Connect with us

Politika

GORUĆI PROBLEM: Javne nabavke “pojedu” 4,5 milijardi maraka

Prema podacima EU iz Izvještaja za BiH za prošlu godinu, u BiH više od deset odsto bruto domaćeg proizvoda čini tržište javnih nabavki.

To znači da ovaj segment proguta nevjerovatnih 4,5 milijardi maraka svake godine, a prema podacima iz istog izvještaja, radi se o oblasti u kojoj postoji velika sumnja na korupciju.

Primjera radi, u izvještaju je istaknuto da je Agencija za javne nabavke na slučajnom uzorku od 629 procedura javnih nabavki naišla na brojne probleme, a podnijela je 18 naloga o prekršaju i dvije krivične prijave.

Međutim, u izvještaju se sugeriše da bi ukupni stepen zloupotreba mogao biti mnogo veći jer ističu da Agencija nema dovoljne kapacitete da istraži sve slučajeve, a problem predstavlja da se na više od polovine javnih nabavki kandiduje samo jedan ponuđač.

Osim toga, upozoravaju da stalno opada broj nabavki u kojima se koristi transparentni pregovarački postupak, te da je taj broj 2022. godine iznosio samo 6,69 odsto.

“Udio u kojem se ističe cijena kao jedini kriterij za dodjelu ostaje visok sa 70 odsto javnih ugovora. Nadzornu ulogu Agencije treba ojačati kako bi se identifikovale potencijalne slabosti i nepravilnosti u postupcima nabavke”, ističu u Evropskoj komisiji.

Poseban problem je, kako naglašavaju, preferisanje određenih ponuđača, a upravo je to problem koji vidi Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender”.

Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo usvojiti potpuno nov zakon u skladu s direktivama EU, i podsjeća da je njegovo udruženje, uz saradnju s drugim organizacijama, predložilo čak 42 amandmana na postojeći zakon kako bi se stanje popravilo. Ističe da je u početku postojala saglasnost svih političkih klubova u parlamentu BiH da se usvoje rješenja koja su oni predlagali, ali da se u parlamentarnoj proceduri na kraju ipak našao loš zakon.

“Suština je što su političke elite otkad je uspostavljen multipartijski sistem ugrabile vlast i učinile sve da protjeraju etičke principe iz faze izrade, donošenja i provođenja zakona. U pitanju je interes političkih elita koje su naredile svim tim strukturama kako da se ponašaju, kako da se prilagodi tender”, kaže on za “Nezavisne”.

Primjera radi, navodi da ugovorni organi često koriste razne trikove kako da tender bude podešen za unaprijed određenog dobavljača. Rješenje je, kako ističe, jačanje politike kazni kako bi ih se motivisalo da vode računa o javnom interesu.

Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu BiH, slaže se da su problemi u raznim segmentima postupka javnih nabavki, uključujući i ponašanje ugovornih organa.

“To je kao da me vi pitate: ‘Koliko je sati?’, a ja vam kažem: ‘Lijepo je vrijeme.’ Naravno da su ugovorni organi problem. Ja se bavim jednim specifičnim problemom koji se odnosi na ucjene, reketiranje i zaustavljanje javnih nabavki”, kaže on za “Nezavisne”. Magazinović želi da se spriječi fenomen “profesionalnih žalitelja”, ljudi koji se žale na tendere ne radi stvarnih problema, nego radi nekog sumnjivog interesa.

“Od 4.038 žalbi na javne nabavke u 2023. godini, ‘profesionalni žalitelji’ su uložili 2.097. To znači da je pola žalbi ‘neuredno’ – svjesno uloženo kako bi se drugi ponuđači ucjenjivali i reketirali ili kako bi se zaustavila nabavka. Ako znamo da svaka žalba ‘potroši’ minimalno 30 dana, to znači da su u prošloj godini javne nabavke bile zaustavljene zloupotrebom žalbi ukupno 62.910 dana. Znamo sve šta rade i znamo ko su”, rekao je on i najavio uvođenje više reda u ovoj oblasti.

Ističe da su se već pokazali neki pozitivni rezultati jer su od 8. aprila, kada je prvi put javno i dokumentovano ukazao na ovaj problem, neki od “profesionalnih žalitelja” naglo prestali s tom praksom.

“Žalitelj koji je u 2023. godini imao najviše žalbi na javne nabavke, ukupno 365, u prva četiri mjeseca 2024. godine je imao ukupno 104 žalbe. Nakon 8. aprila je imao samo dvije žalbe. Žalitelj koji je u 2023. godini imao ukupno 226 žalbi na javne nabavke u prva četiri mjeseca 2024. godine je imao 46 žalbi, od kojih niti jednu nakon 8. aprila. Žalitelj koji je u 2023. godini imao ukupno 239 žalbi u prva četiri mjeseca 2024. godine nije imao žalbi”, napisao je on na društvenim mrežama.

“Nezavisnim” je rekao da će uskoro biti predložen i institucionalni odgovor na ovaj problem, i da su se institucije po ovom pitanju konačno pokrenule.

Related Topics:

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno