Connect with us

Svijet

UKRAJINI ODRIJEŠENE RUKE: Bajden dozvolio da gađaju rusku teritoriju američkim oružjem

Predsjednik SAD Džo Bajden dozvolio je Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem.

On je ograničio njihovu upotrebu tako da Kijev može da pogađa ciljeve samo preko granice blizu Harkova nakon što je Rusija značajno napredovala oko grada u sjeveroistočnom dijelu te zemlje, izjavila su za CNN dva američka zvaničnika.

“Predsjednik je nedavno naredio svom timu da osigura da Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučilo SAD u Harkovu kako bi Ukrajina mogla da uzvrati ruskim snagama koje ih napadaju ili se spremaju da ih pogode”, rekao je jedan od zvaničnika.

Popuštanje ograničenja označava odstupanje od dugogodišnje politikenSAD i dolazi usred sve većeg međunarodnog pritiska država koje su im bliski saveznici.

“Ovo odobrenje ograničeno je na područje oko Harkova, a Ukrajina nije tražila dozvolu dalje od toga”, rekao je zvaničnik, dodajući da ne očekuju da će SAD proširiti tu dozvolu.

Politiko je prvi objavio ovu vijest, prenosi Telegraf.rs.

Kijev je zatražio od Vašingtona da promijeni svoju politiku nakon što su ruski vojnici napredovali u oblasti Harkova u posljednjih nekoliko nedjelja.

Ova dozvola znači da ruske snage, skladišta municije i logistička čvorišta sada mogu da budu gađana artiljerijom i raketama koje je obezbedila SAD preko granice u dijelu blizu Harkova.

Bajdenova administracija je takođe čvrsta u oluci da ne dozvoli Ukrajini da upotrebi najjaču municiju koju je dobila za ispaljivanje na teririju Rusije, poput raketa dugog dometa koje su poznate kao ATACMS, a koje mogu da pogode ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

“Ukrajini je dozvoljeno da koristi američko protivvazdušno oružje za uklanjanje neposredne prijetnje ruskih aviona koji lete u ukrajinskom i ruskom vazdušnom prostoru i to je uspešno uradila. Ali zabrana ne dozvoljava Ukrajini da gađa ruske avione koji se nalaze unutar Rusije”, naglasio je prvi zvaničnik.

Američki državni sekretar Entoni Blinken je ove nedelje javno nagovestio da su SAD spremne da promijene taktiku, kada je primijetio da bi SAD mogle da prilagode svoju poziciju”.

Govoreći na konferenciji za novinare zajedno sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u utorak, francuski predsjednik Emanuel Makron je istakao da je francuskom oružju poslatom Ukrajini, uključujući rakete dugog dometa, dozvoljeno da gađa ciljeve u Rusiji.

“Tlo Ukrajine je napadnuto iz baza u Rusiji. Pa kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati da zaštitimo ove gradove i u suštini sve što vidimo oko Harkova u ovom trenutku. Mislimo da treba da im dozvolimo da neutrališu vojna mjesta sa kojih se ispaljuju projektili i, u suštini, vojna mjesta sa kojih se napada Ukrajina”, rekao je Makron tokom posjete dvorcu Meseberg u Brandenburgu u Njemačkoj.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ponovio Makronovu izjavu i rekao je da je Ukrajini dozvoljeno da se brani sve dok poštuje uslove koje su dale zemlje koje su isporučile oružje, uključujući i SAD, uz poštovanje međunarodnog prava.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno