Connect with us

Društvo

Na posao idu 5.443 penzionera

Manjak radnika na domaćem tržištu rada, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne penzionere u Srpskoj da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine radni angažman imalo njih 5.443, što je za 616 više u odnosu na kraj prošle godine.

Višegodišnji masovni odlazak domaćeg radno sposobnog stanovništva u zapadne zemlje i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su upražnjene pozicije na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom penzionisanih lica.

Vidljivo je to iz evidencije Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS prema kojoj je prije pet godina, tačnije 2018. godine, u Srpskoj bilo zaposleno 3.077 korisnika starosne i invalidske penzije, a na kraju juna ove godine 2.366 više.

– Broj korisnika prava na penziju koji istovremeno imaju i status osiguranika ima tendenciju blagog rasta, a to se odnosi i na broj prijava na osiguranje koji je u prvoj polovini ove godine dostigao 6.334. Broj prijava je veći u odnosu na broj zaposlenih penzionera jer jedno lice može biti prijavljeno na osiguranje po više osnova – rekli su u fondu.

Navode da penzioneri radni vijek najčešće produžuju u akcionarskim društvima i to iz djelatnosti građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije, telekomunikacija, rudarstva i slično, gdje su im neophodni stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Dodaju da, uprkos poznim godinama, korisnici penzija često rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, advokaturi, zatim u državnim organima, fondovima, poljoprivrednim gazdinstvima, zajednicama etažnih vlasnika i slično.

– Trećina prijava odnosi se na puno radno vrijeme od osam časova, 233 na četiri sata, a oko 100 na dva sata. Najveći broj prijava, oko 3.900, nije izražen po broju sati, već po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, članstvu u organima upravljanja – naveli su u fondu i pojasnili da korisnik samostalne penzije, bilo starosne ili invalidske, može steći status osiguranika bez smetnji u pogledu obustave isplata, dok se korisniku porodične penzije koji stekne status osiguranika isplata obustavlja u periodu radnog angažmana.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Ratko Trifunović kaže da ova populacija radni vijek produžava iz brojnih razloga.

– Poznajem pojedince koji su se zaposlili kao noćni čuvari jer im je mala penzija, a ima i slučajeva gdje su ljudi radili u firmama i kada su navršili 40 godina radnog staža i otišli u penziju, poslodavac ih je zadržao jer em su bili dobri radnici, em su stručnjaci specifičnih zanimanja, čijeg kadra manjka na tržištu rada – priča Trifunović.

Broj penzionera, koji zarađuju mimo penzije, daleko je veći od zvanične statistike jer mnogi nadniče bez prijava, naročito u poljoprivredi, gdje postoji velika potreba za radnom snagom.

– Više od pedeset odsto radnika koje angažujemo u polju su penzioneri. Dolaze da rade, prije svega, jer su dio generacije koja je navikla da radi, a mnogima treba i dodatni novac da zakrpe rupe u kućnom budžetu. Rade uglavnom lakše fizičke poslove kao što su pakovanje krompira, luka, sječa kupusa. Imam jednog traktoristu od 86 godina kojeg redovno angažujem – priča predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.

Obaveze poslodavca

U Fondu PIO RS ističu da su poslodavci koji penzionera prijave po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme dužni da plaćaju sve obaveze Republici u pogledu poreza i doprinosa.

– Kod ugovora o djelu poslodavci su dužni da plaćaju porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20 – pojasnili su u fondu.

Društvo

PRODAJE SE KAO NIKAD PRIJE! Banjaluka u 3 mjeseca prodala više stanova nego cijela FBiH

Prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u BiH u drugom kvartalu 2025. godine iznosila je 3.147 KM.

Ukupno je u tri mjeseca, od aprila do juna, prodato 864 novih stanova ukupne korisne površine 45.414 kvadrata.

Ova cijene je za 7,3 posto veća u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Zanimljiv je podatak o prodaji stanova po entitetima, koji se ne navodi u saopštenju Agencije.

A to je da je u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju ove godine prodato 640 novih stanova, a u Federaciji samo 222.

Zanimljivo je da je samo u Banjaluci za tri mjeseca prodato 277 novih stanova, dakle više nego u cijeloj FBiH.

Prosječna cijena novih stanova u RS je 3.167 KM po kvadratu, a ako se gleda samo Banjaluka 3.649 KM.

S druge strane, prosječna cijena u kvadrata novog stana FBiH je 3.105 KM.

U Sarajevu je istovremeno prodato 68 novih stanova, a prosječna cijena po kvadratu u gradu iznosila je oko 3.549 KM, piše Biznisinfo.

Nastavi čitati

Društvo

KRIZA ZBOG NEISPLAĆENIH PLATA SVE DUBLJA! Radnici ŠG “Čemernica” iz Kneževa stupili u štrajk

Radnici Šumskog gazdinstva „Čemernica“ iz Kneževa, jutros su stupili u štrajk jer im nisu isplaćene plate, doprinosi i naknade za jun i jul.

Predsjednik sindikalne organizacije u ovom preduzeću Branislav Simidžija rekao je za CAPITAL da je prošli ponedjeljak održan štrajk upozorenja na kojem su radnici iznijeli zahtjev da im se bruto plata za jun isplati do 25. avgusta, a za jul do 31 avgusta.

– Do petka nam je isplaćena neto plata za jun bez doprinosa i bez prevoza. Mi nećemo raditi dok se novac i za preostale obaveze ne uplati – rekao je on.

Podsjećamo i radnici Šumskog gazdinstva „Oštrelj-Drinić“ sredinom avgusta su stupili u štrajk zbog kašnjenja u isplati plata i doprinosa.

Nedavno su štrajkovali i zaposleni u ŠG „Vučevica“ iz Čajniča, a štrajk je prekinut nakon smjene direktora i sastanka sa novim.

Inače, šume „Republike Srpske“ su prvo polugodište završile sa gubitkom od šest miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

PENZIONERI, BORCI I INVALIDI OGORČENI! “Ovo nije povećanje, ovo je ruganje Vlade Srpske!”

Penzioneri, borci i ratni vojni invalidi u Republici Srpskoj od septembra će dobiti povećanje svojih primanja, a u razgovoru s njima saznajemo koliko bi to povećanje trebalo da iznosi i šta mogu s tim novcem.

Kako je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, borački dodatak i invalidnine biće veći za ne manje od deset odsto, dok će penzije biti povećane za tri odsto.

Ovim putem, prvo ćemo se posvetiti najstarijoj i najbrojnijoj populaciji u Republici Srpskoj.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, ističe da još uvijek ne znaju precizno da li će povećanje penzija biti tri odsto ili možda više, te da to zavisi od sredstava koja su Vladi Srpske na raspolaganju, odnosno koliko je naplaćeno doprinosa.

“Ukoliko nema naplate doprinosa, povećanje će biti onoliko koliko je realno moguće povećati. Da li će biti tri ili možda više, naravno da zavisi od Vlade, a siguran sam da bi Vlada, ministrica, a posebno svi penzioneri, voljeli da to bude više od najavljenog. Ali, moramo biti realni, biće onoliko koliko ima sredstava u budžetu”, navodi Trifunović za “Nezavisne”.

Ako povećanje bude u iznosu od tri odsto, oni koji imaju najnižu penziju u Republici Srpskoj, a to je, prema podacima Udruženja penzionera RS, 320 KM, dobiće povećanje penzije od nekih deset maraka.

“Šta mogu s tim, možda mogu imati hljeb za desetak dana”, kaže Trifunović.

Borcima slijedi povećanje boračkog dodatka od minimalno deset odsto, a ako se to pretvori u novac, to je povećanje od 30 feninga, s obzirom na to da dodatak u ovom trenutku iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

Za ovo povećanje borci tvrde da su čuli iz medija, te da ih niko iz Vlade RS nije kontaktirao.

“BORS nije učestvovao u bilo kakvim razgovorima o povećanju, na koji način i na koji iznos”, tvrdi Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva BORS.

Oni su se, dodaje za “Nezavisne novine”, najviše fokusirali na izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, koji nije mijenjan više od deceniju, a njima žele da osiguraju bolji položaj za najugroženije boračke kategorije.

“Na početku godine smo imali razgovore sa institucijama vlasti, od predsjednika, premijera, ministra, imali smo svoje prijedloge, a oni su najviše išli ka zakonu. Povećanje boračkog dodatka je uvijek dobro došlo, a da li je dovoljno, da li je ovako dobro, mi smo, ponavljam, okrenuti ka izmjenama i dopunama zakona”, rekao je Gagić.

Povećanja iznosa boračkog dodatka u Srpskoj dotakao se i  Radovan Višković, predsjednik Vlade RS u ostavci, koji je rekao da su većina boraca istovremeno i penzioneri, te da uz penziju primaju i taj dodatak.

“Skoro 50 odsto penzionera Republike Srpske u suštini su borci VRS, tako da oni pored penzije imaju i borački dodatak. Kod nas kad se računa prosječna penzija u Republici Srpskoj, onda često možete čuti u medijima da je prosječna penzija u FBiH veća. U FBiH nemate borački dodatak, a kad uračunate boračke dodatke u naše penzije, onda su naše penzije veće nego u FBiH”, poručio je Višković za RTRS.

Na ove konstatacije borci odgovaraju pitanjem: “A šta je sa borcima koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka?”

“Mi se ne trebamo porediti ni sa FBiH, ni sa Hrvatskom, niti s bilo kim, već voditi računa o svojim borcima. Mi konstantno tvrdimo i ponavljamo da je borački dodatak u stvari dodatak na borbu, da Srpsku trebamo razvijati ekonomski da bi bile veće plate i penzije i da samim tim borci, kao i svi drugi građani Republike Srpske, imali bi veća primanja i bolji standard. Onda borački dodatak ne bi ni bio upitan i da li će biti povećanje 30 feninga, marku ili ne znam koliko. Nagomilani problemi boraca ne mogu se riješiti boračkim dodatkom”, poručuje Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva BORS, te dodaje:

“Onaj ko je borac prve kategorije ima maksimalno 150 KM boračkog dodatka. Ako nema nikakva druga primanja osim toga, on za te pare ne može kupiti ni lijekove.”

Kada su u pitanju ratni vojni invalidi, povećanje invalidnine od minimalno deset odsto veće je nego što je prvobitno bilo obećano, a to je pet odsto.

Ovo navodi Dragan Vrhovac, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Republike Srpske, koji za “Nezavisne novine” kaže da bi najavljeno povećanje za njih bilo prihvatljivo.

Navodi da je u ovom trenutku teško izračunati koliko povećanje iznosi u KM, jer postoji deset kategorija RVI u Republici Srpskoj, a da je ratnih vojnih invalida više od 28.000.

“Onaj ko pripada desetoj kategoriji RVI, njegova primanja su između 30 i 40 KM. Ako bi povećanje bilo od deset odsto, to bi onda bilo između tri ili četiri marke. Najveće povećanje bi bilo za prvu i drugu kategoriju. Za prvu kategoriju uzme se osnovica koja iznosi 874 KM, na to se doda ako ima tuđu njegu i pomoć, materijalno obezbjeđenje ili drugo i onda se sa tim uvećava to primanje”, pojašnjava Vrhovac.

Inače, nedavno je iz Saveza RVI RS najavljeno da će oni tražiti da se u izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca ugradi da osnovica za obračun lične invalidnine bude vezana za neto platu iz prethodne godine.

Nastavi čitati

Aktuelno