Connect with us

Politika

GOTOVO SVI POSLANICI U NSRS obavljaju duple funkcije i BEZ SRAMA primaju DVIJE BUDŽETSKE PLATE!

Kada već nećete da se odreknete duplih funkcija, makar objavite koliko mjesečno zarađujete iz budžeta.

Tako nekako glasi inicijativa koju će Kolegijumu Narodne skupštine danas podnijeti šef Kluba poslanika PDP, Igor Crnadak. On će na usvajanje predložiti zaključak kojim se od svih poslanika i ministara u Republici Srpskoj traži da objave sva svoja primanja iz javnih sredstava, uključujući direktorske pozicije, ali i članstva u raznim komisijama, odborima…

Podsjećamo, predsjednik SNSD Milorad Dodik je svojevremeno zatražio od svojih funkcionera da zadrže samo jednu funkciju, da bi kasnije, nakon očiglednog otpora, rekao da bar ne mogu da primaju dvije plate.

Foto: D. Rakita

Nakon toga su se neki poslanici počeli hvaliti kako poslaničku platu ili paušal daju u humanitarne svrhe.

Tim povodom, podsjećamo koji su sve poslanici u NSRS istovremeno rukovodioci u javnim preduzećima i ustanovama, kompanijama… Naravno, u tome dominira najveća stranka SNSD u čijem klubu gotovo da nema poslanika bez duple funkcije.

Zamjenik šefa Kluba poslanika Srđan Mazalica je istovremeno direktor Operativnog područja Banjaluka u „Elektroprenosu BiH“ – zajedničkoj kompaniji RS i FBiH. Njegov kolega u klubu Aleksandar Krsmanović je rukovodilac zvorničke filijale JU „Zavod za zapošljavanje RS“. Poslanik Aleksandar Subotić je, kao specijalista opšte hirurgije, pomoćnik direktora za hirurške grane bolnice „Sveti apostol Luka“ Doboj, piše Srpskainfo.

Takođe, svima je dobro poznato da je narodni poslanik Vlado Đajić istovremeno dugogodišnji generalni direktor UKC Srpske.

Poslanik SNSD Denis Pijetlović je direktor a.d. „Komunalac“, Derventa, Danijel Jošić je imenovan za v.d. direktora KPZ Doboj, dok je Dražen Vrhovac iz Prijedora godinama v.d. direktora Investiciono –  razvojne banke RS.

Dražen Vrhovac i Vlado Đajić/Foto: D. Rakita

Dugogodišnji poslanik iz Hercegovine Ilija Tamindžija je istovremeno i dugogodišnji izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove Hidroelektrana na Trebišnjici. U energetskom sektoru Srpske radi i poslanik Milutin Tasovac. On je izvršni direktor za poslove proizvodnje električne energije i razvoj TE Ugljevik.

Ranka Perić Romić je istovremeno dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, a Strahinja Bašević direktor Šumskog gazdinstva „Romanija“ Sokolac.

Narodni poslanik u Klubu SNSD Saša Dragić je šef Odeljenja poluintenzivne nege za nehirurške grane u Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane UKC RS. Poslanik Nenad Lalović je načelnik odeljenja za hirurške grane u Univerzitetskoj bolnici u Foči.

Slavenko Ristić nije zaposlen na budžetu, ali je vlasnik Tehničkog remonta Bratunac koji posluje sa institucijama Srpske, prvenstveno sa MUP RS. Tu su i još neki poslanici SNSD koji nisu na duplim funkcijama, u smislu rukovođenja, ali su takođe zaposleni u javnom sektoru, na raznim nivoima. Aleksandra Stupar Radić je specijalista opšte medicine u Domu zdravlja Prijedor, ambulanta u Omarskoj, Borivoj Obradović radi u JP „Putevi RS“, Boris Pašalić je redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Milica Ijačić iz Trebinja je zaposlena u Elektroprivredi RS, a dr Milica Lovrić u Bolnici „Sveti vračevi“ u Bijeljini.

Naravno, ni ostale partije vladajuće koalicije nisu imune na poslanike koji imaju još jedan posao. U Demokratskom savezu (DEMOS) poslanik Aco Stanišić je istovremeno i direktor ZP „Elektrodistribucija“ Pale, a Milan Dakić v.d direktora „Puteva RS“.

U Socijalističkoj partiji to je slučaj sa tri poslanika. Šef Kluba Srđan Todorović je i direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS. Velibor Stanić je nedavno imenovan za komercijalnog direktora JP „Šume Srpske“, a Ognjen Kuljić je direktor ZP „Elektrohercegovina“, Trebinje.

Predsjednik Narodne partije Srpske i poslanik u NSRS Darko Banjac jedan je od onih koji su najbolje unovčili duple funkcije. Banjac je direktor JZU Specijalna bolnica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ,,Mlječanica” Kozarska Dubica. Prije više od dvije godine najviši zvaničnici Srpske položili su kamen temeljac za novi kompleks Mlječanice, a investicija se mjeri s 32 miliona KM.

Darko Banjac/Foto: D. Rakita

U Ujedinjenoj Srpskoj primjer kolegama sa duplim funkcijama daje lider stranke i predsjednik Narodne skupštine, Nenad Stevandić, koji je i zamjenik generalnog direktora UKC RS. Poslanik Milan Trninić je pomoćnik direktora JU „Vode Srpske“, a Mirela Kajkut Zeljković je zaposlena na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci kao docent.

Poslanik SPS Maksim Skoko je v.d. direktora RiTE „Gacko“.

Podsećamo, vladajućim poslanicima duple funkcije omogućava zastario i gotovo beskoristan Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti RS. Ipak, kada je vlast odlučila da ga mijenja, prije nekoliko dana u NSRS, nije bilo nikakvog poboljšanja. Naprotiv. Omogućeno je funkcionerima da istovremeno budu i na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta, pod uslovom da u njima ne primaju platu.

-Da može, SNSD bi najradije ukinuo zakon o sprječavanju sukoba interesa. Šta ima bolje da ide u izmjene zakona od duplih funkcija? Shvatite da poslanici ne mogu biti direktori, razni dekani, izvršni direktori, voditi državne banke, kliničke centre, bolnice, banje, preduzeća za proizvodnji i distribuciju električne energije. Ne mogu stići. To su sve odgovorne funkcije. Još važnije, ne mogu biti nepristrasni. Uzmite na primjer kolegu Darka Banjca koji je dobio silne milione od Vlade RS i od predsjednika SNSD da uređuje banju „Mlječanicu“ koju vodi. Pa mu neki dan došao predsjednik SNSD da se slikaju. Kako ćete vi nakon toga očekivati da ovdje Banjac glasa protiv nečega što predloži SNSD? – pita Igor Crnadak.

Koliko nas koštaju

Poslanici koji su u stalnom radnom odnosu u Narodnoj skupštini, tzv. profesionalni poslanici, imaju osnovnu neto platu 3.075 KM. Predsjednici skupštinskih radnih tijela, odbora i komisija, imaju platu uvećanu za 299 KM. Poslanici koji nisu u stalnom radnom odnosu u Narodnoj skupštini, nego na nekom drugom mjestu, imaju pravo na mjesečni paušal koji iznosi neto 2.063 marke. Prema izveštaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za 2022. godinu, bruto plate narodnih poslanika koštale su nas više od 6,6 miliona KM. Za mnoge od njih ni novinari nisu čuli, a kamo li građani, jer se nikada ne javljaju za riječ. Niti javno nastupaju.

BLink

Politika

Rogovi u vreći: Spoljna politika BiH – slika i prilika podijeljene države

Za vođenje spoljne politike BiH, prema njenom Ustavu, nadležno je Predsjedništvo BiH. U praksi, zajednička spoljna politika BiH ne postoji i podijeljena je na tri nacionalne spoljne politike – bošnjačku, srpsku i hrvatsku.

Postojeća situacija, gdje svaki od tri člana Predsjedništva BiH zastupa i promoviše “svoju” diplomatiju i gdje se ambasadorske i konzulske pozicije ne dijele na osnovu stručnih kvalifikacija i diplomatskog umijeća, već po partijskoj pripadnosti i nacionalnom ključu, ne samo da dodatno komplikuje unutrašnje odnose u BiH, već često nanosi ogromnu štetu i sramoti cijelu zemlju pred međunarodnom javnošću.

“Oni (ambasadori) su, zapravo, slika naše zemlje u kojoj se predstavnici svakog od tri naroda u odnosu prema inostranom faktoru, uglavnom velikim silama, trude da uvjere sagovornike da su samo oni u pravu, a oni drugi u krivu. To stvara jednu i tužnu i besmislenu sliku o zemlji bez jedinstva i bez poštovanja, zemlji u kojoj se sve svodi na to da se onaj drugi prevari, a ne da se s njim nešto zajednički napravi. Zbog toga se nalazimo ovdje gdje se nalazimo, a najnoviji primjer za to je rezolucija o Srebrenici u UN”, izjavio je nedavno istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja.

Tom prilikom Šoja je za medije otkrio i to da mu je svojevremeno, kada je riječ o načinu na koji se vodi “srpski dio” spoljne politike BiH, jedan visoki strani diplomata povodom “jednog u nizu veoma loših srpskih ambasadorskih rješenja”, rekao da je slanje loših kadrova direktna uvreda zemlje prijema i da mi, kako je naveo, toga uopšte nismo svjesni.

“Takvih uvreda, nažalost, Republika Srpska imala je bezbroj, pa se ne treba čuditi što danas nema nikakav ugled u svijetu. Nisam primijetio da se neko zbog toga uzbudio, a u pitanju je međunarodni ugled Republike Srpske koji će biti respektabilan tek onog dana kad predsjednik Republike bude primjer zavidnih diplomatskih manira i kad se ambasadori budu imenovali po znanju i ozbiljnosti, a ne prema poslušnosti i privatnoj povezanosti sa članovima Predsjedništva BiH”, zaključio je Šoja.

S druge strane, bošnjački ambasadori i ministri spoljnih poslova BiH, od Dejtona pa do danas, otvoreno ne kriju da spoljnu politiku BiH vide isključivo kao bošnjačku, pa se tako i ponašaju.

Još od vremena kad se nalazio na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH (2001-2003), pa do aktuelnog mandata na čelu bh. diplomatske misije pri UN, Zlatko Lagumdžija zastupao je uglavnom bošnjačke političke i nacionalne interese.

Identičan način vođenja spoljne politike nastavljen je za vrijeme Svena Alkalaja, s tom razlikom što je Lagumdžija, ipak, bio i ostao diplomatski “uglađen”, dok je Alkalaj ostao upamćen po brojnim skandalima, između ostalog i onim kada je kao ministar spoljnih poslova parkirao službeni “Audi” nasred plaže, kako bi se “brzinski” okupao u moru.

Aktuelni ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, takođe, vodi taj resor bez bilo kakvih konsultacija sa srpskim članom Predsjedništva BiH, a aktuelni bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, svojim dosadašnjim postupcima, diplomatskim turnejama i izjavama na međunarodnim skupovima i događajima, takođe bez bilo kakve saglasnosti i konsultacija s ostalim članovima tog tijela, po mnogim ocjenama, prevazišao je čak i svoje prethodnike na toj funkciji, poput lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Vrijedi podsjetiti i na skandal s početka februara 2017. godine, kada je ambasador BiH u Hagu Mirsada Čolaković, neovlašteno otvorila pismo iz Međunarodnog suda pravde namijenjeno tadašnjem srpskom članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću, u vezi s pokušajem bošnjačkog političkog rukovodstva da pokrene proces revizije presude protiv Srbije. Takođe, mandat Bisere Turković na čelu Ministarstva spoljnih poslova BiH protekao je u znaku njenog apsolutnog zastupanja isključivo bošnjačkih interesa i potpunog zaobilažanja Predsjedništva BiH prilikom vođenja spoljne politike.

Srpski kadrovi u spoljnoj politici, s druge strane, daleko manje su se eksponirali kad je u pitanju zaštita srpskih nacionalnih i spoljnopolitičkih interesa, ali je i tu bilo “iskakanja”, poput nedavnog postupka ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa, koji je odbio uručiti protesnu notu Srbiji zbog Svesrpskog sabora, a koju je pokušao da dostavi ministar Konaković.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata Srećko Đukić, za Gerilu kaže da je način na koji se vodi spoljna politika BiH, vjerovatno, nezabilježen u dosadašnjoj diplomatskoj praksi i svjetskim iskustvima.

“To se najbolje pokazalo prilikom nedavnih aktivnosti oko glasanja o Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN. Danima prije toga u Njujorku je boravio jedan član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je najsnažnije lobirao da se rezolucija usvoji, dok je drugi član Predsjedništva, Željka Cvijanović, slala poruke misijama zemalja članica UN da se rezolucija ne podrži”, podsjeća Đukić.

Ističe da neusklađeno vođenje spoljne politike najveću štetu nanosi upravo BiH.

“BiH je napravljena kao složena država tri konstitutivna naroda, gdje se važne odluke donose konsenzusom. Ako toga nema, dobijate haos kakav se najbolje vidi na primjeru spoljne politike”, ističe Đukić.

Univerzitetski profesor Slavo Kukić za naš portal tvrdi da je glavni uzrok ovakvog stanja u spoljnoj politici BiH, odnosno praktično njenog nepostojanja, budući da svako vuče na svoju stranu, to što, prema njegovim riječima, postoji politička paradigma o nemogućnosti postizanja bilo kakvog zajedničkog interesa i dogovora u ovoj zemlji.

“Zbog toga nisam optimista da će se tu nešto brzo promijeniti. Etnonacionalističke elite zatvorene su u svojim ‘torovima’ i ne vidim da će se u bliskoj budućnosti bilo šta promijeniti po tom pitanju”, pesimističan je Kukić.

Gerila.info

Nastavi čitati

Politika

Dodiku su sankcije SMIJEŠNE, jesu li i drugima?

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, rekao je da su nove američke sankcije pravnim osobama iz Republike Srpske smiješne.

Dodik je rekao i da u “sankcijama piše da nije cilj da se kazni nego da se popravi ponašanje“.

Podsjetimo, juče je ažurirana američka crna lista, te su na nju dodate osobe i firme povezane sa Miloradom Dodikom i njegovom porodicom, piše Avaz.

Firme i osobe kojima su SAD uvele sankcije: Milenko Čičić, Đorđe Đurić, “Infinity International Group”, “Infinity Media”, “K-2 Audio”, “Sirius 2010”, “Prointe”, “UNA TV” i “Kaldera Company”.

Nastavi čitati

Politika

ODALE IH JAVNE NABAVKE Kako su SAD povezale Igora Dodika sa firmama koje su na listi sankcija?

Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD sankcionisao je mrežu koju čine dva pojedinca i sedam subjekata koji predstavljaju glavne izvore prihoda predsjednika Republike Srpske (RS), Milorada Dodika (Dodik) koji je pod sankcijama SAD, i njegove porodice, navedeno je u saopštenju.

U saopštenju koje je u popodnevnim časovima objavila i ambasada Sjedinjenih država, navodi se da je Milorad Dodik svoj službeni položaj koristio za lično bogaćenje kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom. Dodaju i da su na primjer, tokom 2024. godine, Igor i Milorad Dodik iskoristili kontrolu koju imaju nad visokim funkcionerima u vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) za manipulisanje izradom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji Prointer ITSS d.o.o. Banja Luka Clan Infinity International Group — subjektu koji je u pomenutoj mreži—mimo konkurentskog procesa.

“Sjedinjene Države osuđuju Dodikova kontinuirana nastojanja da ugrozi institucije koje osiguravaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu”, rekao je podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove Brian E. Nelson. “Nastavićemo razotkrivati prevarantske šeme koje Dodiku i njegovoj porodici omogućavaju iskorištavanje sopstvenog naroda za ličnu korist.“, navodi se u saopštenju.

Razlozi

U Ministarstvu finansija SAD-a dodaju i da “Dodik ne samo da pljačka građane Bosne i Hercegovine svojim koruptivnim ponašanjem, već ugrožava i njihovu sigurnost i bezbjednost svojim stalnim prijetnjama da će nastaviti s otcjepljenjem RS od BiH. Dodikova nedavna objava službene odluke da predloži “razdruživanje” RS od BiH nastavak je očiglednog antidaytonskog djelovanja (DPA) i prijetnja je miru i stabilnosti regije. Svojom korupcijom i secesionističkom retorikom, Dodik nastavlja potkopavati institucije BiH i bogatiti svoju porodicu na račun naroda, dodatno ugrožavajući budućnost BiH u evroatlantskim institucijama”.

Sjedinjene Države podsjećaju i da su sankcionisale Dodika 5. januara 2022. godine u skladu s Izvršnom uredbom (E.O.) 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, zbog kršenja ili aktivnosti koji predstavljaju smetnju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i zbog koruptivnog djelovanja.

Sjedinjene Države su i prije toga uvrstile Dodika na listu sankcionisanih lica sedamnaestog jula 2017. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, zbog opstrukcije ili prijetnje opstruisanjem DPA. Dodatno, Sjedinjene Države sankcionisale su Dodikovu odraslu djecu, Igora i Goricu Dodik, 20. oktobra 2023. godine u skladu s Izvršnom uredbom 14033 za materijalno pomaganje, sponzoriranje ili pružanje finansijske, materijalne ili tehnološke potpore za, ili roba ili usluga za ili kao podršku Dodiku, licu čija su imovina i pravo na imovinu blokirani prema Izvršnoj uredbi 14033.

Dodikova porodična mreža podrške i povezanost sa tenderima za javne nabavke

Kako navode, Dodik je iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore sa Vladom RS usmjerio na mrežu privatnih kompanija koje on i Igor nadziru, kao i da Igor kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, a prikriva svoju ličnu povezanost s tim kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore.

S tim u vezi, ova Dodikova mreža često vrši prestruktuiranje korporativnog vlasništva kako bi sakrila upletenost porodice u kompanije i izbjegla sankcije. Primjerice, Prointer je preuzeo vlasništvo nad Alternativnom televizijom d.o.o. (ATV) 2021. godine, ali je brzo prenio vlasništvo na Infinity Media i K-2 nakon što je OFAC sankcionisao ATV 5. januara 2022. godine u skladu s Izvršnom uredbom 14033, jer je bila u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili navodno djelovala za ili u ime, direktno ili indirektno, Dodika. Početkom 2024. godine K-2 je bio u procesu spajanja s ATV, u okviru kojeg bi K-2 apsorbirao i zadržao svu imovinu ATV, a ATV prestala postojati”, napominju iz SAD-a.

Prema njihovim riječima, iako su Đorđe Đurić i Milenko Čičić na vlasničkim, odnosno upravljačkim pozicijama u ovoj mreži, Igor Dodik u konačnici usmjerava finansijske odluke za kompanije unutar mreže, uključujući Prointer i Kalderu, a za poslovne odluke potrebno je Igorovo odobrenje.

“Đurić, kao primarni vlasnik Infinityja i njegovih podružnica, bliski je Igorov saradnik koji mu često pomaže u finansijskim poslovima. Na primjer, Đurić i Igor namjerno su preduzeli korake kako bi prikrili svoju upletenost u offshore bankovni račun i subjekt koje su zajednički kontrolisali, vjerojatno omogućivši Igoru da prebaci milione eura u inostranstvo. Čičić je generalni direktor Kaldere. U tom su svojstvu Čičić i generalni direktor Prointera izvještavali Igora o poslovanju Kaldere i Prointera. Osim toga, jednom je prilikom Čičić zastupao Igora na sastanku s nekim od Igorovih poslovnih partnera te je u Igorovo ime obavio niz finansijskih transakcija prema tim istim poslovnim partnerima. Važno je napomenuti da “Milenko Čičić” koji je danas sankcionisan nije ista osoba kao “Milenko Čičić” koji je bio jedini vlasnik Kaldere do njezine prodaje Prointeru krajem decembra 2019. godine”, navedeno je u saopštenju.

Prointer, Kaldera, Sirius i Čičić sankcionišu se u skladu s Izvršnom uredbom 14033 jer su u vlasništvu ili pod kontrolom, ili su djelovali ili navodno djelovali za ili u ime, direktno ili indirektno, Igora, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

Đurić se sankcioniše u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog materijalne pomoći, sponzorisanja ili pružanja finansijske, materijalne ili tehnološke podrške za, ili roba ili usluga za ili kao podršku, Igoru.

Infinity se sankcioniše u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Đurića, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

Infinity Media se sankcioniše u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, direktno ili indirektno, Infinity, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

K-2 i Una se sankcionišu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer su u vlasništvu ili pod kontrolom, ili su djelovali ili navodno djelovali za ili u ime, direktno ili indirektno, Infinity Media, lica čija imovina i pravo na imovinu su blokirani u skladu sa Izvršnom uredbom 14033.

Posljedice sankcija

Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih lica, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD blokirana je i mora biti prijavljena OFAC.

Pored toga, sva imovina u vlasništvu direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u iznosu od 50 posto ili više jednog ili više blokiranih lica takođe je blokirana. Ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete, prema propisima OFAC generalno su zabranjene sve transakcije državljana SAD ili unutar (ili u tranzitu kroz) SAD koje uključuju imovinu ili prava na imovinu lica uvrštenih na listu sankcionisanih lica ili na drugi način blokiranih lica.

Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i licima i sama mogu biti sankcionisana ili se protiv njih mogu poduzeti odgovarajuće aktivnosti s ciljem provedbe ove odluke. Ove zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist bilo kojeg lica uvrštenog na listu sankcionisanih lica, ili primanje bilo kakve finansijske potpore, roba ili usluga od strane takvog lica.

Snaga i integritet sankcija OFAC ne proističu samo iz sposobnosti OFAC da na SDN listu (listu blokiranih lica) uvrsti i dodaje lica, nego i iz njegove spremnosti da sa SDN liste ukloni određena lica u skladu sa zakonom. Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, nego pozitivna promjena u ponašanju.

Gerila

Nastavi čitati

Aktuelno