Connect with us

Politika

FOTELJA IM NAJDRAŽA: Nacionalnost mijenjali i za vrijeme skupštinskih pauza

Slučaj Dragane Čavke, koja se, iako je prethodno bila poznata kao Srpkinja, izjasnila da je Bošnjakinja kako bi dobila poziciju u Upravnom odboru Radio-televizije Republike Srpske, izazvao je veliku buru u javnosti, ali nije jedini.

U BiH postoje na stotine slučajeva kada su političari kao pripadnici jednog naroda, ponekad bukvalno na pauzama skupštinskih zasjedanja, “progledali” i shvatili da se osjećaju kao pripadnici nekog drugog naroda.

Poznat je primjer prije četiri godine u Skupštini Kantona Sarajevo, kada je nakon ekspozea premijera Marija Nenadića shvaćeno da nedostaje Srbin u Vladi, kako bi se popunila nacionalna kvota. Na pauzi zasjedanja je Draško Jeličić, koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, postao Srbin, da bi dobio funkciju ministra privrede. Prema pisanju lokalnih medija, kolege iz skupštinskih klupa su bili u čudu jer su Jeličiću proteklih godina čestitali sve katoličke praznike, pa im nije bilo jasno kako je odjednom otkrio da je Srbin.

Slično je bilo i sa Harisom Plehom i Nerminom Bjelakom, koji su u Skupštinu Kantona Sarajevo imenovani kao zastupnici iz reda ‘ostalih’, međutim, sada se obojica shvatili da su, zapravo, Srbi.

U javnosti je poznat slučaj i Nine Bukejlović, predsjednice omladine SDS-a, koja se izjasnila kao Bošnjakinja kako bi mogla dobiti mandat u Narodnoj skupštini RS. Na njenu nesreću, Ustavni sud je utvrdio da se u tekućem mandatu već izjasnila kao Srpkinja, pa su joj kolege savjetovale da za promjenu nacionalnosti sačeka naredni mandat. Naime, prema zakonima BiH, potpuno je legalno promijeniti nacionalnost, ali ako želite dobiti fotelju na osnovu promijenjene nacionalne pripadnosti, to možete tek nakon isteka tekućeg izbornog perioda.

Ovu zakonsku mogućnost iskoristio je Goran Opsenica, koji je u mandatu 2014-2018. godine bio Hrvat u Vladi Hrvatsko-neretvanskog kantona, a u narednom mandatu je odlučio da postane Srbin, kako bi mogao postati poslanik u Parlamentu FBiH.

U istom mandatu je u Dom naroda federalnog parlamenta poželio ući Zvonko Marić, ali je “problem” bilo što je nedostojalo Bošnjaka, a on se u prethodnom mandatu izjasnio kao Hrvat. Za njega, kao i za brojne druge kolege, nije bio problem da se izjasni kao Bošnjak i tako dobije funkciju.

Slično je bilo i sa ministarkom u Vladi FBiH u prošlom mandatu Zorom Dujmović, koja je mandat dobila kao pripadnica srpskog naroda, iako njene kolege tvrde da se ranije izjašnjavala kao Hrvatica, a čak su je i neke kolege iz HDZ-a branile da je kao političarka iz reda hrvatskog naroda na meti kolega bošnjačke nacionalnosti.

Promjena nacionalnosti nije samo “slaba strana” političarima, tome su ponekad sklone i diplomate. Tako je, na primjer, poznat slučaj Nerkeza Arifhodžića, koji je kao Bošnjak bio imenovan za ambasadora BiH u Turskoj, a nakon toga je bio ambasador u Rimu, i to u hrvatskoj kvoti, tako što se izjasnio Hrvatom. “Avaz” tvrdi da se za potrebe jednog suđenja izjasnio kao Bosanac.

Prilikom proteklog popisa stanovništva zabilježeno je više slučajeva da su instruktori za popisivače, kako bi ispunili nacionalne kriterijume, mijenjali nacionalnost. Tako je Elvedin Smajić iz Kiseljaka postao Srbin, ali, na njegovu nesreću, ni to mu nije pomoglo jer je ipak bio odbijen.

Na pretprošlim opštim izborima se Dragan Marković, rođen kao Srbin, a političku karijeru nastavio kao Crnogorac, izjasnio kao Bošnjak kako bi se mogao kandidovati za potpredsjednika RS iz reda bošnjačkog naroda. Lokalni mediji su pisali da se Marković, kako bi postao predsjednik Skupštine opštine Doboj, žalio Ustavnom sudu RS da je kao Bošnjak bio zakinut za ovu poziciju.

Kao što smo rekli, iako se može raditi o praksi koju bi građani ocijenili kao nemoralnom, riječ je o potpuno zakonitom ponašanju. Naime, član II Ustava BiH propisuje da sva lica na teritoriji BiH imaju pravo na slobodu misli, savjesti i vjere i nema formalnog “objektivnog” načina na koji se “utvrđuje” koje nacionalnosti je pojedina osoba.

Čim se lice izjasni da je promijenilo nacionalnost, što se zakona tiče, sve je čisto. Zakoni propisuju da roditelji svojoj djeci upisuju nacionalnu pripadnost, ili tu rubriku ostavljaju neispunjenom, ali osoba u pitanju ima pravo, na osnovu svojih uvjerenja nakon sticanja punoljetstva, da u svakom trenutku svoju nacionalnost promijeni i to koliko god želi puta. Jedino zakonsko ograničenje je da se kandidat koji se prilikom kandidovanja za neku funkciju za koju je važna nacionalna pripadnost nacionalno izjasnio, ne može izjašnjavati drugačije do isteka mandata.

Ispunjavanje ove obaveze prati Centralna izborna komisija BiH.

Related Topics:

Politika

POBJEDA ZA BUDUĆE MAJKE! Pod pritiskom Vukomanović i Kresojevića, SNSD pristao na zaštitu trudnica!

Dugogodišnji problem i nesigurnost sa kojom su se suočavale trudnice zaposlene na određeno vrijeme konačno bi mogli postati prošlost. Nakon mjesec dana ignorisanja i pritiska iz parlamentarnih klupa, vladajući SNSD javno se obavezao da će podržati izmjene i dopune Zakona o radu kojima se ugovor o radu trudnicama automatski produžava do isteka porodiljskog odsustva.

Ovaj potez predstavlja veliku pobjedu za sve buduće majke, ali i razotkriva način na koji funkcionišu i donose se odluke u RS, naglašava narodni poslanik Bojan Kresojević.

Svođenje Vlade na stranačku filijalu

Kresojević podsjeća da je zakon u proceduru upućen još prije mjesec dana od strane šefice kluba poslanika Tanje Vukomanović i njega, ali da je vladajuća većina sve do danas ćutala i pravila se da problem ne postoji.

„Danas je SNSD priznao da trudnice zaposlene na određeno vrijeme moraju biti zaštićene! Potvrdili usud da se moraju donijeti dopune Zakona o radu koje će obezbijediti produženje ugovora za trudnicu do kraja porodiljskog odsustva, po automatizmu. Nažalost, o ovome se nije oglasila Vlada, već SNSD — stranka koja je Vladu pretvorila u sopstvenu filijalu“, ističe Kresojević.

Licemjerje na strani, važan je konačni cilj

Narodni poslanik dodaje da je pritisak javnosti i opozicije ipak natjerao vladajuće da promijene stav i usvoje prijedlog koji direktno štiti radna prava žena.

„Zanemarićemo licemjernost SNSD-a koji tvrdi da je tek danas uočio potrebu da se труднице zaštite, nakon što više od mjesec dana ignorišu zakon koji smo koleginica Tanja Vukomanović i ja uputili u parlamentarnu proceduru. Na kraju je jedino važno da su se javno obavezali da će podržati naš zakon po kojem nijedna trudnica zaposlena na određeno ne može ostati bez posla. Mi ćemo nastaviti sa našim djelovanjem sve do konačnog usvajanja ovog rješenja“, poručuje Kresojević.

Usvajanjem ovog zakona stvara se pravna sigurnost za stotine žena koje su do sada, zbog ugovora na određeno, u osjetljivom periodu trudnoće rizikovale gubitak radnog mjesta i egzistencije.

Nastavi čitati

Politika

PREKIPJELO IM! Radnici Ugljevika postavili uslov rukovodstvu “Rješavanje problema ili ŠTRAJK”

Sindikalna organizacija RiTE Ugljevik zatražila je od rukovodstva preduzeća hitno rješavanje više pitanja od ključnog značaja za položaj zaposlenih i funkcionisanje Rudnika i Termoelektrane.

U dopisu, koji je upućen nakon sastanka sindikalnog odbora, kao jedan od prioritetnih zahtjeva navedeno je hitno rješavanje pitanja neuplaćenih doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, zbog kojih je, kako navode iz Sindikata, radnicima uskraćeno osnovno ljudsko i radničko pravo, uključujući pravo na odlazak u penziju.

Sindikat traži i reviziju plata i njihovo povećanje, obrazlažući zahtjev rastom troškova života i inflacijom.

Među zahtjevima je i definisanje i usklađivanje cijene rada sa novim, višim cijenama rada na nivou preduzeća.

Sindikalna organizacija posebno upozorava na stanje rudarske mehanizacije i rezervnih dijelova. Kako navode, nedostatak i neispravnost osnovnih sredstava za rad direktno ugrožavaju bezbjednost radnika na terenu, kontinuitet proizvodnje i opstanak preduzeća.

Na sastanku su, prema dopisu, otvorena i pitanja uslova rada radnika, kao i potrebe za boljim informisanjem zaposlenih o aktuelnim dešavanjima u preduzeću.

„Radnici više ne mogu i ne žele da nose teret finansijske krize preduzeća preko svojih leđa i osnovnih prava iz radnog odnosa“, poručili su iz Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik.

Sindikat je od nadležnih zatražio da najkasnije do 2. septembra 2026. godine dostave zvaničan odgovor i precizan termin održavanja sastanka. U suprotnom, ukoliko odgovor izostane ili zahtjevi budu ignorisani, najavili su preduzimanje zakonskih i sindikalnih koraka, uključujući stupanje u generalni štrajk.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ NIKAD OŠTRIJI! “Da li se o parama građana odlučuje u DNEVNOM BORAVKU JEDNE PORODICE?!”

Kakav paradoks! Po ko zna koji put gledamo sramotu i ponižavanje institucija Republike Srpske, izjavio je predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković povodom toga što se na sjednici Predsjedništva SNSD-a donose odluke o novcu iz budžeta RS, odnosno o pomoći za osnovce, srednjoškolce i studente.

Stanivuković otvara pitanje da li je stranačka volja u potpunosti podredila i poništila državne organe.

„Zašto se o javnom novcu, o njegovom trošenju, odlučuje prvo u prostorijama jedne političke stranke, a tek onda u institucijama Republike Srpske? Da li je stranačka odluka iznad institucija Republike Srpske? Zašto se nije sačekala naredna sjednica Vlade Republike Srpske, pa da Vlada zvanično donese i saopšti odluke koje se tiču novca svih građana? Zašto uvijek jednokratne pomoći u izbornoj godini, a ne sistemske mjere koje će našim građanima biti značajne u kontinuitetu?“, pita Stanivuković.

Prepisuju inicijative, a opstruišu ih na terenu

Gradonačelnik Banja Luke navodi i da vladajuća stranka pokušava da prisvoji ideje koje je Grad već inicirao, dok istovremeno preko svojih kadrova pravi blokade.

„A kad već prepisujete inicijative Grada Banja Luka, onda ih i podržite. Podržite uvođenje zdrave užine i školskih uniformi u osnovnim školama, a ne da takve inicijative preko svojih direktora opstruišete“, poručuje Stanivuković.

Na kraju, prvi čovjek PSS-a i Banja Luke naglašava da javnost mora dobiti odgovor na ključno pitanje o tome ko zaista upravlja resursima svih građana.

„Građani imaju pravo da pitaju: ko donosi odluke o njihovom novcu – institucije Republike Srpske, Predsjedništvo SNSD-a ili se one ipak donose u dnevnom boravku jedne porodice? Šta je sljedeće?“, zaključuje Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno