Connect with us

Politika

VLAST SE POKLONILA “NJEMAČKOM TURISTI”: Ko su srpski izdajnici, a ko patriote

Odluka svih političkih partija u Republici Srpskoj da na predstojeće lokalne izbore izađu po tzv. Šmitovom izbornom zakonu, umjesto po Izbornom zakonu Srpske, ponovo je otvorila pitanje ko su izdajnici, a ko patriote.

Iako je Narodna skupština Republike Srpske sredinom prošlog mjeseca odlučila da se na predstojeće izbore izađe po Izbornom zakonu Srpske, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je 8. maja lokalne izbore raspisala po Izbornom zakonu BiH, kojeg je “doradio” Kristijan Šmit.

Nedavni poziv na konsultacije svih političkih partija iz Srpske oko toga da li će se na izbore izaći po “Šmitovom” ili “Dodikovom” zakonu, političke stranke iz opozicije su bojkotovale. To je, očekivano, izazvalo novu lavinu optužbi od strane vladajućih na račun opozicionara, koji, navodno, rade za račun stranaca i “njemačkog turiste”.

– Opozicija se ponaša kukavički. Republika Srpska će odbraniti svoj ustavni položaj i imamo pravo da biramo i da budemo birani. Znali smo da opozicija neće doći na sastanak jer nisu homogenizovani oko zajedničkog programa, već oko programa nametnutog od strane stranih ambasada – izjavio je lider SNSD i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Opozicija je, dodao je on, prihvatila podaništvo Kristijanu Šmitu koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, kao i političkom Sarajevu.

Predsjednik Narodne skupštine i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, takođe tvrdi da bojkot sastanka s vladajućim predstavlja dokaz da “kolege iz opozicije od početka rade s Kristijanom Šmitom”. Štaviše, Stevandić je ustvrdio kako opozicija “želi da koristi resurse CIK BiH kako bi mijenjali volju naroda”.

– Čak su nam uputili uvredljive konotacije – konstatovao je Stevandić.

S druge strane, iz opozicije stižu odgovori da su priče o stranim plaćenicima i izdajnicima, koje vladajući povlače svaki put kada sami “kapituliraju” pod stranim pritiscima, potpuno izlizane i deplasirane.

Predsjednica Narodnog frona Jelena Trivić poručuje kako je očekivala da “opravdanje za njihovo (vladajućih partija) učešće na izborima po pravilima CIK bude inovativnije od dosadašnjih laži kojima su skloni”.

Iz SDS, takođe, stižu osude “kontinuiranih pokušaja vladajuće koalicije da svoju neodgovornost i kukavičluk prebacuju na opoziciju”.

– SNSD i njihovi koalicioni partneri pokušavaju da traže alibi u nekakvom dogovoru sa opozicijom, dok istovremeno varaju narod i narodne poslanike ignorisanjem donesenih zaključaka, odluka i zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a sve zbog straha za vlastitu poziciju. Sve to predstavlja vrhunac kukavičluka – poručuju iz SDS.

Lider PDP Branislav Borenović pozvao je vlast da, “ako ima petlje”, spriječi održavanje izbora.

– Mehanizme imaju. Najavljivali su ostavke gradskih i opštinskih izbornih komisija, a tih ostavki nema tamo gdje SNSD ima skupštinsku većinu. Šta se desilo s tim? Šta je s novcem za izbore koje je SNSD-ov ministar Amidžić uplatio po Šmitovim instrukcijama? Oni uplaćuju sredstva za održavanje izbora, a mi im krivi što su izbori raspisani?! Кakvim jadnim prevarama se služe – naveo je Borenović.

Ko je u pravu – vlast ili opozicija i da li je priča o “izdajnicima” i “patriotama” postala izlizana u situaciji kada su sve političke stranke pristale da na izbore izađu po Šmitovom zakonu, pistali smo analitičare i dobre poznavaoce ovdašnjih političkih prilika.

Komunikolog Mladen Bubonjić za Srpskainfo kaže da je nezahvalno komentarisati nešto što se kasnije može ispostaviti kao netačno, ali uzimajući u obzir dosadašnji narativ jednih i drugih, kao i njihova postupanja, jasno se može vidjeti da vladajući i u ovom slučaju idu po svojoj uobičajenoj matrici da sve probleme u Srpskoj prebacuju na opoziciju.

– Šta god da se dešava, bilo da je to ekonomska kriza, sankcije, nemogućnost izvlačenja političkih benefita, za sve je kriva opozicija. To je njihov već oprobani recept godinama, ako ne i decenijama – kaže Bubonjić.

Ono što je, prema njegovim riječima, neuobičajeno jeste to da se opozicija na slučaju Izbornog zakona nije “upecala na prvu”, odnosno da su malo, kako kaže, promislili u odnosu na prethodne poteze vladajućih kad je u pitanju traženje alibija i prebacivanje odgovornosti.

– Ovog puta su jasno rekli da vlastima ne žele poslužiti kao alibi. Neki predstavnici vladajuće koalicije još ranije su poručili da su spremi gutati žabe, ali u tom procesu gutanja žaba, manje ili više vješto, pokušaće da za to krivicu svale na opoziciju. Vlast sada traži način da što manje ružno izgleda u očima naroda i javnosti, da fokus krivice preusmjere na druge i da se ne pominje da će na izbore izaći po Šmitovom zakonu – ističe Bubonjić.

Međutim, politički analitičar Velizar Antić nema nikakvu dilemu. On tvrdi da je aktuelna vlast u Republici Srpskoj doživjela potpuni poraz, kada je riječ o Izbornom zakonu.

– Prije svega, grešku su napravili što nisu ništa radili prethodnih godina na izmjenama postojećeg izbornog zakona. Njima je stari izborni zakon odgovarao jer su koristili sve njegove manjkavosti i mogućnosti za manipulaciju koje su postojale. Zato im se nije žurilo sa izmjenama tog zakona – ocjenjuje Antić za Srpskainfo.

Kada je, kako podsjeća, Kristijan Šmit nametnuo promjene, oni su, dodaje, izašli sa stavom da će Srpska usvojiti svoj Izborni zakon.

– Nekoliko mjeseci su ubjeđivali svoje birače da je tako nešto moguće, mada smo svi znali da će taj proces ići jako teško. U ovom trenutku i oni izlaze na izbore po Šmitovim pravilima igre i time ga, de fakto, priznaju za visokog predstavnika. Izlazna strategija da bi se opravdali pred svojim biračima im je da optuže opoziciju da je izdajnička. Međutim, svima je jasno da krivice opozicije u vezi s Izbornim zakonom nema uopšte, jer oni nisu ni imali realnu moć da učestvuju u procesu promjene izbornog zakona. Svu krivicu za sadašnje stanje i činjenicu da ćemo na izbore u oktobru izaći po Šmitovim pravilima igre isključivo snosi vlast iz Srpske sa koalicionim partnerima iz Federacije BiH – zaključuje Antić.

Loading...

Related Topics:

Politika

DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)

Predsjednik Srpske Milorad Dodik se juče vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon posjete Moskvi, a sinoć je otkrio kako prelazi granicu.

Na pitanje kako prelazi granicu BiH uprkos potjernici, odgovorio je da putuje automobilom i da ga niko nije zaustavljao.

– Sjednem u automobil i prođem preko graničnog prelaza kao i ranije. Ni ranije me niko nije zaustavljao, stalno sam prolazio. Kakva je to država u kojoj se ne vjeruje jednoj od policijskih agencija – rekao je dodavši da uskoro ponovno planira putovanje izvan granica Bosne i Hercegovine.

– Ključni problem svega ovoga je njihovo idiotsko nastojanje da spriječe moja putovanja, jer ako ostaneš ovdje zalijepljen, zamrznut i niko ti ne dolazi, nigdje ne ideš, onda su podobro uspjeli. Rekli bi kako smo mi izolovani, kako sam nama niko ne razgovara, a bio sam sa premijerom Mađarske Viktor Orban, premijerom Izraela Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Bio sam u Beču, ovdje su dolazi predstavnici Le Penove partije – dodao je Dodik.

Podsjećamo, granična policija BiH provodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je izaslanstvo pod rotacijama prešlo granični prijelaz Rača, bez obveznog zaustavljanja.

Ranije je državnu granicu prelazio i i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.

Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH koji se odnosi na krivično djelo napada na ustavni poredak.

Nastavi čitati

Politika

ČAK 110 MILIONA ZA POŠTENIJE IZBORE: CIK BiH “naduvao” cijenu za uvođenje novih tehnologija?

Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.

Nastavi čitati

Politika

NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, ukazujući na neophodnost domaćeg dijaloga i političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine.

“Uvažavam poruku gospodina Rutea da Predsjedništvo BiH treba da preuzme odgovornost za zemlju. Smatram to važnim pozivom da se svi procesi vrate u okvire domaćeg dijaloga i političkog dogovora”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.

Međutim, Dodik je istakao da je “nemoguće prihvatiti presudu koja nije plod zakonodavnog procesa izabranih narodnih predstavnika, već politička odluka jednog neizabranog stranca usred Evrope”.

“Teško je govoriti o nezavisnom pravosuđu kada je sud u kojem se vodi postupak protiv mene prepun sudija i tužilaca protiv kojih se vode postupci za korupciju i saradnju s kriminalnim grupama. Više je optužbi na račun tog suda i tužilaštva, nego što je taj sud procesuirao stvarni kriminal”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je “kriza u BiH nastala zato što se pravosuđe koristi kao politički alat”. Dodik smatra da “se volja naroda pokušava zamijeniti voljom pojedinaca”.

Na kraju, predsjednik Republike Srpske zaključio je da “BiH može naprijed samo dogovorom. A dogovor ne nastaje pod pritiskom, već u međusobnom uvažavanju”.

Nastavi čitati

Aktuelno