Connect with us

Politika

Kako će se poraz Makrona i Šolca ODRAZITI NA BIH?

Da li će pobjeda stranaka desnice, te težak poraz Emanuela Makrona u Francuskoj i Olafa Šolca u Njemačkoj, u narednom periodu promijeniti kurs kada je u pitanju politika Evropske unije (EU), ali i njeno proširenje, pitanje je koje se postavlja nakon tek završenih izbora za Evropski parlament.

Sagovornici “Nezavisnih novina” saglasni su da će kurs udesno, kojim bi sada mogla da ide Evropa, svakako uticati na prilike na Starom kontinentu i Balkanu, ali i da će bilo kakve promjene na tom putu prvo zavisiti od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te od toga ko će činiti novu Evropsku komisiju (postoje neslaganja u vezi sa novim mandatom Ursule fon der Lajen).

Kada govorimo o tome ko je na vlasti u kojoj državi, jasno je da je desnica žestoko uzdrmala sistem, a prva koja je to osjetila na svojoj koži je Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron već najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Istim putem mogla bi da krene i Njemačka, ali se za sada o tome samo spekuliše.

Ove dvije države se ne spominju slučajno kada je u pitanju bilo kakav poredak u EU, jer se radi o dvije najmoćnije zemlje, a njihov zaokret udesno, smatra bivši diplomata Zoran Milivojević, mogao bi da promijeni evropsku političku sliku.

“Ako dođe do promene vlasti, u Francuskoj je to vrlo verovatno, odraziće se na politiku Evropske unije. Prvo na stav prema ratu u Ukrajini, a onda bi se odrazilo i na stav prema nama i pitanja koja su od našeg državnog i nacionalnog interesa, a tu pre svega mislim na status Republike Srpske i na srpsko pitanje u BiH. Naravno, tu je i pitanje Kosova i Metohije, i to bi sve bilo za nas u pozitivnom smislu, jer trenutno nije takva ni politika Makrona, niti Levice, niti ovih u EU. To isto važi u Nemačkoj, imajući u vidu da je AdF drugi. Mada je tamo pitanje da li će doći do novih izbora. Ali politika desnice se ne može zanemariti ni u njihovom slučaju”, kaže Milivojević.

Pojašnjava da se efekti promjena neće drastično i direktno odraziti na Evropski parlament, ali da svakako hoće na unutrašnju političku scenu pojedinih država, te da će se to onda prenijeti i na politiku EU u cjelini.

“Samim tim, preneće se i na naš prostor, imajući u vidu da je ovaj prostor od posebnog interesa za EU i za Zapad. To će sasvim sigurno da se desi, posebno ukoliko se ovaj trend odrazi i na izbore u SAD, i ukoliko tamo pobedi desnica, odnosno Tramp”, navodi Milivojević za “Nezavisne novine”.

Uloga desnice u cjelokupnoj priči dalje znači i to da će državne politike tih zemalja više biti okrenute suverenizmu, što je, uvjeren je Milivojević, dobra stvar za nas.

“Kada je reč o Evropi, suverenizam je nešto što je naš saveznik vezano za naše argumente, za razliku od Zelenih, Levice itd. Prema tome, pobeda desnice u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj sasvim sigurno se odražava na jedan pozitivniji način u pogledu na naš region, i pitanja koja su u vezi sa srpskim narodom. Ne znam kako će biti u FBiH. Ali, oni sasvim sigurno nisu zadovoljni rezultatima izbora i ne ide im u prilog jačanje desnice, pogotovo promene politike u Francuskoj i Nemačkoj”, zaključio je on.

Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, smatra da se stvari u Evropskom parlamentu neće bitnije promijeniti, uprkos napredovanju desnice, te je saglasan da na kraju sve zavisi od zvaničnog stava šefova država i vlada.

Na pitanje da li će se sada eventualno promijeniti položaj BiH na EU putu, uvjeren je da ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku ka pitanju proširenja.

“Ono što će možda biti bitno, a što ćemo jedno vrijeme morati pričekati, jeste sastav nove Evropske komisije, odnosno vidjeti ko će biti zadužen za resor proširenje, što je nešto što utiče na politiku ka zemljama kandidatima. Ali, manje-više, u tom smislu prema BiH, nekakav status quo ostaje”, rekao je Avdagić za “Nezavisne”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja s druge strane ističe da rezultati evropskih izbora pokazuju da je Stari kontinent u krizi i da u političkom smislu skreće udesno. Jasno je, kaže, da su vlasti u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj sigurno uzdrmane, te da sve to govori da EU ulazi u krizu, zbog čega su potrebne neke nove evropske politike da bi se odgovorilo na brojne izazove, posebno na ukrajinsku situaciju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, evropske izbore ispratio je čestitkom mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izborima za Evropski parlament.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima su se desile velike stvari, posebno u Njemačkoj i Francuskoj.

“Plašim se da sam bio u pravu za sve što sam govorio i da nam predstoji teško vreme i veliko breme”, kazao je Vučić.

Politika

CIK UPOZORIO FUNKCIONERE: Nema zloupotrebe javnih resursa u izbornoj kampanji

– Nosioci izvršnih funkcija, mandata i budući kandidati za učešće na predstojećim opštim izborima dužni su da poštuju odredbe Izbornog zakona BiH koji se odnose na zabranu zloupotrebe javnih sredstava i resursa, saopšteno je danas iz Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

CIK upozorava na zabranu zloupotrebe javnih resursa
Podsjećaju da je Izbornim zakonom BiH zabranjeno korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu vođenja izborne kampanje ili sticanja političke koristi.

To, između ostalog, podrazumijeva korišćenje položaja za političku promociju, prostorija, opreme, službenih vozila i drugih javnih resursa za potrebe kampanje, uključivanje državnih službenika u aktivnosti političke promocije tokom radnog vremena, kao i promociju političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna preduzeća.

Iz CIK-a navode da će u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima protiv političkih subjekata i kandidata ovjerenih za učešće na opštim izborima koji prekrše zakonske odredbe izricati odgovarajuće sankcije.

Naglašavaju da ove zabrane ne sprečavaju javne i izabrane funkcionere, kao ni državne službenike, da redovno obavljaju svoje službene dužnosti, ali ih ne smiju koristiti kao sredstvo za političku promociju ili vođenje izborne kampanje.

Nastavi čitati

Politika

ŽESTOKA PORUKA TRIVIĆEVE: Zašto SNSD ne može da sakrije naklonost prema kandidatu za visokog predstavnika?

„Bivšoj neustavnoj v.d. predsjednici Republike, Ani Trišić Babić, koja je na to mjesto postavljena po diktatu stranaca, ponovo postavljam pitanje zašto SNSD ne može da sakrije svoju želju i naklonost prema nekom od kandidata koji će biti birani na PIK-u za nešto što se zove pozicija visokog predstavnika“, navela je prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta u svom odgovoru Ani Trišić Babić.

Trivićeva je ponovo upitala i Trišić Babić, a i cijeli SNSD, zašto nemaju principijelan stav o izboru nečeg što se zove visoki predstavnik, kada će i narednog da bira PIK bez odobrenja Savjeta bezbjednosti.

„Zar i taj, ko god da bude izabran, nije nelegalan i nelegitiman? Ili je SNSD-u naređeno da ga priznaju?! Zašto Ana Trišić Babić jednostavno ne kaže da moraju tako jer su dužni dužni strancima zbog skidanja sankcija“, pitala je Trivićeva.

Trivićeva dodaje da neće Anu Trišić Babić podsjećati na aferu o korona-ugovorima, jer je to posao pravosudnih institucija, ali da će je podsjetiti na 18. oktobar prošle godine, kada je struktura vlasti, kojoj ona pripada, klekla pred stranim interesima, te stavila van snage sve odluke, zakone i zaključke i povukla Zakon o nepokretnoj imovini čime je imovinu predala na odlučivanje strancima, a samo zato da se njima skinu sankcije.

„Ani Trišić Babić, kao i cijeloj vladajućoj strukturi, poručujem da taj 18. oktobar ne mogu ničim da izbrišu kao svoju najveću bruku i izdaju srpskih nacionalnih interesa, ma koliko za to optuživali druge“, poručila je Trivićeva na kraju.

(BN) Foto: NF

Nastavi čitati

Politika

SASTANAK SA MISIJOM OEBS-a U BANJALUCI: Drinić poručio da je dijalog ključ demokratskih procesa

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić sastao se danas u Banjaluci sa predstavnicima Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama, funkcionisanju demokratskih procesa, kao i značaju institucionalnog dijaloga u savremenom društvu.

Drinić je istakao da otvorena razmjena mišljenja i stavova doprinosi boljem razumijevanju različitih perspektiva i jačanju demokratskih vrijednosti.

– Vjerujem da je otvorena razmjena stavova uvijek korisna, bez obzira na različite uloge i perspektive – poručio je Drinić nakon sastanka.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz razmjenu mišljenja o izazovima i mogućnostima za unapređenje demokratskih procesa i institucionalne saradnje u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno