlu?

– Da li je istina da su čak kod pojedinih ljudi u blizini tih lokacija na kojima je vršeno istraživanje došlo do presušivanja bunara? Šteta je nastala čak i pri istraživanju, šta bi tek bilo kasnije – kaže Vukomanovićeva.

Ističe da Austrija, Njemačka, Švajcarska od svakog svog sela naprave turističku atrakciju, sa maksimalno očuvanom prirodom, a mi želimo da našu prirodu trujemo i napravimo mogućnost da postanemo rudnik Evrope.

– Ne želimo Republiku Srpsku sa narandžastim rijekama, otrovom u podzemnim vodama, bolesnom stokom, nezadovoljnim narodom i porodicama koje odlaze jer ne žele da rizikuju. Nemojte stavljati kapital ispred zdravlja ljudi i vi živite u ovoj zemlji. Ako dođe do zagađenja
podzemnih voda, zatim i Drine i Save, svi ćemo osjetiti posljedice – poručila je Vukomanovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno