Connect with us

Svijet

ZAŠTO O OVOME SVI ĆUTE? U Brazilu izgorjelo područje Amazona veličine Bjelorusije

Područje uporedivo sa veličinom Bjelorusije izgorjelo je u Brazilu između januara i septembra 2024, navodi se u objavljenom izvještaju.

Uprvih devet mjeseci 2024. izgorijelo je ukupno 22,38 miliona hektara, što je povećanje od 150 posto u poređenju sa istim razdobljem 2023, navodi se u izvještaju inicijative MapBiomas.

Područje odgovara oko 2,6 posto brazilske kopnene površine, veće je od Bjelorusije (20,29 miliona hektara) i gotovo veličine Rumunije (23 miliona hektara).Za potrebe izvještaja mreža koja se sastoji od univerziteta, nevladinih organizacija i tehnoloških kompanija analizirala je satelitske slike i druge podatke.
Više od polovine površine pod požarom bilo je u regionu Amazona. Samo u septembru onde je izgorjelo 5,5 miliona hektara – skok od 196 posto u poređenju sa istim mjesecom 2023. godine.

– Suva sezona u Amazoniji, koja inače traje od juna do oktobra, bila je posebno teška ove godine i dodatno je pogoršala krizu s požarima u oblasti – rekla je En Alenkar iz MapBiomasa.

Amazonska prašuma, nazvana “plućima planete”, apsorbuje ugljen dioksid iz atmosfere i ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
U septembru je Cerado, brazilska ekoregija koja je dom za oko 5 posto svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, bio biom najviše pogođen požarima u smislu površine, sa 4,3 miliona hektara.

Zahvaćena površina povećana je za 158 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U septembru je požar uništio gotovo 318. 000 hektara Pantanala, najveće močvare na svetu, što je povećanje od 662 posto u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, prenosi Telegraf.

Prema podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, koji je odgovoran za satelitsko praćenje, od početka godine u toj su južnoameričkoj zemlji izbili najgori požari u 14 godina.

Svijet

ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.

Nastavi čitati

Politika

BRIKS U JAKOJ PORUCI SA SAMITA Pozvali na hitan prekid vatre u Gazi i osudili vojne napade na Iran!

Lideri zemalja BRIKS-a usvojili su završnu deklaraciju Samita u Rio de Žaneiru.

Osnovne stavke deklaracije:

U deklaraciji je izražena nada da će trenutni napori u vezi sa Ukrajinom dovesti do održivog mirovnog rešenja.

Učesnici samita u deklaraciji osuđuju vojne napade na Iran, koji predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

U završnoj deklaraciji takođe se osuđuju nedavni napadi na željezničke pruge i mostove u Kurskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti.

U deklaraciji se naglašava da je Pojas Gaze sastavni dio okupirane palestinske teritorije.

Lideri BRIKS-a pozvali su pregovarače za Gazu da postignu hitan i bezuslovan prekid vatre u enklavi.

Države-članice BRIKS-a složile su se da ojačaju političku i vojnu saradnju u okviru proširenog članstva organizacije.

Zemlje BRIKS-a osuđuju jednostrane ekonomske sankcije koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Sankcije negativno utiču na ekonomski razvoj, zdravstvenu zaštitu i prehrambenu bezbijednost, pogađaju ljude u ranjivim situacijama, produbljuju digitalni jaz i pogoršavaju ekološke probleme.

Zemlje-članice udruženja pozdravljaju ukidanje jednostranih ograničenja prema Siriji i nadaju se da će to podržati napore za oživljavanje sirijske ekonomije i pokretanje faze rekonstrukcije koja pomaže razvoju i stabilnosti. Takođe su potvrdili posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozvali Izrael da bez odlaganja povuče svoju vojsku sa sirijske teritorije.

BRIKS poziva Savjet bezbjednosti UN da se pozabavi pitanjem nuklearne bezbjednosti u vojnim sukobima.

Lideri BRIKS-a zabrinuti su zbog rastućih rizika od nuklearnog sukoba i ponovo potvrđuju potrebu za jačanjem sistema kontrole nuklearnog naoružanja, intenziviranjem sistema razoružanja, neširenjem oružja i održavanjem njegovog integriteta i efikasnosti radi postizanja globalne stabilnosti i međunarodnog mira i bezbjednosti.

Zemlje BRIKS-a spremne su da sarađuju sa UN u oblasti očuvanja mira i sprečavanja oružanih sukoba.

Zemlje-članice BRIKS-a istakle su značaj razvoja berze žitarica ovog udruženja i uključivanja u nju ne samo poljoprivrednih proizvoda, već i sirovina.

Države-članice pozvale su na hitnu reformu bretonvudskih institucija, koje uključuju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi one postale fleksibilnije, efikasnije, kredibilnije, inkluzivnije, svrsishodnije, nepristrasnije, odgovornije i reprezentativnije, kako bi se ojačala njihova legitimnost.

Lideri su pozvali sve zemlje da u najskorije vreme ratifikuju Konvenciju UN protiv sajber-kriminala.

Indija će biti domaćin Samita BRIKS-a 2026. godine.

Sedamnaesti samit BRIKS-a održava se u Rio de Žaneiru 6. i 7. jula. Rusku delegaciju predvodi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

BRIKS je međudržavno udruženje koju su 2006. godine osnovale Rusija, Kina, Indija i Brazil; Јužna Afrika se pridružila 2011. godine. Od 2024. godine, pridružili su im se Egipat, UAE, Etiopija, Iran, a od januara 2025. godine i Indonezija.

Status zemlje-partnera imaju Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam.
Ove godine BRIKS-om predsjedava Brazil.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN O ODNOSIMA SA AMERIKOM! Nekadašnja saradnja danas na klimavim nogama!

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekaoje da su Moskva i Vašington dugo imali veoma dobre i jedinstvene odnose, te da su pronašli zajednički jezik u prošlosti, uključujući vrijeme kada je Rusija podržavala Sjedinjene Države tokom rata za nezavisnost.

“Kada je riječ o Amerikancima, mi smo uvijek imali veoma dobre i jedinstvene odnose sa SAD. Podržavali smo njihove težnje ka nezavisnosti od Velike Britanije”, rekao je ruski predsjednik novinarima.

On je dodao da je Rusija tada isporučivala oružje i davala novac. “Zatim smo podržavali Sjever tokom rata između Sjevera i Juga i tako dalje. U tom smislu, ipak smo pronašli nešto što nas je ujedinjavalo”, rekao je Putin.

Nastavi čitati

Aktuelno