Connect with us

Svijet

Zatvara se humanitarni koridor u Crnom moru: Rusi pokreću istragu zbog napada na Sevastopolj

Rusija donijela odluku da zatvori humanitarni koridor u Crnom moru zbog napada na Sevastopolj.

Saobraćaj duž bezbjednosnog koridora u Crnom moru je obustavljen do rasvjetljavanja situacije sa terorističkim napadom u Sevastopolju, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Takođe su dodali da je kretanje brodova duž bezbjednosnog koridora neprihvatljivo, pošto ga Kijev koristi za vođenje neprijateljstava.

Ministarstvo je naglasilo da se Rusija, kao glavni učesnik ovih sporazuma, ne povlači iz njih, već ih suspenduje. Moskva je skrenula pažnju na svoj stav Savjetu bezbjednosti i generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu. Napominje se da ruska strana računa na pomoć organizacije u dobijanju garancija od Kijeva da neće koristiti humanitarni koridor i ukrajinske luke namijenjene za izvoz poljoprivrednih proizvoda za borbena dejstva.

Prošle subote je rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da je sporazum o hrani suspendovan na neodređeno vrijeme. Departman je objasnio da su ukrajinske trupe 29. oktobra, pod okriljem humanitarnog koridora stvorenog za izvoz žitarica, izvršile masovne udare na brodove i infrastrukturu Crnomorske flote u Sevastopolju .

Uoči UN, zajedno sa Ankarom i Kijevom, dogovorile su danas kretanje 16 brodova i namjeravaju da pregledaju 40 brodova koji su usidreni kod Istanbula.

Ruski ambasador u Turskoj Aleksej Jerhov rekao je da Moskva više ne može da garantuje bezbjednost teretnih brodova uključenih u dogovor o žitu.

Paket žitarica se sastoji od dva dokumenta koja su 22. jula u Istanbulu potpisali predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske i UN. Prvi memorandum se bavi posvećenošću UN da se uklone ograničenja na izvoz ruskih đubriva i poljoprivrednih proizvoda na svjetska tržišta. Drugi definiše algoritam za izvoz ukrajinskog žita iz luka u Crnom moru.

Ukrajina je “grubo prekršila” Istanbulski sporazum o izvozu žitarica preko Crnog mora i primorala Moskvu da ga suspenduje na neodređeno vrijeme, rekao je u ponedjeljak u Savjetu bezbednosti ruski izaslanik pri UN Vasilij Nebenzja. Ruska mornarica će pregledati sve teretne brodove koji idu za Ukrajinu, čak i one koje je jednostrano odobrio koordinacioni centar sa sjedištem u Turskoj, dodao je on.

“Ova subverzivna akcija Kijeva grubo krši Istanbulske sporazume i, u stvari, stavlja tačku na njihovu humanitarnu dimenziju. Sada je svima očigledno da ukrajinska strana koristi Crnomorski humanitarni koridor u svrhe vojne sabotaže“, rekao je Nebenzja, misleći na subotnji napad dronom na Sevastopolj.

Rusija “ne može da garantuje bezbjednost civilnih brodova koji učestvuju u inicijativi za Crno more“, dodao je Nebenzija, jer “ne znamo koje druge terorističke napade Kijev priprema uz podršku svojih zapadnih sponzora“.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno