Connect with us

Politika

ZAŠTO? Duple funkcije i dalje JAČE od zakona

Potez dijela odbornika SNSD-a u Skupštini grada Bijeljina, koji su u ponedjeljak objelodanili da vraćaju mandate jer su istovremeno i direktori ustanova, preduzeća ili drugih javnih institucija u najvećem gradu u Semberiji, slobodno bi se mogao nazvati kap vode u moru.

Zašto? Pa zato što nakon godinu dana od kada je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio da će stranka ići s tim da izabrani ili imenovani funkcioneri mogu obavljati samo jednu funkciju, većina “spornih” još uvijek je udobno ušuškana u dvije, pa i više fotelja, što po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa RS ne bi smjeli.

Ali, jedno je zakon, a drugo je praksa, jer su zaista rijetki oni kojima je u proteklih 365 dana proradila savjest, pa su odlučili da je ispravno da ne igraju na više različitih polja. Najbolji primjer za to svakako je Narodna skupština RS, u kojoj većina poslanika koji čine vlast obavljaju više javnih funkcija, od direktorskih, do upravnih.

Dio poslanika koji je u ovoj ulozi pravda se da jednu platu daje ili u humanitarne svrhe ili za neke druge namjene, ali to, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, ni u kom slučaju ne može da bude opravdanje.

A kada je sredinom ove godine pokrenuta procedura za izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji je inače, kako dodaju stručnjaci, potpuno zastario i očigledno omogućava ovakve zloupotrebe, vjerovatno su mnogi pomislili da će ovo pitanje konačno donijeti rigoroznije promjene.

Ali, izmjene su samo išle u pravcu toga da izabrani funkcioneri budu i na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta, pod uslovom da u njima ne primaju platu.

Tu je upravo “caka”, dodaju naši sagovornici, poručujući da duple funkcije i sukob interesa nikako ne smiju da se poistovjećuju samo sa primanjem plata iz više izvora, već u pravcu toga da ti ljudi dodatno jačaju svoju, ionako ogromnu moć.

Podsjećanja radi, tokom rasprave o izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a u NS RS, pokrenuo je inicijativu kojom je tražio da se u parlamentu objave svi prihodi iz javnih sredstava koje ostvaruju narodni poslanici i članovi Vlade Republike Srpske, što bi bio odličan korak da se pokaže da su oni kao izabrani funkcioneri spremni da polažu račune građanima. Ta inicijativa, kako je rekao Crnadak, podrazumijevala je da poslanici u isto vrijeme ne mogu biti direktori državnih preduzeća, ustanova, institucija.

“Može poslanik da bude doktor, može da operiše, ali ne i da bude direktor bolnice. Može da bude nastavnik ili učitelj, ali ne i direktor škole”, glasila je Crnatkova ideja, koja je već na narednoj sjednici skupštinskog kolegijuma glatko odbijena.

“Nemaju namjeru da prekinu tu praksu i očigledno je da žele koncentraciju moći na što manjem broju ljudi. Tako rade sa onima koji su u v.d. statusu i slično, jer ih lakše kontrolišu. Situacija u Bijeljini je samo pojedinačan slučaj da je neko odustao od duplih funkcija”, kazao je Crnadak za “Nezavisne novine”.

Njegovu inicijativu podržava struka, jer bi, kažu, bar za početak primjer drugima mogli biti izabrani narodni tribuni.

“Ovo je inicijativa na kojoj podnosioci moraju istrajati, ne zato što bi to donijelo neki politički poen trenutnoj opoziciji, već prosto zbog poštovanja važećeg Zakona o sprečavaju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske. Izabrani predstavnici, u ovom slučaju narodni poslanici, imali su obavezu da podnesu ostavku na mjesto nespojive funkcije najkasnije jedan dan od preuzimanja poslaničkog mandata. Međutim, ne znam da li postoji ijedan takav zabilježen slučaj”, kaže Stefan Ličina, politikolog.

“Nije ovdje glavni problem, ali je svakako problem to što neko od poslanika prima dvije ili tri plate, nego je problem koncentracija moći kod male grupe ljudi i mogućnost kontrolisanja narodnih poslanika”, dodao je on.

Damjan Ožegović iz Transparency internationala u BiH smatra da bi potpuno razumno bilo i da izabrane javne funkcije budu nespojive i za sve ustanove, bez obzira na to koju ulogu u njima obavljaju ti funkcioneri.

“Ono što je još žalosnije jeste da naša Komisija za sprečavanje sukoba interesa ne vidi vršioce dužnosti direktora kao lica kojima je zabranjena ova situacija, smatrajući da oni nisu direktori preduzeća u punom kapacitetu. Treba istrajavati na pooštravanju svih potencijalnih situacija u kojima se nalaze funkcioneri, i nipošto sukob interesa ne treba banalizovati i svoditi samo na primanje dvije ili više plata. Funkcioneri koji su na dvostrukim funkcijama svoj interes i političku moć crpe na druge načine, te im je plata najmanje bitna u svemu tome”, naglasio je Ožegović.

Related Topics:

Politika

ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?

Pare za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava – dok Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.

Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitovana je u utorak – na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se obezbijedi novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.

“Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora takođe. Izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi”, rekao je Dodik.

On je to u Banjaluci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke CIK BiH od 6. avgusta o prestanku mandata. Iz CIK-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili šta to znači u praksi.

“Po pravosnažnosti naše odluke, CIK BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora”, rekli su iz CIK-a.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.

“Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan da raspiše prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer CIK mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal”, kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.

“Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Znači, teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu biće proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na CIK-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i opštinske izborne komisije, koje moraju poštovati odluku CIK-a, odnosno Izborni zakon BiH”, naglasio je Šehić.

Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banjaluke Tanje Topić, za nju dileme nema.

“Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, veoma je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.

“Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a da li će i kako biti održani, to u ovom trenutku niko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. CIK je otuđeno strano tijelo iznad sistema, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužilastvo. Tome treba dodati da je CIK politizovana institucija, što je apsurd”, kaže Vuković.

Drugi scenario bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istakao, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet odsto birača.

“Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Kristijana Šmita. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije”, ističe Vuković.

Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.

“Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a”, rekao je Vuković.

Nastavi čitati

Politika

KRIVIČNO DJELO: Lažno predstavljanje i kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti

Pravosuđe ne samo na nivou Bosne i Hercegovine nego i u Republici Srpskoj odavno prihvata i u svojim presudama primjenjuje sve što OHR naredi kao zakon ili neki drugi pravni propis, iako član 3.3b) Ustava BiH zabranjuje da iko drugi u BiH donosi zakone osim nadležnih državnih i entitetskih institucija BiH.

Tako je i sa pravosnažnom osuđujućom krivičnom presudom Suda BiH u predmetu protiv Milorada Dodika. I ne samo sa njom, već i sa brojnim drugim presudama ovdašnjih sudova.

Tako postavljen naopaki sistem sada znači da Milorad Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske iako mu je 12.6.2025. prestala ta funkcija po navedenoj presudi Suda BiH, čini krivično djelo lažnog predstavljanja, propisano članom 313. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Naime, to krivično djelo čini svako lice koje se u namjeri da sebi pribavi korist (recimo platu predsjednika Republike Srpske) lažno predstavlja kao službeno lice, ili ako izvrši radnju (recimo radnju predlaganja novog premijera Republike Srpske) koju je ovlašteno da izvrši samo određeno službeno lice, što u slučaju predlaganja novog premijera može da učini samo lice koje je predsjednik Republike Srpske.

Dakle, pošto je Milorad Dodik 12.6.2025. prestao biti predsjednik Republike Srpske, jer je tog dana postala pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je sa tim datumom zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika Republike, to znači da sve ovo što sada čini Dodik, predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske, predstavlja izvršenje krivičnog djela lažnog predstavljanja.

Za to djelo krivično gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj.

Isto tako se po službenoj dužnosti preduzima krivično gonjenje i za krivično djelo kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti, propisano članom 342. Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem to djelo čini svako lice koje drugome (u ovom slučaju Dodiku) omogući (npr. davanjem službenih prostorija u Palati Republike i dr.) da obavlja dužnost (u ovom slučaju dužnost predsjednika Republike) iako zna da mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti.

I za ovo djelo krivično gonjenje nadležni javni tužilac u Republici Srpskoj mora preduzeti po službenoj dužnosti, tako da je u u svakom od navedenih slučajeva ovdašnji javni tužilac na potezu.

Piše: Dr Milan Blagojević

Nastavi čitati

Politika

NOVE TENZIJE! Tužilaštvo BiH traži podatke o RIK-u i REFERENDUMU

Tužilaštvo BiH poslalo je dopis Komisiji za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske u kojem se traži dostavljanje informacija o tome da li se i šta konkretno preduzelo u vezi s Odlukom o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH.

“Ustavni sud BiH dostavio je Tužilaštvu BiH Rješenje broj U-12/24 od 10. jula 2025. godine kojim se utvrđuje da su Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske i Ilija Tamindžija, kao predsjednik komisije, postupili suprotno Odluci o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH U-12/24 od 19. septembra 2024. godine, kojom je Izborni zakon Republike Srpske stavljen van snage u cjelosti i prestao da važi od dana objave u Službenom glasniku Republike Srpske broj 61/24”,  navodi se u dopisu Tužilaštva BiH.

Inače vlast u Republici Srpskoj planira da organizuju referendum povodom nedavne pravosnažne presude Miloradu Dodiku, kao i odluci CIK BiH o oduzimanju mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Iliji Tamindžiji, kao predsjedavajućem, kao i ostalim članovima Komisije za izbor i imenovanje NS RS prijeti krivična odgovornost ukoliko se ogluše na odluku Ustavnog suda BiH, ističe se u dopisu Tužilaštva BiH.

“Članom 239. Krivičnog zakona BiH propisano je krivično djelo Neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, a koje propisuje da je službena osoba u instituciji BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta BiH ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primjeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH, Doma za ljudska prava BiH, Evropskog suda za ljudska prava ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, sa zaprijećenom kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi se između ostalog.

Iz Tužilaštva BiH je zatraženo da im se dostavi akt sa sadašnjim imenima članova Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno