Connect with us

Društvo

Na posao idu 5.443 penzionera

Manjak radnika na domaćem tržištu rada, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne penzionere u Srpskoj da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine radni angažman imalo njih 5.443, što je za 616 više u odnosu na kraj prošle godine.

Višegodišnji masovni odlazak domaćeg radno sposobnog stanovništva u zapadne zemlje i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su upražnjene pozicije na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom penzionisanih lica.

Vidljivo je to iz evidencije Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS prema kojoj je prije pet godina, tačnije 2018. godine, u Srpskoj bilo zaposleno 3.077 korisnika starosne i invalidske penzije, a na kraju juna ove godine 2.366 više.

– Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju blagog rasta, a to se odnosi i na broj prijava na osiguranje koji je u prvoj polovini ove godine dostigao 6.334. Broj prijava je veći u odnosu na broj zaposlenih penzionera jer jedno lice može biti prijavljeno na osiguranje po više osnova – rekli su u fondu.

Navode da penzioneri radni vijek najčešće produžuju u akcionarskim društvima i to iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i slično, gdje su im neophodni stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Dodaju da, uprkos poznim godinama, korisnici penzija često rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi, zatim u državnim organima, fondovima, poljoprivrednim gazdinstvima, zajednicama etažnih vlasnika i slično.

– Trećina prijava odnosi se na puno radno vrijeme od osam časova, 233 na četiri sata, a oko 100 na dva sata. Najveći broj prijava, oko 3.900, nije izražen po broju sati, već po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, članstvu u organima upravljanja – naveli su u fondu i pojasnili da korisnik samostalne penzije, bilo starosne ili invalidske, može steći status osiguranika bez smetnji u pogledu obustave isplata, dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika isplata obustavlja u periodu radnog angažmana.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović kaže da ova populacija radni vijek produžava iz brojnih razloga.

– Poznajem pojedince koji su se zaposlili kao noćni čuvari jer im je mala penzija, a ima i slučajeva gdje su ljudi radili u firmama i kada su navršili 40 godina radnog staža i otišli u penziju, poslodavac ih je zadržao jer em su bili dobri radnici, em su stručnjaci specifičnih zanimanja, čijeg kadra manjka na tržištu rada – priča Trifunović.

Broj penzionera, koji zarađuju mimo penzije, daleko je veći od zvanične statistike jer mnogi nadniče bez prijava, naročito u poljoprivredi, gdje postoji velika potreba za radnom snagom.

– Više od pedeset odsto radnika koje angažujemo u polju su penzioneri. Dolaze da rade, prije svega, jer su dio generacije koja je navikla da radi, a mnogima treba i dodatni novac da zakrpe rupe u kućnom budžetu. Rade uglavnom lakše fizičke poslove kao što su pakovanje krompira, luka, sječa kupusa. Imam jednog traktoristu od 86 godina kojeg redovno angažujem – priča predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.

Obaveze poslodavca

U Fondu PIO RS ističu da su poslodavci koji penzionera prijave po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme dužni da plaćaju sve obaveze Republici u pogledu poreza i doprinosa.

– Kod ugovora o djelu poslodavci su dužni da plaćaju porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20 – pojasnili su u fondu.

Related Topics:

Društvo

KAKO POSLUJU HRONIČNI GUBITAŠI: Vide li “Željeznice RS” i “Šume RS” svjetlo na kraju tunela

Prema finansijskim izvještajima, “Željeznice Republike Srpske” su prvi kvartal 2024. završile u minusu od 5,5 miliona KM, dok je u istom periodu minus u “Šumama RS” bio 3 miliona KM. Ipak, situacija u ova dva hronična gubitaša se razlikuje.

Akumulirani gubitak “Željeznica RS” iznosi nevjerovatnih 283 miliona maraka i uprkos mučnom i dugotrajnom procesu restrukturiranja, u koji je utrošeno skoro 100 miliona maraka iz kredita Svjetke banke, pitanje je da li će ovaj gigant isplivati iz dubioze.

Istina, u odnosu na prošlu godinu, gubitak u Željeznicama RS je smanjen za oko milion KM, a preduzeće ima 142 radnika manje nego lani. Tako je broj zaposlenih, sa nekadašnjih 3.600 sveden na 1.812 radnika.

Za razliku od “Željeznica RS” koje, uprkos tome što su gotovo prepolovila broj zaposlenih i dalje tavore u gubicima, u “Šumama RS” se nazire svjetlo na kraju tunela. Podsjećamo, prošle godine u ovo doba u “Šumama RS” je bilo opsadno stanje, a zbog nagomilanih gubitaka najavljena je “sječa direktora”.

U prvom kvartalu ove godine gubitak je prepolovljen. Istina, šumarima je najviše pomogao “onaj odozgo”: dok lani, zbog izrazito kišnog i hladnog proljeća, u šume nisu mogli ući do juna mjeseca, ove godine im je vrijeme išlo na ruku, pa su šumski radovi počeli još u januaru.

Blaško Kaurin, v.d. direktora “Šuma RS” je optimista, ne samo zbog sunčanog i vedrog vrmena, nego i zbog poslovnih rezultata.

-Još uvijek smo u minusu, ali kada poredimo prvo tromjesečje ove godine, sa istim periodom lani, možemo biti zadovoljni – kaže Kaurin za Srpskainfo.

Navodi da je prošle godine ovo preduzeće, koje gazduje sa skoro milion hektara šuma u javnom vlasništvu, prvo tromjesečje završilo sa minusom od oko 6,5 miliona maraka.

-Ove godine je taj gubitak smanjen na oko tri miliona. Prvo tromjesečje uvijek ima neke fiksne troškove, koji moraju da se finansiraju, a istovremeno proizvodnja bude smanjena. Ove godine su vremenske prilike bile povoljne i sa proizvodnjom smo počeli već od januara – kaže Kaurin. Dodaje da je “posao dobro išao”, pa je i otprema je bila bolja nego što su se šumari nadali, što je presudno uticalo na značajno smanjenje gubitaka.

– Uskoro će i šestomjesečni obračun i ja sam siguran da ćemo prvu polovinu ove godine završiti u plusu, Dakle, uvjeren sam da ćemo isplivati iz gubitaka, da će poslovanje biti pozitivno, da Šume RS idu naprijed i da će poslovanje biti još bolje – kaže Kaurin.

Dodaje i da se direktori Šumskih gazdinstava ponašaju domaćinski, pa su našli načina da dodatno smanje troškove, a povećaju proizvodnju. U privredi je računica jednostavna: kad povećaš proizvodnju, a smanjiš troškove rezultat mora biti dobar – kaže Kaurin.

Direktor Šuma RS nije htio da istakne ni jedno šumsko gazdinstvo kao posebno uspješno, jer se situacija na terenu mijenja, u zavisnosti od vremenskih prilika, od raspoloživih drvnih sortimenata i od plasmana.

– Važno je da svi, u skladu sa onim s čim rapolažu, doprinose boljitku. Dosta naših radnika je sada fokusirano samo na proizvodnju, i dosta radimo svojim vlastitim snagama, bez angažovanja podizvođača – kaže Kaurin.

Priznaje da trupaca još uvijek ima na lageru, ali tvrdi da je tako samo zato što je proizvodnja povećana.

Posebnim uspjehom u “Šumama RS” smatraju to što je informacioni sistem već uveden na oko 75 do 85 odsto šuma, a u narednom periodu će, kažu, ovaj sistem proraditi u punom kapacitetu.

Nastavi čitati

Društvo

Danas počinje prvi upisni rok za SREDNJOŠKOLCE U SRPSKOJ

Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj za odlične učenike, koji imaju 60 i više bodova, počinje danas, a rezultati će biti objavljeni 20. juna.

Iduće školske godine u prvi razred predviđen je upis za 10.197 učenika.

Upisivanje svršenih osnovaca u prve razrede srednjih škola obavljaće se i u julskom upisnom roku.

Deficitarna zanimanja biće i ove godina stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE NA ČEKANJE: Gužve na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica

Na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica jutros je pojačan intenzitet saobraćaja na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Iz AMS navode da na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja. Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila nosivosti veće od pet tona

Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na prelaz Rača, dok autobusi mogu koristiti prelaz Šepak.

Nastavi čitati

Aktuelno