Connect with us

Svijet

NIKI HEJLI ĆE GLASATI ZA TRAMPA! Koliko je njen potez značajan za predsjedničku trku?

Bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama i bivša guvernerka Južne Karoline Niki Hejli, u svom prvom javnom nastupu otkako je objavila kraj svoje republikanske kampanje za Bijelu kuću, rekla je da će glasati za bivšeg predsjednika Trampa u njegovom revanšu sa predsjednikom Bajdenom 2024. godine.

Hejlijeva, koja je bila Trampov posljednji rival na izborima unutar Republikanske stranke prije nego što je suspendovala svoju kampanju prije više od dva mjeseca, bila je gost na predavanju u konzervativnom tink tenku u Vašingtonu. Publika joj je tom prilikom postavila pitanje ko je bio čvršći po pitanjima nacionalne bezbjednosti, Bajden ili Tramp.

“Tramp nije bio savršen po ovom pitanju. To sam jasno rekla mnogo, mnogo puta. Ali Bajden je bio katastrofa. Dakle, glasaću za Trampa”, rekla je Hejlijeva.

Uprkos suspendovanoj kampanji, Hejli nastavlja da osvaja do 20 odsto glasova na republikanskim unutarstranačkim izborima dva mjeseca nakon što je okončala svoju kandidaturu. Ovom prilikom je istakla da je za Trampa važno da dopre do njenih birača takođe.

“Trampu bilo pametno da dopre do miliona ljudi koji su glasali za mene i nastavljaju da me podržavaju”, rekla je Hejlijeva

Inače, Niki Hejli je pokrenula svoju predsjedničku kampanju u februaru prošle godine, postavši prvi veliki kandidat koji se suprotstavio Trampu, te koji je svoju kandidaturu najavio tri mjeseca ranije. Ona je ujedno bila i posljednji Trampov rival, boreći se protiv bivšeg predsjednika od predizbora u Nju Hempširu krajem januara do “Superutorka” početkom marta, kada je postalo jasno da će Tramp da osvoji kandidaturu.

“Sada je na Donaldu Trampu da zaradi glasove onih u našoj stranci i van nje koji ga nisu podržali. I nadam se da će to učiniti”, rekla je Hejlijeva dok je izlazila iz trke prije dva mjeseca, piše “Fox News”.

Tramp je i u prošlim kampanjama uspijevao da od protivnika stvori saveznike

Prva kampanja u kojoj je učestvovao Donald Tramp kao kandidat je bila ona pred izbore 2016. godine. Vodeći tešku bitku sa Hilari Klinton, koja je iza sebe imala široku podršku, Tramp je imao žestoke protivnike i u samoj Republikanskoj stranci.

Diskutabilan stav republikanske javnosti prema Trampu kao biznismenu koji nije imao prethodno iskustvo u politici definitivno je promijenjen kada je na republikanskim predizborima 2016. godine odnio pobjedu ispred iskusnih republikanskih senatora iz Teksasa i Floride, Teda Kruza i Marka Rubija.

Iako poraženi od strane “novajlije” u politici, Kruz i Rubio su ipak podržali Trampa kao jedinstvenog kandidata Republikanske stranke. Njihov primjer je slijedio i Ben Karson, ali i Rend Pol, senator iz Kentakija, te bivši senator Arkanzasa Majk Hakabi i guverner Nju Džerzija Kris Kristi, što je uz poneki izuzetak bila gotovo jednoglasna podrška Republikanske stranke tada.

Na sljedećim izborima Tramp je kao predsjednik SAD bio viđen za predsjedničkog kandidata i prije samih predizbora u kojima nije imao dostojnog kandidata. Nadmoćno je osvojio nominaciju, a podrška mu je opet stigla od najjačih figura Republikanske stranke.

U kampanji za ovogodišnje predizbore u Republikanskoj stranci pored Trampa učestvovala je Niki Hejli, ali i Ron Desantis, guverner Floride, kao i Vivek Ramasvami, kandidat bez političkog iskustva, a svima im je zajedničko da su dali svoju podršku Trampu, nakon što su se povukli iz trke. Od kandidata za nominaciju Republikanaca samo je Asa Hačinson svoju podršku dao Hejlijevoj kada se povukao iz trke. Takođe, ogromna većina kandidata koji su se povukli prije učešća na samim predizborima je pružila podršku Trampu.

Jedinstvo Republikanaca po pitanju podrške jednom kandidatu bi moglo da donese rezultat

Početkom godine “Business insider” je donio analizu Trampove kampanje u momentu kada još uvijek nije bilo poznato da će on zaista i biti kandidat Republikanske stranke za izbore.

U toj analizi se navodi da sedam guvernera, 18 senatora i više od 90 članova Predstavničkog doma otvoreno podržava Trampa kao kandidat.

Osim predstavnika koji su trenutno na funkcijama, tu su opet Ben Karson, Ričard Grenel, Mark Medous, Edvin Miz, Metju Vitaker i drugi penzionisani predstavnici svih ministarstava i bivši zaposleni u Bijeloj kući.

Ono što je od posebnog Trampovog interesa je podrška Kruza i Rubija, senatora iz Teksasa i Floride, ali i guvernera Floride i Teksasa, Desantisa i Abota, od kojih je posljednji izuzetno bitan zbog problema ilegalnih migracija, koje i po anketama predstavljaju jedan od ključnih problema društva, a takođe su i jedan od najvažnijih faktora u odabiru kandidata.

Do predsedničkih izbora u novembru je ostalo manje od šest mjeseci, kandidati su u mnogim državama izjednačeni i pored Trampovog vođstva u šest od sedam “swing” država, te predstoji žustra borba za svaki glas, piše Euronews Srbija.

Svijet

FACEBOOK I INSTAGRAM PRISLUŠKUJU: Sve što kažete četbotu biće upotrebljeno za serviranje reklama

Od 16. decembra stupa na snagu nova politika privatnosti na Facebook i Instagram platformama. Kompanija Meta je upravo najavila da će koristiti sadržaj razgovora sa Meta AI četbotom za oglašavanje.

Meta je najavila kontroverznu promjenu politike privatnosti koja će uticati na sve korisnike Facebook i Instagram platformi. Kompanija planira da počne da koristi razgovore sa Meta AI četbotom kako bi dodatno personalizovala sadržaj i reklame koje se serviraju.

Konkretno, sve što kažete ili pitate Meta AI – bilo da se radi o tekstualnom dopisivanju ili glasovnom razgovoru – uskoro će postati dio podataka koji formiraju vaš lični profil za preporuke sadržaja i reklama.

Ako, recimo, pričate sa četbotom o planinarenju, Facebook i Instagram će pretpostaviti da volite prirodu i početi da vam nude više objava, grupa i reklama o toj temi.

Nova politika privatnosti stupa na snagu 16. decembra 2025. godine.

Iz kompanije tvrde da će ovakav pristup poboljšati preporuke i učiniti ih relevantnijim. “Ova promjena će pomoći da preporuke postanu relevantnije, tako da korisnici vide više onoga što ih zanima – i manje onoga što ih ne zanima”, poručuju iz Meta-e.

Korisnici će i dalje moći da kontrolišu svoje preporuke kroz opcije kao što su “Ads Preferences” i podešavanja feed-ova. Meta takođe navodi da neće koristiti teme poput religije, orijentacije, političkih stavova ili zdravstvenih podataka za personalizaciju reklama.

Ova promjena stiže u trenutku kada Meta AI koristi više od milijardu ljudi mjesečno, a kompanija očigledno želi da iskoristi tu ogromnu bazu korisnika za finije podešavanje svog algoritma.

Iako iz Meta-e tvrde da će korisnici zadržati kontrolu, činjenica da razgovori sa AI četbotom sada postaju dio sistema za personalizovane reklame otvara ozbiljna pitanja o privatnosti.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNA PUCNJAVA U AMERICI: Ubijene četiri osobe, najmanje ranjeno 12

Četiri osobe su ubijene, a najmanje 12 drugih je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila danas 11. oktobra u gradu Liland, savezna država Misisipi, saopštili su zvaničnici.

Gradonačelnik Lilanda, Džon Li, rekao je za CBS News da se pucnjava dogodila oko ponoći i da su četiri ranjene osobe helikopterom prebačene u lokalne bolnice. Za sada nema informacija o njihovom zdravstvenom stanju.

Niko još nije uhapšen, a istraga je u toku.

Li je rekao da se pucnjava dogodila u glavnoj ulici. U tom trenutku u gradu su se nalazili ljudi koji su došli na proslavu povodom utakmice za povratak bivših učenika srednje škole Liland (homecoming).

Na sajtu školskog distrikta navedeno je da je srednja škola Liland tog dana trebalo da igra utakmicu protiv srednje škole Čarlston.

Liland je mali grad u okrugu Vašington, sa oko 4.000 stanovnika, prema podacima iz popisa stanovništva iz 2020. godine.

Nastavi čitati

Svijet

GRANICA POD OPSADOM: Estonija zatvorila put kroz Rusiju

Odbor za policiju i graničnu stražu Estonije (PPA) odlučio je da zatvori dijelove auto-puta između gradova Varska i Satse koji prolaze kroz teritoriju Rusije, objavio je estonski portal “Err.ee”.

Kako se navodi, razlog za obustavu prilaska dijelovima puta koji prolaze kroz Pskovsku oblast Rusije jeste to što su estonski graničari primjetili “veće nego uobičajeno rusko prisustvo na teritoriji”.

“Ruski graničari redovno patroliraju prelazom ‘Satse Sapa’, jer je to njihova teritorija. Danas je tamo bilo više kretanja nego obično. Odlučili smo da zatvorimo put kako bismo spriječili moguće provokacije i incidente, jer je naš cilj da se uvjerimo da su građani Estonije bezbedni”, izjavio je rukovodilac operacija Južne prefekture Kinter Pedosk.

Estonski auto-put Varska-Satse izgrađen je tokom sovjetskog doba, navodi ruski TASS i dodaje da u dva navrata prolazi kroz rusku teritoriju.

Jedna dionica je dugačka 30 metara, dok je druga, koju je Estonija zatvorila, dugačka jedan kilometar.

TASS navodi da je ranije vozačima bilo dozvoljeno da se kreću ovim dionicama bez zaustavljanja, kao i da na auto-putu nema pješačkog saobraćaja.

“U početku smo postavili patrole sa obje strane puta, koje su komunicirale sa vozačima koji tamo putuju, i objasnili da trenutno preporučujemo izbjegavanje tog područja zbog povećanog prisustva ruske jedinice. Uprkos preporuci, bilo je onih koji su ipak željeli da nastave putovanje kroz to područje. Pošto put vodi kroz rusku teritoriju, s obzirom na bezbjednosnu situaciju, mora se biti oprezan prilikom prolaska kroz taj prelaz, ali u trenutnoj situaciji, PPA procjenjuje da je prolaz rizičniji nego obično. Odlučili smo da privremeno zatvorimo prolaz kako bismo spriječili eskalaciju”, rekao je Pedosk, navodi “Err”, a prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno