Connect with us

Svijet

KO JE ŽORDAN BARDELA: Čovjek koji je izazvao potres na evropskim izborima

Evropski parlament je objavio prvu procjenu rezultata glasanja u Francuskoj, gdje je “Nacionalno okupljanje”, predvođeno Žordanom Bardelom, osvojilo 31,5 odsto glasova.

Partija Emanuela Makrona osvojila je dvostruko manji broj glasova, sa 15,2 odsto, a socijalisti 14 odsto. Da li je to početak nove ere u francuskoj, ali i evropskoj politici?

Marin Le Pen je i dalje zaštitno lice francuske krajnje desnice, ali njen 28-godišnji štićenik sve više krade pažnju.

Najglasnije klicanje na skupovima u toku kampanje nije stiglo za Le Pen, već za harizmatičnog predsjednika stranke Žordana Bardelu.

Političar rođen u Parizu postao je poznato ime u francuskoj politici u relativno kratkom vremenskom periodu otkako je postao šef stranke krajem 2022.

RN nikada nije dostigao prag od 25 odsto na izborima u Francuskoj.

Francuska krajnja desnica je postala popularnija u protekloj deceniji — jašući talas populizma koji se viđao drugdje u Evropi — i ostvaruje sve bolji rezultat na izborima. Bardela je odigrao ključnu ulogu u jačanju ruke svoje stranke otkako je postao lider stranke.

On je sada jedna od francuskih političkih zvezda u najbržem usponu. Prema jednoj anketi objavljenoj ranije ovog mjeseca, Bardela je drugi najpopularniji političar u Francuskoj, iza bivšeg premijera Eduara Filipa i ispred Le Pen. Njegov rastući profil znači da je često meta napada, ali Bardela je poznat po finesama i duhovitim doskočicama, što znači da ostaje uglavnom nepovrijeđen. Njegova popularnost znači da, uprkos tendenciji da se udalji od partijskih linija, nije bilo veće kritike u njegovim sopstvenim redovima.

Bardela je posebno popularan među mlađom populacijom. “Mond” je u svom članku pokušao da objasni zašto je to uradio. Bardela je u njemu nazvan “političarem koji se sprema da održi populistički govor naglašen ksenofobijom” dok ga dva sedamnaestogodišnjaka uzbuđeno čekaju ispred zgrade parlamenta.

U tekstu navode da mlađi birači, od 18 do 24 godine, najčešće zaziru od glasanja za ekstremnu desnicu, ali se dolaskom Bardele to promenilo. Gotovo trećina birača te starosne grupe, prema anketama, danas je podržala “Nacionalno okupljanje” na izborima za Evropski parlament.

Prije 20 godina mladi ljudi na transparentima poručili su toj stranci da se ‘j***’, a kako stvari stoje, nova generacija će ih dovesti na vlast u Francuskoj na izborima koji slijede 30. juna i 7. jula.

Jedan od razloga koji su naveli je “povratak ponosa” i nada da će neko konačno saslušati šta imaju da kažu.

“On je sa nama, sa nama ljudima, za razliku od ostalih. Spustio se među ljude, to bi trebalo da urade i drugi, a još više mu pomaže to što je mlad”, rekla je 20-godišnja studentkinja Klara za “Mond”.

Bardela je veoma aktivan i na društvenim mrežama, što mu olakšava pristup mlađoj populaciji.

Ono što ga čini bližim prosečnom Francuzu je činjenica da potiče iz porodice koja važi za srednju klasu. Majka mu je asistent, a otac ima mali biznis.

Uz to, odrastao je u predgrađu Pariza, a roditelji su mu se razveli, pa mu odrastanje sigurno nije bilo lako.

Mladi u Francuskoj su frustrirani jer godinama gledaju svoje roditelje kako se “bore kroz život”, a ne uspjevaju da poprave status i materijalnu situaciju, a imaju utisak da drugi napreduju bez truda i rada, a upravo to Bardela i “Narodno okupljanje” deklarativne bore.

Veliki broj mladih birača izabrao je Bardelu iz mnogo jednostavnijeg razloga.

“Moji roditelji su glasali za njih još od vremena Žan-Mari Le Pena. Porodični smo simpatizeri stranke, Bardela je pravi izbor”, rekao je za “Mond” mladić koji je želio da ostane anoniman.

Iako se u prvi mah čini da je razlog za glasanje za Bardelu teško pronaći, mladi sagovornici “Monda” dali su ih neočekivano veliki broj. Odličan rezultat na izborima za Evropski parlament će se vrlo vJerovatno preliti i na parlamentarne izbore, a sve što je Marine Le Pen morala da uradi, uz tragično lošu francusku vladu, jeste da progura novo, mlado ime koje je privuklo širok spektar birača.

Mediji su prenosili da je tolika je veličina percipirane pretnje od lidera krajnje desnice da se smatra da je Makron odabrao 34-godišnjeg Gabrijela Atala upravo kao direktan odgovor na Bardelin uspon.

“Atal i Bardela su iz iste generacije, to je očigledno. Atal ima politički oštroumlje, zna kako da izvede završni udarac, sa sadržajem, tako da je neko ko može da se suoči sa Nacionalnim okupljanjem”, rekao je Makronov pomoćnik.

Pro-Makronova stranka Renesansa, dio grupe Obnovimo Evrope, nije imala mnogo problema da pronađe argumente protiv Bardele. Pokušali su da ga prikažu kao “arogantnog” proruskog izolacionistu – ali za sada to ne funkcioniše.

Renesansa se trudila da prikaže RN kao ekstremističku silu: naglašavajući njene veze sa Rusijom, anti-EU sklonosti i saveze sa ekstremističkim strankama u inostranstvu.

Nijedan od napada na Bardelu do sada nije imao posljedice, posebno ne oni koji se odnose na Rusiju.

Bardela je preduzeo dodatne korake da izbegne da izgleda proruski. U prošlogodišnjem intervjuu za l’Opinion, on je rekao da žali što francuska politička klasa, uključujući RN, nije brže shvatila prijetnju koju predstavlja Moskva.

“Postojala je kolektivna naivnost u vezi sa Putinovim ambicijama”, rekao je Bardela.

Bardela je prekinuo sa partijskim linijama po brojnim pitanjima, što je dovelo do nekih unutrašnjih kritika. Nedavno je predsjednik RN-a govorio protiv primjene minimalnih cijena za francuske farmere, uprkos podršci pokreta toj politici — što je još jednom natjeralo Le Pen da pojasni zvanični stav koji treba slediti po tom pitanju tokom sastanka parlamentarne grupe, izvijestio je Politiko.

Ipak, Le Pen, čiji je otac Žan-Mari Le Pen osnovao stranku, stoji uz svog političkog vunderkinda i obračunava se sa njegovim kritičarima.

Prema izvještaju Liberasjona, bivša predsjednička kandidatkinja otišla je toliko daleko da je gurnula potpredsjednika stranke Sebastijena Šenua uza zid u holovima Narodne skupštine i zaprijetila da će ga isključiti iz pokreta zbog toga što je navodno iznio pritužbe protiv Bardele.

“Sutra može da me udari kamion. Bardela ima politički status i samopouzdanje da me zamijeni”, rekla je Le Pen.

Related Topics:

Svijet

PREDSJEDNIK AMERIKE NE MIRUJE! Tramp uveo sankcije sudijama i tužiocima

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa uvela je sankcije dvojici sudija i dvojici tužilaca Međunarodnog krivičnog suda /MKS/, dok Vašington nastavlja pritisak zbog postupaka koje tribunal vodi protiv izraelskih lidera.
Ministarstvo finansija SAD je kao sankcionisana lica navelo Nikolasa Jana Gilua iz Francuske, Nažata Šamima Kana iz Fidžija, Mame Mandijaje Nijang iz Senegala i Kimberli Prost iz Kanade.

Sudije MKS su u novembru prošle godine izdale naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamasa Ibrahima el Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom sukoba u Gazi.

Gilu je sudija MKS koji je predsjedavao pretpretresnim vijećem koje je izdalo nalog za hapšenje Netanjahua. Kan i Nijang su zamjenici tužilaca.

Ovaj potez uslijedio je manje od tri mjeseca nakon što je američka administracija uvela sankcije četvorici sudija MKS, navodeći da su oni učestvovali u “nelegitimnim i neosnovanim akcijama” suda usmjerenim na SAD i bliskog saveznika Izrael.

MKS, koji je u junu osudio taj potez, opisujući ga kao pokušaj potkopavanja nezavisnosti sudske institucije, za sada nije odgovorio na zahtjev za komentar o dodatnim sankcijama.

MKS, koji je osnovan 2002. godine, ima međunarodnu nadležnost za procesiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u državama članicama ili ako je upućen na određenu situaciju odlukom Savjeta bezbjednosti UN.

SAD, Kina, Rusija i Izrael nisu članice ovog suda.

Nastavi čitati

Svijet

CURE DETALJI! Šta znače bezbjednosne garancije Ukrajini?

Ukrajina će se obavezati da kupi američko oružje u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansirano evropskim sredstvima, u pokušaju da dobije američke bezbjednosne garancije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, navodi se u dokumentu u koji je imao uvid “Financial Times” (FT).

U dokumentu se ne precizira koje tačno oružje Ukrajina planira da nabavi, ali Kijev je jasno stavio do znanja da želi najmanje 10 američkih sistema protivvazdušne odbrane (PVO) “Patriot”, kako bi zaštitio svoje gradove i kritičnu infrastrukturu, uz dodatne rakete i drugu vojnu opremu.

Prema prijedlogu, Kijev i Vašington bi takođe zaključili ugovor vrijedan 50 milijardi dolara o proizvodnji dronova, u saradnji sa ukrajinskim kompanijama koje su razvile tu tehnologiju nakon početka rata u Ukrajini. Kijev je te prijedloge, do sada neobjavljene, podijelio sa Sjedinjenim Američkim Državama u dokumentu sa ključnim tačkama razgovora, koji je proslijeđen evropskim saveznicima pred sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak, naveli su izvori upoznati sa sadržajem.

Dokument ne otkriva koliki dio ugovora o dronovima podrazumijeva nabavku, a koliki investicije.

Prema pisanju FT-a, prijedlog je osmišljen tako da odgovara Trampovom stavu da američka industrija mora imati direktnu korist. Na pitanje o američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući izjavio: “Mi ništa ne dajemo. Mi prodajemo oružje.”

Dokument detaljno iznosi kako Kijev planira da ponudi protivprijedlog Sjedinjenim Državama, nakon što se Tramp, poslije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, približio ruskim stavovima o završetku rata.

U njemu se ponavlja zahtjev Ukrajine za prekid vatre – nešto što je Tramp ranije podržavao, ali od čega je odustao poslije razgovora sa Putinom, odlučivši se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Trampu tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Vašingtonu da je prekid vatre nužan prije sljedećih koraka. “Ne mogu da zamislim da bi naredni sastanak mogao da se održi bez prekida vatre. Hajde da radimo na tome i izvršimo pritisak na Rusiju, jer kredibilitet svega što danas preduzimamo zavisi barem od toga”, kazao je Merc.

Dokument jasno navodi da “trajan mir” ne smije da se zasniva na ustupcima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru i da treba spriječiti dalje borbe Rusa.

Prema dokumentu, Ukrajina odbacuje bilo kakav dogovor koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka sveobuhvatnom sporazumu.

Takođe, Kijev je odbio Putinov prijedlog iznesen Trampu na Aljasci da se “zamrzne” trenutna linija fronta ako se ukrajinske snage povuku iz djelimično okupiranih oblasti Donjecka i Luganska.

Upozorava se da bi to Rusiji omogućilo “odskočnu dasku za dalji i brzi prodor ka Dnjepru” i otvorilo put Moskvi da “svoje ciljeve ostvari drugim sredstvima”.

Ukrajina takođe zahtijeva da joj Rusija u potpunosti nadoknadi ratnu štetu, potencijalno kroz 300 milijardi dolara ruske državne imovine zamrznute na Zapadu. Prema dokumentu, sankcije Rusiji mogle bi biti ukinute jedino ako Moskva u potpunosti ispoštuje mirovni sporazum.

Tramp, koji se u ponedjeljak naveče sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, ocijenio je da je dan pregovora u Bijeloj kući bio “veoma uspješan” i naglasio da postoji prostor za dogovor između SAD, Ukrajine i Rusije.

Najavio je mogućnost trilateralnog sastanka radi definisanja uslova budućeg mirovnog procesa.

“Optimizam postoji, vjerujem da ćemo zajednički postići sporazum”, rekao je Tramp.

Prije trilateralnog sastanka trebalo bi da bude održan sastanak Putina i Zelenskog. Za ovaj prijedlog obojica su načelno rekli “da”.

Sastanak bi, kako je kazao viši zvaničnik u Trampovoj administraciji, trebalo da bude održan u Mađarskoj.

Tramp je kazao da će pregovori obuhvatiti i “moguće razmjene teritorija”, ali uz napomenu da je riječ o veoma složenom pitanju koje zahtijeva pažljiv pristup.

Iako je priznao da prekid vatre trenutno nije na snazi, Tramp je poručio da je “mirovni sporazum dostižan i da se može postići u bliskoj budućnosti”.

Zelenski je potvrdio da će Tramp pokušati da organizuje trilateralni sastanak i dodao da bi Ukrajina bila zadovoljna da predsjednik SAD lično učestvuje u njemu.

Tramp je rekao da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i najavio da će uskoro telefonski razgovarati sa Putinom o njegovom održavanju.

Nije isključio ni mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu radi sprovođenja eventualnog sporazuma.

Nakon razgovora sa Zelenskim, u Bijeloj kući je održan i širi sastanak s evropskim liderima, prenosi Nova.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da je imao “veoma dobar razgovor” sa Trampom i da su tom prilikom razmatrana “veoma osjetljiva pitanja”.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OPET MIJENJA PRIČU “Planeta se više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata”

Planeta se više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata, saopštio je predsjednik SAD Donald Tramp u intervjuu novinaru Marku Levinu. Govoreći o sukobu u Ukrajini, on je istakao da se za vrijeme administracije prethodnog predsjednika SAD DŽozefa Bajdena situacija samo pogoršavala.

– Mislim da je sve vodilo ka trećem svjetskom ratu, ali sada toga više neće biti. To je dobra vijest. Više ne morate da brinete o tome – rekao je Tramp.

– Vidjećemo kako će se proces rješavanja krize odvijati. Ali sve je išlo ka trećem svjetskom ratu. To je najstrašnije što se dešavalo u pogledu vojnih konflikata, od Drugog svjetskog rata – dodao je on.

Predsjednik SAD, nakon susreta sa predsjednicima Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Vladimirom Zelenskim, želi da procjeni mogućnost dijaloga između njih bez svog prisustva.

– Imao sam veoma uspješan sastanak sa predsjednikom Putinom. Imao sam veoma uspješan sastanak sa predsjednikom Zelenskim. I sada sam pomislio da bi bilo bolje ako bi se oni sastali bez mene, samo da vidimo, hoću da vidim šta će se dogoditi – rekao je on.

Tramp je dodao da će se, ukoliko bude potrebno, pridružiti Putinu i Zelenskom kako bi stranama pomogao da postignu sporazum.

– Znate, između njih postoje teški, veoma loši, veoma loši odnosi. I sada ćemo vidjeti kako će im ići, a ako bude potrebno, a vjerovatno će biti, onda ću doći i moći da dovedem stvar do kraja – naglasio je Tramp.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno