Connect with us

Politika

FOTELJA IM NAJDRAŽA: Nacionalnost mijenjali i za vrijeme skupštinskih pauza

Slučaj Dragane Čavke, koja se, iako je prethodno bila poznata kao Srpkinja, izjasnila da je Bošnjakinja kako bi dobila poziciju u Upravnom odboru Radio-televizije Republike Srpske, izazvao je veliku buru u javnosti, ali nije jedini.

U BiH postoje na stotine slučajeva kada su političari kao pripadnici jednog naroda, ponekad bukvalno na pauzama skupštinskih zasjedanja, “progledali” i shvatili da se osjećaju kao pripadnici nekog drugog naroda.

Poznat je primjer prije četiri godine u Skupštini Kantona Sarajevo, kada je nakon ekspozea premijera Marija Nenadića shvaćeno da nedostaje Srbin u Vladi, kako bi se popunila nacionalna kvota. Na pauzi zasjedanja je Draško Jeličić, koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, postao Srbin, da bi dobio funkciju ministra privrede. Prema pisanju lokalnih medija, kolege iz skupštinskih klupa su bili u čudu jer su Jeličiću proteklih godina čestitali sve katoličke praznike, pa im nije bilo jasno kako je odjednom otkrio da je Srbin.

Slično je bilo i sa Harisom Plehom i Nerminom Bjelakom, koji su u Skupštinu Kantona Sarajevo imenovani kao zastupnici iz reda ‘ostalih’, međutim, sada se obojica shvatili da su, zapravo, Srbi.

U javnosti je poznat slučaj i Nine Bukejlović, predsjednice omladine SDS-a, koja se izjasnila kao Bošnjakinja kako bi mogla dobiti mandat u Narodnoj skupštini RS. Na njenu nesreću, Ustavni sud je utvrdio da se u tekućem mandatu već izjasnila kao Srpkinja, pa su joj kolege savjetovale da za promjenu nacionalnosti sačeka naredni mandat. Naime, prema zakonima BiH, potpuno je legalno promijeniti nacionalnost, ali ako želite dobiti fotelju na osnovu promijenjene nacionalne pripadnosti, to možete tek nakon isteka tekućeg izbornog perioda.

Ovu zakonsku mogućnost iskoristio je Goran Opsenica, koji je u mandatu 2014-2018. godine bio Hrvat u Vladi Hrvatsko-neretvanskog kantona, a u narednom mandatu je odlučio da postane Srbin, kako bi mogao postati poslanik u Parlamentu FBiH.

U istom mandatu je u Dom naroda federalnog parlamenta poželio ući Zvonko Marić, ali je “problem” bilo što je nedostojalo Bošnjaka, a on se u prethodnom mandatu izjasnio kao Hrvat. Za njega, kao i za brojne druge kolege, nije bio problem da se izjasni kao Bošnjak i tako dobije funkciju.

Slično je bilo i sa ministarkom u Vladi FBiH u prošlom mandatu Zorom Dujmović, koja je mandat dobila kao pripadnica srpskog naroda, iako njene kolege tvrde da se ranije izjašnjavala kao Hrvatica, a čak su je i neke kolege iz HDZ-a branile da je kao političarka iz reda hrvatskog naroda na meti kolega bošnjačke nacionalnosti.

Promjena nacionalnosti nije samo “slaba strana” političarima, tome su ponekad sklone i diplomate. Tako je, na primjer, poznat slučaj Nerkeza Arifhodžića, koji je kao Bošnjak bio imenovan za ambasadora BiH u Turskoj, a nakon toga je bio ambasador u Rimu, i to u hrvatskoj kvoti, tako što se izjasnio Hrvatom. “Avaz” tvrdi da se za potrebe jednog suđenja izjasnio kao Bosanac.

Prilikom proteklog popisa stanovništva zabilježeno je više slučajeva da su instruktori za popisivače, kako bi ispunili nacionalne kriterijume, mijenjali nacionalnost. Tako je Elvedin Smajić iz Kiseljaka postao Srbin, ali, na njegovu nesreću, ni to mu nije pomoglo jer je ipak bio odbijen.

Na pretprošlim opštim izborima se Dragan Marković, rođen kao Srbin, a političku karijeru nastavio kao Crnogorac, izjasnio kao Bošnjak kako bi se mogao kandidovati za potpredsjednika RS iz reda bošnjačkog naroda. Lokalni mediji su pisali da se Marković, kako bi postao predsjednik Skupštine opštine Doboj, žalio Ustavnom sudu RS da je kao Bošnjak bio zakinut za ovu poziciju.

Kao što smo rekli, iako se može raditi o praksi koju bi građani ocijenili kao nemoralnom, riječ je o potpuno zakonitom ponašanju. Naime, član II Ustava BiH propisuje da sva lica na teritoriji BiH imaju pravo na slobodu misli, savjesti i vjere i nema formalnog “objektivnog” načina na koji se “utvrđuje” koje nacionalnosti je pojedina osoba.

Čim se lice izjasni da je promijenilo nacionalnost, što se zakona tiče, sve je čisto. Zakoni propisuju da roditelji svojoj djeci upisuju nacionalnu pripadnost, ili tu rubriku ostavljaju neispunjenom, ali osoba u pitanju ima pravo, na osnovu svojih uvjerenja nakon sticanja punoljetstva, da u svakom trenutku svoju nacionalnost promijeni i to koliko god želi puta. Jedino zakonsko ograničenje je da se kandidat koji se prilikom kandidovanja za neku funkciju za koju je važna nacionalna pripadnost nacionalno izjasnio, ne može izjašnjavati drugačije do isteka mandata.

Ispunjavanje ove obaveze prati Centralna izborna komisija BiH.

Related Topics:

Politika

“OSJEĆAMO BOL, PORODICAMA ISKRENO SAUČEŠĆE”: Minić ponudio pomoć Tuzli nakon tragedije u Domu penzionera

Premijer Republike Srpske Savo Minić saopštio je da Vlada Srpske stoji na raspolaganju građanima Tuzle za bilo koju vrstu pomoći nakon tragedije u Domu penzionera.

Osjećamo bol i uvijek smo spremni da pomognemo. Porodicama najiskrenije saučešće, napisao je Savo Minić na Iksu

U velikom požaru koji je sinoć oko 20.45 sati izbio na sedmom spratu Doma penzionera u Tuzli, život je izgubilo 11 štićenika ove ustanove, dok je najmanje 30 soba povrijeđeno.

Tuzla, ali i cijela BiH jutros su okovani tugom

Nastavi čitati

Politika

OČAJAN IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE! BiH dobila jednu od najgorih ocjena dosad

Iako su vlasti Bosne i Hercegovine javno izražavale političku opredijeljenost za strateški cilj evropskih integracija, reformska dinamika je zastala, a usvojen je samo ograničen broj reformi, stoji u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o BiH, koji je juče objavljen u sklopu paketa o proširenju.

Kako je navedeno, usvojeni su samo zakoni o nadzoru granice i zaštiti podataka te sporazum o statusu Frontexa.

Kritike Srpskoj
“Izvještajni period obilježile su ozbiljne političke tenzije i eskalacija, posebno iz entiteta Republika Srpska, što je suprotno evropskom putu BiH. Nakon prvostepene krivične presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, Narodna skupština RS usvojila je zakone koji podrivaju ustavni i pravni poredak BiH, funkcionalnost državnih institucija i osnovna prava. Te zakone je kasnije poništio Ustavni sud BiH”, naglašeno je, uz podsjećanje da je nakon potvrđene presude po žalbi Dodik smijenjen s funkcije, a imenovan je vršilac dužnosti predsjednika.

“Prijevremeni izbori za predsjednika entiteta zakazani su za 23. novembar 2025. Nakon raspada vladajuće koalicije, dugotrajni pregovori i neblagovremeni uslovi za formiranje nove vlade nisu doveli do rekonstrukcije, što je ometalo rad izvršne i zakonodavne vlasti u izvještajnom periodu”, naglašeno je.

Dodali su da Bosna i Hercegovina mora ponovo usmjeriti pažnju na usvajanje reformi u skladu s pravnom stečevinom EU i evropskim standardima, obuhvatajući sve relevantne korake.
Linker
“BiH je pokazala određeni stepen angažmana u sprovođenju Plana rasta za zapadni Balkan kroz četiri stuba: (I) postepenu integraciju u jedinstveno tržište EU, (II) regionalnu ekonomsku integraciju, (III) ključne reforme i (IV) povećanu finansijsku podršku. U nedostatku reformske agende, Evropska komisija je u julu 2025. smanjila indikativnu alokaciju sredstava za zemlju za 10 odsto. BiH je potom usvojila Reformsku agendu i u septembru 2025. dostavila je Evropskoj komisiji na odobrenje”, dodali su.

Dodaju i da nije ostvaren napredak u funkcionisanju pravosuđa, uključujući rješavanje nalaza iz ekspertskog izvještaja o vladavini prava.

“Loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje podriva prava građana i borbu protiv korupcije. Zakonodavne reforme i provjere integriteta ključne su za ponovno uspostavljanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem. Od entiteta RS očekuje se da ne primjenjuje nijedan zakon koji je poništio Ustavni sud, posebno zakon o formiranju zasebnog pravosudnog savjeta”, naglašeno je, uz napomenu da je izvještaj vjerovatno napisan prije odluke Vlade SAD da ukine sankcije protiv Dodika i njegovih saradnika u zamjenu za odustajanje od spornih zakona.

Borba protiv korupcije
Ni kada je u pitanju borba protiv korupcije, kako je naglašeno, nije zabilježen napredak.

“Političke vlasti nisu uspjele da se suoče s raširenom korupcijom i aktivno su ometale napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i sve izraženijih znakova zarobljavanja države. Zakon na državnom nivou o sprečavanju sukoba interesa i dalje se ne primjenjuje efikasno. Federacija BiH je nakon 11 godina kašnjenja konačno osnovala specijalizovana antikorupcijska odjeljenja. Antikorupcijsko zakonodavstvo i dalje nije usklađeno na nivou cijele zemlje. Nisu preduzeti koraci za rješavanje operativne neefikasnosti i političkog uplitanja, uključujući pritiske i zastrašivanje, što je dovelo do selektivnog i netransparentnog postupanja u predmetima korupcije od javnog značaja”, stoji u ovom izvještaju.

Mediji i zaštita novinara

Nije postignut napredak ni u garantovanju slobode izražavanja i medija, niti u zaštiti novinara.

“BiH i dalje bilježi duboku stagnaciju u slobodi medija, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja. Finansijska održivost javnih emitera sve je ugroženija”, upozorili su.

Marta Kos o političkim tenzijama

Na pres-konferenciji na kojoj je predstavljen izvještaj, Marta Kos, komesarka za proširenje EU, spomenula je političke tenzije koje su opteretile BiH.

“Uprkos tome, BiH je u septembru podnijela Reformsku agendu Komisiji na saglasnost. Nakon nedavne institucionalne promjene u entitetu Republika Srpska, zemlja sada ima priliku da napreduje na evropskom putu, prvo s usvajanjem reformskih zakona iz pravosuđa i imenovanjem glavnog pregovarača”, rekla je ona.

Nastavi čitati

Uncategorized

DRAGOJEVIĆ STOJIĆ! “Kod nas je lakše dijete upisati na Harvard, NEGO U VRTIĆ! Djeci se krade čak i TREĆINA HRANE”

Narodni poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić komentarisala je danas Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, ističući da se u praksi, posebno u lokalnim zajednicama poput Prijedora, već godinama suočavamo sa brojnim nepravilnostima i lošim uslovima u vrtićima.

– Već duži niz godina imamo negativna iskustva vezana za predškolsko vaspitanje. Konkretno, u Prijedoru smo krajem maja 2024. godine imali konkurs za upis djece u predškolsku ustanovu „Radost“. Na konkursu je bilo raspisano 114 mjesta, a primljeno je samo 98 mališana. Ništa nije bilo objavljeno na web stranici ustanove, nije bilo utvrđenih kriterijuma za upis, niti su objavljeni podaci o tome koja su djeca primljena, rekla je Dragojević Stojić.

Ona je dodala da su roditelji s pravom tražili objašnjenje zašto 16 mjesta nije popunjeno i za koga se ta mjesta „čuvaju“.

– Primljena su uglavnom djeca roditelja zaposlenih u javnoj upravi, dok obični građani nisu imali nikakvu šansu da upišu svoju djecu. Danas, ako niste dio vlasti, lakše je upisati dijete na Harvard nego u vrtić u Prijedoru, naglasila je ona.

Dragojević Stojić je posebno ukazala na katastrofalne uslove u kojima borave djeca.

– Nedavno se desilo da je jaslička grupa morala biti raspuštena zbog prokišnjavanja, i to na inicijativu roditelja, a ne zaposlenih u vrtiću. Nakon toga su dolazili i predstavnici Ministarstva i inspekcije, ali umjesto da je problem riješen ljetos, sve se to dešavalo tek nedavno. Roditelji su morali sami da se snalaze gdje će sa djecom, navela je poslanica.

Slična, ako ne i gora situacija, desila se u Kozarskoj Dubici.

– Neposredno nakon obroka male djece došlo je do urušavanja krova u vrtiću. Sreća je da nije bilo žrtava. Podsjetiću da je gospođa Vijelanović još 2022. položila kamen temeljac za novi vrtić, što se ponavlja iz kampanje u kampanju, a sada, nakon tri godine, čujemo da će otvaranje biti tek u kampanji 2026. godine, rekla je Dragojević Stojić.

Ona je dodala da su roditelji ogorčeni i da svakodnevno prikupljaju informacije i dokaze o brojnim propustima i nepravdama.

– U vrtićima rade prekvalifikovani kadrovi, pa se s pravom pitamo – ko to uči našu djecu? I ono što je zaista poražavajuće – od kad se rode, djecu počinju da potkradaju. U vrtićima se čak krade hrana. Razgovarala sam sa zaposlenima koji su mi rekli da trećina hrane namijenjene djeci uopšte ne dođe do njih, zaključila je Dragojević Stojić.

Poslanica PDP-a poručila je da će u parlamentu insistirati na potpunom uvođenju reda u predškolske ustanove, jer, kako je istakla, „na zdravlju i obrazovanju djece se ne smije štedjeti, niti se preko njih smije graditi bilo čiji politički interes“.

Nastavi čitati

Aktuelno