Društvo
ZEMLJA STARACA Ne zna se broj onih koji su napustili BiH, procjene kažu – ČAK 2,2 MILIONA!
I pored stotina institucija na svim nivoima vlasti u BiH, te armije radnika koji su u njima zaposleni, niko vam, zvanično, ne može reći tačan broj građana koji su napustili zemlju i preselili se u Austriju, Sloveniju, Njemačku i druge zemlje.
Istina, postoji procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH. Dakle, riječ je o procjeni i taj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile BiH i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema.
Demograf Aleksandar Čavić kaže da je dijaspora svugdje u svijetu vrlo diskutabilan pojam, jer se metodološki stručnjaci teško mogu potpuno usaglasiti šta to ona predstavlja.
Naveo je niz primjera za to. Recimo, da li su to ljudi koji su otišli iz BiH sa namjerom da se vrate, da li tu ubrajamo one koji su rođeni u BiH pa se odrekli državljanstva, da li dijasporu čine potomci čija su samo oba roditelja iz BiH (a ne, recimo, jedan roditelj iz BiH, drugi iz Srbije ili Hrvatske) itd.
– Samim tim što mi uopšte ne bilježimo obim spoljnih migracija, mi ne znamo brojno stanje dijaspore, a još manje znamo strukturu, pa se zato uvijek barata procjenama, pri čemu treba biti jako oprezan, jer postoje metodološke smetnje koje sam spomenuo.
Ali, mi i kad bismo “iščistili” metodologiju, imali bismo problem jer naša zvanična statistika ne bilježi obim spoljnih migracija, pa samim tim ne znamo koliko je naših ljudi otišlo – naveo je Čavić za “Nezavisne novine”.
Međutim, kako dodaje, naš mnogo veći problem je to što mi danas ne znamo sa preciznošću ni koliko nas ima u BiH. Prilično precizno mjerimo, dodao je, prirodno kretanje kao razliku između broja umrlih i rođenih, gdje smo u debelom u minusu, ali je veći problem obim spoljnih migracija, koji je nama veća dinamička komponenta u pogledu gubitka stanovništva.
– Mi smo, na primjer, između 2013. i danas izgubili više od 100.000 stanovnika po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, ali smo bar 2,5 do tri puta toliko izgubili po osnovu negativnog migracionog salda u pogledu spoljnih migracija – kaže Čavić.
Govoreći o značaju toga da znamo koliko ljudi imamo u dijaspori, on kaže da je to vrlo snažan alat za jednu zemlju koja nema mnogo stanovnika.
Obrazložio je to podacima da troškovi javnog sektora za školovanje lica sa trećim stepenom stručne spreme iznose nekoliko desetina hiljada maraka, sa četvrtim stepenom 50.000 i više, a sa fakultetima od 70.000 do 600.000 KM.
– To govorim kako bismo znali koliko smo mi zapravo izgubili odlaskom tih ljudi i zbog čega je bitno da ih “mapiramo”, te da pokušamo, na neki način, da kroz uspostavljanje saradnje sa njima iskoristimo to što smo uložili u njih.
Ako kažemo da mi, u popisnom periodu, od 2013. naovamo, u prosjeku nismo gubili manje od 25.000 ljudi, te to pomnožimo sa prosječnom cifrom od 100.000 KM, doći ćemo do računice da smo godišnje izgubili 2,5 milijardi KM. Dakle, svake godine izgubite nešto u čije ste obrazovanje uložili 2,5 milijardi KM.
Ili, u postpopisnom periodu, za 12 godina, mi smo, govorim čisto zbog metrike, a moglo bi se i precizno izračunati, izgubili oko 30 milijardi maraka – pojašnjava Čavić.
Sociolog Vladimir Vasić kaže da se ničemu ne može nadati zemlja koja ne zna koliko ima građana u iseljeništvu.
– Ključan resurs u svakom savremenom društvu je čovjek. Institucije BiH ne raspolažu konkretnim brojem koliko nas ima u BiH, a zamislite tek koliko nemaju informacije koliko nas nema, odnosno koliko nas je van granica BiH. Mi imamo demografske pokazatelje koji su zapravo ekvivalentni lošoj politici u BiH. Zato ne iznenađuje zašto nemamo precizne podatke – ističe Vasić za “Nezavisne novine“.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, kaže da ne zna da ijedna institucija u BiH evidentira koliko je naših državljana u inostranstvu.
– Neće niko da se petlja u svoj posao, vjerujte mi. Mislim, glupo je da mi iz nevladinog sektora radimo posao koji bi oni trebali. Mi imamo ljude koji se odriču državljanstva i to je evidentirano. To mi jedino možemo znati. To im se naplaćuje, to je prihod od odricanja od državljanstva BiH – rekla je Zukićeva.
Ona ističe da ljudi različitim putevima odlaze vani, te dodaje da je kod nas prisutan problem koji je trebalo davno riješiti, a odnosi se na lokalne vlasti.
– Tu treba da se uvede red. Mi smo imali problema sa lokalnim vlastima. Pitaju otkud vi znate kako je kod nas. Mi kažemo – pa eto, vidjećete, naveče je ugašeno svjetlo, nema nikog – ističe Zukićeva za “Nezavisne novine“.
Nezavisne novine
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni
U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.
Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.
Društvo
BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen
Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.
Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.
Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.
“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.
Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.
Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.
“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.
Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.
“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.
Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.
“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.
Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.
“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.
Društvo
NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM
Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.
Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.
Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.
– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.
U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.
Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.
Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.
-
Politika14 sati agoUPRKOS HELEZOVOJ ZABRANI Sijarto sletio u Banjaluku
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Zašto MUP ćuti? OTKRIĆU KO SU UMIJEŠANI POLICAJCI”
-
Politika3 dana agoOGLASIO SE I MUP “U toku kriminalistička obrada nad Arsenićem”
-
Politika2 dana agoAFERA NINKOVIĆ! Ne radi, ne zakazuje sjednice, ali PRIMA DVIJE PLATE – Moravac-Babić sve iznijela u javnost!
-
Politika2 dana agoKARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!
-
Hronika2 dana agoARSENIĆ DOVEDEN U TUŽILAŠTVO! Optužen da je prijetio Stanivukoviću
-
Politika10 sati agoŠLJIVIĆ ODGOVORILA GRAHOVČEVOJ: „Moje diplome su u Narodnoj skupštini, a salon ljepote ne znači da nisam pravnik“
-
Politika1 dan agoZaga Grahovac “NIKOLINA ŠLJIVIĆ JE FRIZERKA, ne zna izgovoriti ni ime institucije gdje je ZAMJENIK DIREKTORA”
