Connect with us

Banjaluka

ZNATE LI KAD JE OKIĆENA PRVA JELKA U BANJALUCI? Evo kako je grad na Vrbasu proslavljao Novu godinu kroz istoriju

Koncerti na trgovima, jelka, vatromet i zabava do kasno u noć simbol su proslave Nove godine širom planete.

Iako se čini da je tako oduvijek bilo, ono kako Banjaluka izgleda danas u prazničnim danima, zapravo je trend koji je počeo prije tačno sto godina.

Prva okićena jelka u Banjaluci

Istoričar Đorđe Mikić jednom prilikom objasnio je da se Nova godina u Banjaluci do 20. vijeka nije uopšte proslavljala. Glavni praznici za narod na ovim prostorima bili su religijski – hrišćani su obilježavali Božić, a muslimani Bajram. On je objasnio kako su trend kićenja jelke u Banjaluku donijeli austrougarski činovnici.

“Vrbaske novine” izvještavale o novogodišnjem slavlju

Kraljevina SHS 1919. godine prihvatila je novi kalendar, po kojem vrijeme računamo i danas, a deset godina kasnije u Banjaluci proslava Nove godine postaje masovnija i svečanija. Hroničari kažu da su u to vrijeme radnici imali “svoje veselje” u Radničkom domu, oficiri u Oficirskom, a “krema” grada na Vrbasu najluđu noć proslavljaja je u hotelima Bosna i Palas.

“Vrbaske novine” zabilježile su proslavu Nove godine u Banjaluci tridesetih godina prošlog vijeka. Kako je tada zapisano, prvi ban Vrbaske banovine, Svetislav Tisa Milosavljevićskupa sa suprugom Danicom, okupio je banjalučku elitu kako bi u glamuroznom izdanju dočekali 1933. godinu.

Proslava je organizovana u Narodnom pozorištu gdje su okupljeni mogli uživati u bajkovitom programu glumačke ekipe, a onda je “kraljevim kolom započela igranka koja je trajala do zore”.

Reporteri tadašnjice zabilježili su da se te noći igralo i pjevalo u svim kafanama, a na repertoaru su bile sevdalinke.

Nikome više nije bilo do slavlja

Banjaluku je nekoliko godina kasnije zadesio Drugi svjetski rat u kojem nikome više nije bilo do slavlja, a nakon oslobođenja od fašističkog terora proslave u SFRJ poprimaju nešto drugačiji oblik. Najveći događaji tada su organizovai na Banskom dvoru, koji je postao narodni dom kulture.

Kada je Djed Mraz prvi put stigao u Banjaluku?

Nova godina je 1955. postala državni praznik, a Djed Mraz je kao “politički korektan” prihvaćen nekoliko godina kasnije. Neki Banjalučani još uvijek se sjećaju kako im je Djed Mraz šezdesetih godina pričao da je “obišao cijeli svijet i vidio da djeci nigdje nije tako lijepo kao u SFRJ”.

Glavno mjesto za “žurove” od 1974. godine u Banjaluci postaje Dom JNA, a tada je, kako kažu hroničari, slavlje počinjalo tangom i valcerom, a završavalo kozaračkim kolom.

Istorija pamti da je posljednje novogodišnje slavlje u Domu JNA organizovan za Novu 1991. godinu. Među gostima je tada bio i Živko Radišić, tadašnji direktor “Čajaveca” koji je sa suprugom Sekom 16 novih godina dočekao u Domu JNA.

Tih godina bio je i bogat televizijski program za “radničku klasu” koja je Novu godinu dočekivala kući. Oni su se veselili uz Miju, Čkalju i Lepu Lukić, a nezaobilazni su bili i izvještaji “kako je drug Tito dočekao Novu godinu”.

Otkazana proslava Nove godine 1969.

Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku 1969. godine, stanovništvo je željno iščekivalo novu 1970. kako bi loše uspomene ostavio iza sebe. Međutim, ruski seizmolozi su predviđali da će baš u novogodišnjoj noći Banjaluku ponovo zadesiti žestok zemljotres. Zato je tadašnji predsjednik opštine Živko Babić u posljednji čas zabranio organizovane dočeke.

Banjaluka

AMERIKANAC KOJI JE ZAVOLIO SRBE I PRAVOSLAVLJE STIGAO U BANJALUKU! Basara ugostila „Mihajla Srbina“

U ime gradonačelnika Draška Stanivukovića i u svoje lično ime, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara,, ugostila je Majkla Lombarda, Amerikanca poznatog kao „Mihajlo Srbin“ – čovjeka koji svojim sportskim podvizima, načinom života i otvorenom ljubavlju prema srpskom narodu, pravoslavlju i tradiciji privlači ogromnu pažnju javnosti širom planete.

Lombardo, inače maratonac i takmičar na zahtjevnim „Ironman“ nadmetanjima, kroz svoje sportske rezultate i uticaj na društvenim mrežama neumorno promoviše istrajnost i šalje pozitivnu sliku o srpskoj kulturi.

Adriana Basara je tom prilikom istakla koliko su ovakve posjete i prijateljstva dragocjeni za Republiku Srpsku.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Adriana Basara (@adriana.basara)

„Za Banjaluku i Republiku Srpsku posebno je važno da imamo prijatelje poput njega, ljude koji će istinu prenijeti daleko izvan naših granica. Najbolji promoteri jednog naroda i jednog kraja često su upravo oni koji su ih upoznali, zavoljeli i tu ljubav iskreno dijele sa drugima“, poručila je Basara.

Tokom posjete Banjaluci, Lombardo je bio u pratnji supruge, a zajedno sa domaćinima obišao je najvažnije duhovne i istorijske tačke grada.

„Posebno mi je bilo drago da upoznam i njegovu suprugu, koja, iako u drugom stanju, slijedi i ohrabruje Mihajla u njegovim podvizima. Bilo mi je zadovoljstvo da zajedno posjetimo Hram Hrista Spasitelja i Centralno spomen-obilježje, za koje, s pravom kažemo da je sveto mjesto“, navela je Basara.

Dolazak „Mihajla Srbina“ u grad na Vrbasu organizovan je na inicijativu Banjalučanina Vladimira Seleca, organizatora Banjalučkog maratona.

„Zahvalnost na ovoj izvanrednoj prilici dugujem našem sugrađaninu Vladimiru Selecu, organizatoru Banjalučkog maratona, zbog kojeg je Mihajlo i došao u Banjaluku. Dobro nam došao, Mihajlo! Neka tvoja priča bude još jedna nit koja povezuje Banjaluku, Republiku Srpsku i svijet“, zaključila je Basara u svojoj objavi.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

DINO PARK NA KRČMARICAMA POSTAO HIT: Banjalučani i turisti sve češće dolaze u novu rekreativnu zonu

Dino park u okviru rekreativne zone Krčmarice privlači veliki broj posjetilaca, a interesovanje građana i turista raste i tokom jesenjih mjeseci.

Iako je do sada uređen samo dio planiranih sadržaja, ovaj lokalitet već je postao mjesto koje posjećuju porodice sa djecom, rekreativci i građani koji žele provesti slobodno vrijeme u prirodi.

Projekt menadžer Grada Banjaluka Milada Šukalo navela je da je interesovanje za Dino park veće od očekivanog.

– Posjete Dino parku nadmašuju očekivanja koja smo kao Grad sebi postavili. Posebno nas raduje što interesovanje ne dolazi samo od naših sugrađana, već i od posjetilaca iz drugih gradova Republike Srpske i stranih turista. U proteklim sedmicama bilježili smo dolaske desetina autobusa, a mnogi posjetioci nam se ponovo vraćaju – rekla je Šukalo.

Krčmarice postaju nova destinacija za porodične izlete

Dino park predstavlja prvu fazu razvoja rekreativne zone Krčmarice, koja je zamišljena kao prostor namijenjen sportu, rekreaciji, porodičnom druženju i boravku na otvorenom.

Prema riječima Šukalo, cilj je da lokalitet u narednom periodu dobije sadržaje koji će privući različite kategorije posjetilaca.

– Drago nam je što je ova zona zaživjela ne samo kao mjesto gdje djeca mogu vidjeti dinosauruse, već i kao prostor u kojem se druže, igraju i kvalitetno provode vrijeme na otvorenom. To potvrđuje da je ideja o razvoju velike rekreativne zone sa različitim sadržajima bila dobar izbor – istakla je Šukalo.

Nastavak radova planiran na proljeće

Tokom zime biće zaštićene igračke i drugi sadržaji u Dino parku, dok je nastavak uređenja planiran na proljeće.

Planirano je da rekreativna zona do ljeta naredne godine bude dodatno uređena i obogaćena novim sadržajima.

U planu su adrenalinski park za djecu i odrasle, nova dječija igrališta, sportski i rekreativni sadržaji, suvenirnica, kao i parking za posjetioce.

Ukoliko se planirani radovi realizuju, Krčmarice bi u narednom periodu mogle prerasti iz lokalnog izletišta u jednu od novih porodičnih i turističkih destinacija Banjaluke.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUČKA RIVA NE MIRUJE NI NA JESEN: Građani šetaju, rekreiraju se i koriste novi prostor uz Vrbas

Posjećenost i nakon otvaranja pokazuje da postoji potreba za ovakvim sadržajima.

Banjalučka riva i tokom hladnijih jesenjih dana okuplja građane koji slobodno vrijeme koriste za šetnju i rekreaciju uz Vrbas.

Novouređeno šetalište posjećuju roditelji s djecom, rekreativci i sugrađani svih generacija.

Uređenjem ove dionice Banjaluka je dobila dodatni prostor za odmor i boravak na otvorenom, ali i bolju povezanost pješačkih staza uz rijeku. Građanima su na raspolaganju šetalište, klupe i prostori za okupljanje, kao i novi amfiteatar.

Projekat koji je realizovala gradska administracija na čelu s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem nastavio je uređenje obala Vrbasa. Posjećenost i nakon otvaranja pokazuje da postoji potreba za ovakvim sadržajima, koji građanima služe svakodnevno i izvan ljetne sezone.

Nastavi čitati

Aktuelno