Connect with us

Društvo

ZNATE LI ODGOVOR? Evo koliko novca možete unijeti u Hrvatsku iz BiH

U slučaju da oni koji putuju to ne učine, a carinici otkriju novac, prijeti im prekršajna prijava i novčana kazna.

Svi koji ulaze u Hrvatsku, odnosno u EU, ili izlaze iz Hrvatske i EU u treće zemlje, u ovom slučaju u BiH, Srbiju ili Crnu Goru, dužni su prijaviti gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili većem.

Carinska uprava je saopštila da su na graničnom prelazu Stara Gradiška ovlašteni carinski službenici u dva navrata spriječili pokušaj nezakonitog unosa gotovine u ukupnom iznosu od 142.500 evra.

Prilikom ulaska u carinsko područje Europske unije državljanin Republike Italije, u svojstvu vozača putničkog vozila italijanskih registarskih oznaka, nije ispunio obavezu prijave gotovine u iznosu od 105.000 evra. Zbog počinjenja prekršaja mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 26.250 evra, piše “Slobodna Dalmacija”.

Takođe je izdat prekršajni nalog državljaninu Republike Njemačke, koji u svojstvu vozača putničkog vozila njemačkih registarskih oznaka prilikom ulaska u carinsko područje Evropske unije nije ispunio obavezu prijave gotovine u iznosu od 37.500 evra, zbog čega je novčano kažnjen sa 11.400 evra, objavila je carina na svojim stranicama.

Unos gotovine u EU i iznos gotovine iz EU slobodan je i bez ograničenja u svoti za sve fizičke osobe, ali uz obavezu prijave carinskom službeniku.

Gotovinom se smatra: gotov novac- novčanice i kovanice koje su u opticaju kao sredstvo plaćanja ili su bile u opticaju kao sredstvo plaćanja, a i dalje ih je moguće zamijeniti preko finanaijskih institucija ili centralnih banaka; druga sredstva plaćanja – na primjer: čekovi, putnički čekovi, zadužnice ili novčani nalozi, kovanice s udjelom zlata od najmanje 90 odsto i poluge, zrnca ili grumene s udjelom zlata od najmanje 99,5 odsto.

Svaka fizička osoba koja ulazi u EU ili izlazi iz EU i uz sebe, u svom prtljagu ili prevoznom sredstvu nosi gotovinu u iznosu od 10.000 evra ili više, odnosno u protivvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, obavezna je podnijeti prijavu carinskom službeniku na graničnoj carinskom kancelariji.

Za gotovinu koja se šalje u poštanskim, kurirskim ili teretnim pošiljkama, a čija je vrijednost 10.000 evra ili više, carinski službenik može zahtijevati od pošiljaoca ili primaoca ili predstavnika pošiljaoca ili primaoca da podnese prijavu gotovine (za tzv. gotovinu bez pratnje). Na traženje carinskog službenika pošiljalac, primalac ili njihov predstavnik, ispuniće Obrazac – prijava u smislu objavljivanja gotovine elektronskim putem, te ga u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva, predati carinskom službeniku na carinskoj kancelariji ili graničnoj carinskoj kancelariji.

Društvo

VELIKI POSAO ČEKA FBIH: Deponije moraju da se modernizuju ili zatvore

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Federalno ministarstvo okoline i turizma donijelo je novi Pravilnik o uslovima za odlaganje otpada na deponije, koji predstavlja značajan korak ka usklađivanju domaće legislative sa standardima Evropske unije.

Pravilnik detaljno reguliše ne samo tehničke i proceduralne zahtjeve za odlaganje otpada, već i uslove za rad i zatvaranje deponija širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Jedna od ključnih novina je jasno razvrstavanje deponija u tri kategorije: za opasni, neopasni i inertni otpad. Za svaku od ovih kategorija propisani su različiti tehnički standardi, kriterijumi za prihvat otpada i operativni zahtjevi.

Dodatno, pravilnik uvodi i potkategorije unutar deponija za neopasni otpad, uzimajući u obzir različit sadržaj organske i anorganske materije.

U fokusu je i stroža kontrola prihvata otpada. Svaki otpad mora da prođe osnovnu kategorizaciju, uzorkovanje i hemijsku analizu prije odlaganja, osim u izuzetno definisanim slučajevima za male količine otpada. Zabranjeno je odlaganje čitavog niza otpada, uključujući medicinski otpad, tečne otpatke, otpadne gume, elektronski otpad, industrijske baterije i neobrađena vozila. Ovim se želi spriječiti nekontrolisano i štetno odlaganje materijala koji se mogu reciklirati ili zahtijevaju posebne tretmane.

Tehnički uslovi za rad deponija znatno su precizirani. Uvedeni su zahtjevi za geološke barijere, sisteme za prikupljanje procijednih voda i kontrolu deponijskog gasa. Pored toga, svaka deponija mora da obezbjedi tačno mjerenje količine otpada pri prijemu, kao i unos svih relevantnih podataka u informacioni sistem za upravljanje otpadom, čime se osigurava veća transparentnost i nadzor.

Da li deponije nastavljaju sa radom ili se zatvaraju?
Postojeće neuređene deponije dobile su rok od godinu dana da prijave svoju namjeru – hoće li nastaviti s radom i prilagoditi se novim uslovima, ili će biti zatvorene. Za one koje nastave s radom, obavezan je plan prilagođavanja, koji mora da bude sproveden u periodu od deset godina, uz obavezu nabavljanja nove dozvole i eventualno dozvole koja se tiče zaštite životne sredine. U slučaju zatvaranja, propisana je detaljna procedura sanacije lokacije, s jasno definisanim mjerama za sprečavanje uticaja na okolinu.

Pravilnik takođe precizira postupak dobijanja dozvole za upravljanje deponijom. Pravna lica koja žele da upravljaju deponijama moraju podnijeti zahtjev kantonalnim organima, uz elaborat o upravljanju otpadom, prostorno-plansku dokumentaciju, dokaz o vlasništvu i druge propisane priloge. Sam rad deponije ne može početi bez dozvole, a propisana je i obaveza imenovanja odgovornih osoba koje nadgledaju prijem i kontrolu otpada na terenu.

Važna komponenta pravilnika odnosi se na obaveze nakon zatvaranja deponije. Rukovodioci deponija dužni su da osiguraju nadzor, održavanje i kontrolu lokacije najmanje 30 godina nakon zatvaranja, kako bi se spriječili potencijalni negativni uticaji na zdravlje ljudi i okolinu. U slučaju da pravno lice prestane s radom, nadzor nad zatvorenom deponijom prelazi na lokalnu samoupravu.

Ovim propisom formalno prestaje da važi raniji pravilnik iz 2005. godine, čime se zatvara jedno poglavlje i otvara prostor za sistemsko i odgovorno upravljanje deponijama u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

Bomba ispred kafića u Zvorniku aktivirana daljinskim upravljačem: OSUMNJIČENI U BJEKSTVU

Zvornička policija traga za A.M. zbog sumnje da je bacio eksplozivnu napravu na kafić u Zvorniku, zbog čega su ranije uhapšeni S.R. iz Zvornika i M.S. iz Bijeljine.

Bomba je daljinskim upravljačem aktivirana 3. jula ove godine iza ponoći. Srećom tom prilikom niko nije povrijeđen, a u eksploziji je oštećen kafić, butik i dva vozila.

Nakon hapšenja Osnovni sud u Zvorniku je odbio da odredi pritvor S.R. i M.S, te im je izrekao mjere zabrane.

Inače, S.R. je osumnjičen da je napravio eksplozivnu napravu koja je bačena na kafić. Bombu je predao A.M. i M.S. koji su se sutradan dovezli pred kafić gdje su bombu aktivirali daljinskim upravljačem.

”Osumnjičeni A.M. i M.S. su se 2. jula dovezli do kuće S.R. u kojoj je on napravio eksplozivnu napravu koju je dao A.M. i poučio ga na koji način će je aktivirati”, saopštilo je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.

Nakon toga su, kako navodi tužilaštvo, zajedno otišli do objekta u Zvorniku kako bi S.R. pokazao A.M. lokaciju na kojoj se objekat nalazi.

”Sutradan, M.S. i A.M. su došli u blizinu objekta i iz vozila u pokretu A.M. je sa mjesta suvozača bacio neopoznatu eksplozivnu napravu prema objektu, koju je potom aktivirao daljinskim upravljačem. Usljed eksplozije došlo je do oštećenja više objekata i vozila u blizini”, navodi OJT Bijeljina.

Pojašnjavaju da je, nakon odbijanja prijedloga za pritvor, sud osumnjičenima S.R. i M.S. odredio mjere zabrane napuštanja boravka, oduzimanja putnih isprava, korištenja lične karte za prelazak granice, kao i mjeru zabrane sastajanja i komuniciranja sa ostalim osumnjičenima, prenosi ATV.

Inače, obojica su osunjičeni da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i oštećenje tuđe stvari, dok se S.R. na teret stavljaju i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Nastavi čitati

Društvo

MALO PROMJENE Danas sunčano i do 37 stepeni, pljuskovi i grmljavina ponegdje, stiže razvedravanje popodne!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru se u prvom dijelu dana očekuju padavine.

Ponegdje će biti jači pljuskovi sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne se na sjeveru očekuje prestanak padavina uz razvedravanje, dok će se od jugozapada ka istoku javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će ponegdje donijeti kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Јutarnja temperatura vazduha od 13 u višim predjelima i na istoku do 23 na jugu, a dnevna od 30 na sjeveru do 37 na jugoistoku, u višim predjelima u Krajini od 25 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, povremeno pojačan, uglavnom sjevernih smjerova, u Hercegovini južnih.

U Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno