Connect with us

Region

ŽENA KOJA JE PRIJAVILA POLICAJCE ZA SILOVANJE, sada trpi nezamislivo nasilje

Tri dana nakon što je prijavila da su je silovala dva lokalna policajca, 33-godišnja žena se pita koga društvo zaista smatra žrtvom – nju ili policajce koji su u istražnom zatvoru.
Ima osjećaj da je obilježena, okolina je osuđuje, kao da je ona sama kriva za ono što joj se dogodilo. A u petak su je direktno napale dvije žene na ulici.

– Poslije tog utorka, u petak sam izašla u grad. Na ulici u neposrednoj blizini policijske stanice prišle su mi dvije žene i napale me. Svašta su mi govorili, govorili su mi da sam kur*a, kao i moja majka, prozivali me zašto sam podnijela prijavu za silovanje. Bilo mi je strašno neprijatno – kaže žena i moli da je ne žigošu jer joj je i bez toga teško.

Samo 10 odsto žrtava prijavi nasilje

Stručnjaci upozoravaju da je stigma sa kojom se žrtve silovanja najčešće suočavaju ponekad jednako traumatična kao i samo nasilje. Silovanje je zločin koji se veoma rijetko prijavljuje, a upravo je stigma i osuda okoline i sistema – koji još uvijek ne vjeruju u potpunosti ženi i stalno dovode u pitanje njen „doprinos zločinu”, njeno ponašanje, prošlost ili odjeću – to se smatra glavnim razlogom što se, prema procjenama, samo 10 odsto žrtava odlučuje da prijavi seksualno nasilje.

– Sve me ovo veoma potreslo i verbalni napad sam prijavila policiji – rekla je žena koja je prijavila nasilje.

“I dalje vjerujem policiji”

Detalje večeri nakon koje je prijavila dvojicu policajaca, 36-godišnjaka i 50-godišnjaka, ne želi ili smije da otkrije. Vjeruje da će policija biti profesionalna.

– Svjesna sam da ne smijem da ulazim u detalje događaja i istrage. To su mi uradila dva policajca, ali želim da istaknem da i dalje vjerujem policiji. I ne samo to, nego želim da im se zahvalim na svemu što su uradili nakon što sam podnijela žalbu protiv njihovih kolega. Postupili su vrlo brzo, profesionalno i odgovorno – od načelnika policije do svih uključenih u istragu – bez i najmanjeg pokušaja da bilo šta prikriju. U traumi koju sam doživjela mnogo mi je značilo – ispričala je žrtva.

“Ja sam žrtva, ostavite me na miru”

Sada, dodaje, samo želi da nastavi sa koliko-toliko normalnim životom, pa moli sugrađane da joj ne otežavaju.

– Povjerila sam policiji da riješi slučaj, a molim i ljude oko mene da učine isto i ostave me na miru. Ja sam žrtva, imam tešku traumu sa kojom pokušavam da se nosim najbolje što znam i želim samo mir za sebe i svoju porodicu – priča žena.

Podsjetimo, dvojici ličkih policajaca određen je istražni zatvor od 30 dana. Istražni sudija Županijskog suda u Karlovcu Elma Kaleb Mamić prihvatila je prijedlog Županijskog državnog tužilaštva u Karlovcu i odredila im pritvor zbog opasnosti od ometanja istrage uticajem na svjedoke i oštećenu. U predmetu je pet svjedoka, policajci i oštećeni.

U trenutku zločina jedan od policajaca je bio na dužnosti, a drugi nije. Žrtvu je jedan od njih, koju ju je poznavao, pozvao na skup koji se na kraju završio dojavom o najtežem seksualnom nasilju nad ženom. Odmah po njenoj prijavi uslijedila je krivična istraga zbog „postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo protiv polne slobode na štetu ženske osobe”.

– Iako su počinioci uhapšeni i protiv njih podnesena krivična prijava, ovakvim izolovanim ponašanjem pojedinaca nanesena je ogromna šteta svim pripadnicima policije koji odgovorno obavljaju svoj posao za dobrobit svih naših sugrađana – naglasili su iz Ličko-senjske policijske uprave.

Istovremeno, napominju da imaju nultu stopu tolerancije na bilo koji oblik nasilja nad ženama i najoštrije osuđuju ovakvo ponašanje, piše Jutarnji list.

Related Topics:

Region

CRVENE ZASTAVICE NA PLAŽAMA: Zabranjeno kupanje na više lokacija u Crnoj Gori

Na barskoj plaži Žukotrlica u Šušanju uvedena je zabrana kupanja na mjestima “Žukotrlica 02” i “Žukotrlica 03” nakon što su analize pokazale loš kvalitet morske vode.

Crvene zastavice postavljene su i na kupalištima “Slovenska plaža 01” i “Pržno” u Budvi.

Do problema je došlo nakon što je primjećeno izlivanje otpadnih voda u more kod Šušanjske plaže, uz pojavu mutne vode i neprijatan miris, javlja Informer.

Nadležne službe su obaviještene, a na mjestima gdje je voda nebezbjedna za kupanje ostaje zabrana dok se ne utvrdi poboljšanje kvaliteta.

Izlivanje kanalizacije u more
Mediji su i ranije izvještavali da je kupače na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta.

Nakon niza neprijatnih situacija, uslijedila je i reakcija roditelja djece koja ljetuju u Crnoj Gori.

Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura, dok pedijatri upozoravaju da su glavni uzrok bakterije u plićaku koje se javljaju, između ostalog, kao posljedica izlivanja kanalizacije u more.

Nastavi čitati

Region

DRAMA NA DUNAVU: Nasukao se kruzer sa 238 ljudi

Putnički brod sa 238 osoba nasukao se na Dunavu zbog niskog vodostaja. Evakuacija putnika u toku, a situacija na brodu postaje kritična.

Putnički brod sa ukupno 238 osoba nasukao se na Dunavu kod rumunskog mjesta Salčia zbog izuzetno niskog vodostaja. Bugarska granična policija juče popodne započela je evakuaciju 186 putnika sa kruzera Viking Ullur, koji plovi pod švajcarskom zastavom. Na brodu je ostalo 52 člana posade, piše Digi24.ro.

Informaciju o evakuaciji objavilo je bugarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prenijela je agencija AFP. Brod je trebalo da pristane u luci Vidin radi snabdjevanja, a na plovilu je počelo da ponestaje i pijaće vode.

Brodarski agent angažovao je drugo plovilo kako bi preuzelo putnike, ali ono nije uspjelo dovoljno da se približi nasukanom kruzeru. Snimci koje je objavila bugarska policija prikazuju putnike sa prslucima za spasavanje, kojima spasioci pomažu pri ukrcavanju na patrolni čamac granične policije.

Brod je isplovio u ponedjeljak uveče iz grada Drobeta-Turnu Severin ka Vidinu u Bugarskoj. Tokom plovidbe ostao je zaglavljen na području sa brojnim pješčanim sprudovima.

Nivo rijeke je izuzetno nizak, a protok Dunava iznosi oko 1.600 kubnih metara u sekundi, zbog čega brod nije mogao da nastavi plovidbu.

Tokom večeri i u utorak ujutru izvedeno je nekoliko pokušaja manevrisanja kako bi se brod oslobodio, ali bez uspjeha. Predstavnici lučke kapetanije saopštili su da su izgledi za skoro odblokiranje plovila veoma mali.

Nastavi čitati

Društvo

SEZONCI IZ BiH POSTALI TRAŽENA ROBA: Strani poslodavci ih zadržavaju i preko zime

 Nastojeći da zadrže sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak u mjesecima koje provedu kod kuće.

Poslodavci i sindikalci kažu da je posljednjih godina sve više sezonaca koji ostaju u radnom odnosu tokom cijele godine, jer ih poslodavci i van sezone zadržavaju na minimalnoj plati kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.

Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u aprilu i maju, kada hiljade radnika daju otkaze i odlaze na obalu da bi obavili potrebne pripreme za početak sezone.

Predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” Dalibor Šajić kaže da se često dešava da poslodavci ostave na minimalcu radnike u mjesecima van sezone, ali i da se turistička sezona produžava, pa poslodavci nastoje privući goste i u mjesecima kada nema kupanja i masovnih godišnjih odmora.

“Dosta ljudi želi sigurnost i da imaju uplaćene doprinose čak i kad nisu na sezoni. To im je glavni motiv da pristanu na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, da ostanu u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada ne rade tamo, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i prijemima. Poslije se vrate na sezonu i nastave da rade i još vrbuju nove radnike “, kaže Šajić.

Pojedini poslodavci nude i avanse

Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da osim zadržavanja sezonskih radnika na minimalcu, pojedini poslodavci daju i avanse za buduću saradnju.

Kaže da pojedini poslodavci radnicima na kraju sezone daju avans dovoljan da premoste period do naredne sezone, jer računaju da će im se vratiti.

“Poznajem radnika koji odlazi u maju na ostrvo Vis i radi do oktobra. Tamo se okuplja elita i dolazi dosta turista brodovima i jedrilicama. Poslodavac čini sve da ga zadrži i on više nije sezonski radnik nego stalno zaposleni“, kaže Rudić.

Rudić kaže da Hrvatska i druge države na Jadranu zbog velike potrebe u turizmu imaju ogromne kvote za zapošljavanje radnika iz inostranstva, ali da je neozbiljno nagađati koliko je zaista radnika otišlo da radi u ove države jer se niko ne bavi preciznim registrovanjem tih podataka.

Razlika u platama jasno pokazuje zašto su poslovi na primorju toliko privlačni radnicima iz BiH.

U principu, radnici na primorju mogu za nekoliko mjeseci da zarade više nego za godinu ovdje, a poslodavci im nude smještaj, hranu i podmiruju troškove za izradu radnih dozvola.

Kolike su razlike u platama

Za to vrijeme, plate ugostiteljskih radnika u BiH jednostavno ne mogu da im konkurišu, jer se kreću od 1400 do 1500 KM. Nešto više zarađuju profesionalni kuvari.

Na početku ovogodišnje sezone ponuđene zarade bile su najmanje dvostruko veće nego u BiH.

Tako su, na primjer, kuvaru i pizza majstoru zarade počinjale od 3.500 KM, a rasle su čak i do 6.000 KM. Dio njih od poslodavaca dobija i procenat od zarade, pa je zbir na kraju dobre sezone daleko viši.

Prodajni agent za izlete u Hrvatskoj može u startu da zaradi 1.500 KM i to samo raste, dok roštilj majstor u prosjeku dobija od 3.000-4.000 KM. Plate konobara se razlikuju od lokacije, složenosti posla i veličine objekta u kojem rade, pa oni mogu da zarade od 2.800 KM do 4.500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionerima i drugim poslovima.

Pored ugostiteljskih radnika u susjedne zemlje odlazi i dosta radnika u oblasti građevinarstva.

Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je od tih poslodavaca ipak pošteno to što osiguravaju da radnici  tokom zime i mjeseci zarade kakvu takvu platu.

“To je svakako mnogo više nego što mogu da zarade kod nas. Ti ljudi su onda prijavljeni, pa makar i na najnižu platu, imaju osigurnje, a poslodavac ih čuva. Puno je to bolje nego kada rade osam do deset sati na minimalcu cijele godine, zar ne? Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo za sezonu. Ako su tamo prijavljeni, kod nas mogu samo da rade na crno u mjesecima van sezone. Za to vrijeme naši poslodavci ne rade ništa da bi zadržali radnike“, kaže Vrabičić.

Napominje da nema sumnje da inostrani poslodavci ovo rade isključivo iz sopstvenog interesa da zadrže dobre radnike, to je za nas kao društvo daleko opasnije, jer nam odvlači najzdraviju radnu snagu.

Inače, Hrvatska je ove godine izdala preko 94.000 dozvola za rad stranim radnicima, a najveći broj odnosio se na državljane BiH i to u oblasti ugostiteljstva, turizma i građevinarstva.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno