Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za danas, a na predloženom dnevnom redu je i zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda Marine Pendeš da se po hitnom postupku razmatraju izmjene Izbornog zakona BiH.

Zahtjev Pendešove da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH i Centralne izborne komisije BiH, ranije je bio razlog za rušenje kvoruma.

Delegati bi trebalo da razmatraju davanje saglasnosti za ratifikaciju ugovora o grantu za Projekat centralnog grijanja na Palama između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Na predloženom dnevnom redu je i davanje saglasnosti za ratifikaciju amandmana broj jedan na ugovor o finansiranju projekta “Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj dva”, kao i sporazuma o Centralnoevropskom programu razmjene za univerzitetske studije.

Završne tačke dnevnog reda su prijedlozi za razrješenje ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staše Košarca, ministra finansija i trezora Srđana Amidžića, predsjedavajućeg Doma naroda Nikole Špirića.

Prijedlog za njihovo razrješenje uputili su delegati Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović.

Razrješnje zamjenika ministara odbrane Aleksandra Goganovića, komunikacija i transporta Ognjena Janjića i civilnih poslova Marijane Mojić predložili su delegati Vuković, Nešković, Miletić, Ademović, Šefik Džaferović, Safet Softić, Dženan Đonlagić i Džemal Smajić.

Početak sjednice zakazan je u 11.00 časova.

Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava potvrdilo je ono što mi godinama govorimo – BiH nije ni “građanska”, ni “bosanska”, nego složena država konstitutivnih naroda. Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Krah je doživio pokušaj da se na mala vrata izbriše srpski i hrvatski narod i stvori vještačka nacija zvana “Bosanci”. Nema toga u Dejtonu, nema toga u realnosti, nema toga ni u sudu u Strazburu.

Za bošnjačku političku elitu otrežnjenje će tek doći – ostali su bez mentora, bez podrške i bez politike koji su ih hranili iluzijama. Vrijeme unitarizma je prošlo. Došlo je vrijeme dijaloga, kompromisa i uvažavanja. BiH pripada svima nama – i nikada neće biti ničija ekskluziva.

Nema više presuda po narudžbi. Ima Dejtona. Ima Ustava. Ima Srpske, naveo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na X-u.
Provjereno

Republika Srpska osniva rezervni sastav policije, ovo je odlučila Vlada Republike Srpske na posebnoj sjednici na kojoj je utvrdila izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.
Iako iz resornog ministarstva uvjeravaju da nije u pitanju stvaranje vojske i izazivanje nemira, mnogi se ne slažu s tim. Kažu da je ovo zveckanje oružjem i da je ovdje potrebno uspostaviti mir, a ne nemir.

Pomoćni sastav policije se formira zbog nedostatka policijskih službenika za obavljanje, između ostalog, svakodnevnih poslova, dodatne pomoći kod elementarnih nepogoda kao i ispomoć za obezbjeđivanja javnih skupova, nevješto nam je objasnio ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan.

Negirao je navode da je u pitanju dodatno naoružavanje.

„Već je negdje govorilo se da Srpska stvara rezervni sastav vojsku itd., što nema veze s tim, ovo je pomoć policiji, u nadležnosti policije, MUP-a a samo zbog nedostatka pripadnika MUP-a“ ,kaže Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS.

Umjesto da nam Vlada uvede neke korisne odluke koje vraćaju nadu i smiruju, ide se u suprotno, stvara se strah i neizvjesnost.

Ipak, Milorad Dodik je postigao efekat, dobio je recipročnu reakciju iz Federacije gdje je rečeno, da ako Srpska formira rezervni sastav, i oni će. I ovo je još jedan dokaz da se skreće tema sa važnijih problema u Republici Srpskoj, smatra Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka.

„To treba da zabrine nas koji živimo ovde ta policija i te policijske snage dodatne su namijenjene da se unese neka vrsta nemira unutar Srpske ili da smo pod napadom unutrašnjim ili vanjskim i da je to briga entitetska da nas neko treba štititi, a dešava se nešto sasvim suprotno stvaranje dimne zavjese koja treba da sakrije toliko problema u koju je upala ova vlast a koja očigledno ne misli da rješava niti da se bavi s tim“, kaže Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka.

Na najavu formiranja rezervnog sastava policije reagovali su mnogi funkcioneri u Srpskoj ali i OHR koji je pozvao vlast Srpske da obustave dalje aktivnosti. Najava dodatnih policijskih snaga ruši ionako krhku bezbjednosnu situaciju u BiH, a postoji mogućnost da će isprovocirati reakciju i unutar BiH ali i u međunarodnim krugovima, kaže Tanja Topić politički analitičar.

„Sve to u ovakvoj situaciji budi tenzije i održava ih stalno, nikako da splasnu ali istovremeno se može shvatiti kao dalja vrsta provokacije međunarodne zajednice i ostalih aktera unutar BiH“, ističe Tanja Topić, politički analitičar.

Mnogi ne vjeruju u priču resornog ministarstva da će rezervni sastav policije biti transformisan u civilnu zaštitu ili vatrogasce. Novinar Nikola Morača, koji godinama prati ovu tematiku, kaže da je ovo još jedan spin vlasti te da je moguće da se i u ovom slučaju čeka konačna odluka suda BiH u slučaju Milorad Dodik, kada će se i znati ide li se do kraja sa ovim projektom.

„Rezervni sastav gledam kao bacanje prašine u oči narodu a mi se naravno na to uvijek primimo a ko zna šta se dešava iza leđa.

Sve to dolazi u tajmingu dok čekamo presudu, a i ako ode na skupštinu opet postoji visoki predstavnik ili Ustavni sud BiH koji će to da ukine i opet je NS RS degradirana u svojim odlukama ali očigledno tonikog ne brine pa ni njih koj donose te odluke“, kaže Nikola Morača, novinar portala Srpskainfo.

Slična inicijativa i formiranje dodatne policije pokušana je 2019.godine ali se odustalo zbog osude međunarodne zajednice i domaćih političkih aktera.

Onda je Jedinica za podršku MUP-a Srpske promijenila naziv u Žandarmerija, a tadašnja migrantska kriza korištena kao izgovor za tu reorganizaciju.

Da li će sada biti dovoljno reakcija koje će spriječiti formiranje rezervnog sastava policije ili ćemo i dalje slušati izgovore, znaćemo uskoro jer ova inicijative će se naći pred poslanicima na redovnoj sjednici Narodne skupštine 1.jula.
BN