Predstavnički dom američkog Kongresa predstavio je prošle sedmice novu verziju zakona o zapadnom Balkanu, koji predviđa ekonomsku saradnju Amerike i regiona, mjere za borbu protiv korupcije, ali i veću kontrolu implementacije sankcija za zapadni Balkan koje provodi Kancelarija za kontrolu imovine stranaca.

Kao i prošla verzija, i ova ima sponzore iz obje stranke, što povećava šanse da se zakon usvoji, međutim, kao što je to bio slučaj u prethodnoj verziji iz 2023, nije garantovano da će zakon doći do faze izglasavanja.

Međutim, činjenica da zakon podržavaju važni kongresmeni i senatori iz obje stranke daje određene šanse da bi zakon u oba doma mogao naći dovoljno podrške do kraja mandata ovog saziva Kongresa. Najzanimljiviji dio zakona odnosi se na sankcije, a predviđeno je da se predsjedniku oduzmu ovlaštenja da može ukidati sankcije bez prethodnih konsultacija sa Kongresom.

“Predsjednik može ukinuti primjenu sankcija u odnosu na određenu osobu ako može sertifikovati nadležnim odborima u Kongresu da ta osoba nije uključena u aktivnosti koje su predmet sankcija tokom dvogodišnjeg perioda neposredno prije dana ukidanja, i u drugim slučajevima ako više nisu aktuelni kriterijumi koji su bili osnova za sankcije”, navedeno je u ovom dokumentu.

Prevedeno na običan jezik, ako zakon prođe, to bi značilo da Donald Tramp, predsjednik SAD, ne bi mogao ukinuti sankcije izrečene osobama sa zapadnog Balkana bez prethodnog odobrenja Kongresa. Zakon se najviše bavi stvaranjem prostora za investicije i ekonomsku saradnju između SAD i zemalja regiona, posebno u pogledu fosilne industrije, ali i suzbijanjem ruskog i kineskog uticaja, kao i podrškom NATO-u.

“Zavisnost zemalja zapadnog Balkana od ruskih izvora fosilnih goriva i prirodnog gasa veže njihove ekonomije i politiku za Rusku Federaciju i sprečava njihove težnje za evropskim integracijama. Smanjenje zavisnosti zapadnog Balkana od ruskih zaliha prirodnog gasa i fosilnih goriva je u nacionalnom interesu SAD”, naglašeno je.

Takođe je navedeno da korupcija, uključujući i onu među ključnim političkim liderima, i dalje muči zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju u regiji.

“Kampanje dezinformacija usmjerene na zapadni Balkan potkopavaju kredibilitet njegovih demokratskih institucija, uključujući integritet izbora. Korupcija i dezinformacije se šire u političkim okruženjima obilježenim autokratskom kontrolom”, istaknuto je. Kada je riječ o BiH, u prijedlogu zakona pružena je puna podrška EUFOR-u, za koji je istaknuto da je dio nacionalnog bezbjednosnog interesa SAD.

“Podstiče se rad unutar NATO-a na planiranje za nepredviđene situacije za međunarodne vojne snage radi održavanja sigurnog okruženja u BiH, posebno ako Rusija blokira ponovno odobrenje misije u Ujedinjenim nacijama”, dodaje se, a istaknuto je i da je potrebno preispitati mandate NATO-a i EU, kako bi se omogućila njihova proaktivna uloga, prenose “Nezavisne novine“.

Naglašena je podrška evropskim integracijama zemalja regiona, a posebno je zanimljivo što je u grupu zemalja zapadnog Balkana ovaj zakon uključio i Hrvatsku, što je u skladu s nekim razmišljanjima da će SAD preko Zagreba pokušati uticati na odnose u BiH.

Izraelska vojska u petak je objavila da će napasti grad Gazu “neviđenom silom”, pozivajući stanovništvo na evakuaciju s tog područja na kojem provodi svoju veliku ofanzivu koju međunarodna zajednica kritikuje.

Na krilima podrške SAD, Izrael je u utorak najavio početak kopnene i vazdušne vojne kampanje u Gazi na sjeveru te enklave, kako bi uništio palestinski islamistički pokret Hamas, čiji je napad u Izraelu 7. oktobra 2023. izazvao rat u Pojasu Gaze.

“Izraelske snage nastaviće svoje operacije neviđenom silom protiv Hamasa i drugih terorističkih organizacija”, rekao je pukovnik Avichay Adraee, portparol izraelske vojske, pozivajući stanovništvo na evakuaciju grada.

Ali stanovnici svjedoče da je situacija haotična.

“Nemamo gdje otići”, rekla je za AFP Um Mohamed al-Hatab, Palestinka iz izbjegličkog kampa Šati na zapadu grada Gaze.

„Moje sedmoro djece i ja još uvijek živimo u šatorima na zapadu grada nakon što je okupacija (Izrael) bombardovala našu kuću“, dodala je.

„Ne bojim se smrti, bojim se za svoju djecu“, rekla je 34-godišnja Layla Azzam, koja živi sa svoje troje djece u Tel al-Havi na jugu Gaze.

„Nemamo čak ni šator.“

UN je procijenio da je broj ljudi koji su živjeli u Gazi i okolini krajem avgusta bio oko milion. Izraelska vojska u petak je saopštila da je „480.000“ ljudi pobjeglo iz tog područja, prenose agencije.

Predsjednik Kine Si Đinping ocijenio je današnji telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom kao pozitivan i konstruktivan, naglašavajući da su odnosi između Kine i SAD veoma važni, javlja Sinhua.

Si je naveo da je stav Kine o platformi TikTok jasan, da kineska vlada poštuje želje preduzeća i da očekuje da SAD obezbijede otvorenu i pravednu sredinu za poslovanje kineskih kompanija.

On je, takođe, poručio da SAD treba da se uzdrže od nametanja jednostranih trgovinskih ograničenja, spriječe jednostrani pritisak i ne utiču na ishod trgovinskih pregovora.

Si je podsjetio i da Kina neće zaboraviti podršku SAD tokom Drugog svjetskog rata.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je upravo završio veoma produktivan razgovo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

– Postigli smo napredak po mnogim veoma važnim pitanjima, uključujući trgovinu, fentanil, potrebu da se okonča rat između Rusije i Ukrajine i odobravanje sporazuma o TikTok-u. Takođe sam se složio sa predsjednikom Sijem da se sastanemo na samitu APEC-a u Јužnoj Koreji, da ću otići u Kinu početkom sljedeće godine i da će predsjednik Si, takođe, doći u Sjedinjene Države u odgovarajuće vrijeme – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži “Istina”.

Tramp je dodao da će sa Sijem ponovo razgovarati telefonom, kao i da se obojica raduju susretu na regionalnom ekonomskom forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Tramp i Si razgovarali su o rješavanju pitanja kineske mreže TikTok i trgovini.

Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo izuzetno visoke carine Kini, što je pokrenulo uzajamna trgovinska ograničenja i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije svijeta.

Dvojica lidera razgovarala su i u junu da bi smanjili tenzije oko kineskih ograničenja izvoza rijetkih metala, koji se koriste u svim proizvodima, od pametnih telefona do borbenih aviona.