Connect with us

Politika

Kako će se poraz Makrona i Šolca ODRAZITI NA BIH?

Da li će pobjeda stranaka desnice, te težak poraz Emanuela Makrona u Francuskoj i Olafa Šolca u Njemačkoj, u narednom periodu promijeniti kurs kada je u pitanju politika Evropske unije (EU), ali i njeno proširenje, pitanje je koje se postavlja nakon tek završenih izbora za Evropski parlament.

Sagovornici “Nezavisnih novina” saglasni su da će kurs udesno, kojim bi sada mogla da ide Evropa, svakako uticati na prilike na Starom kontinentu i Balkanu, ali i da će bilo kakve promjene na tom putu prvo zavisiti od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te od toga ko će činiti novu Evropsku komisiju (postoje neslaganja u vezi sa novim mandatom Ursule fon der Lajen).

Kada govorimo o tome ko je na vlasti u kojoj državi, jasno je da je desnica žestoko uzdrmala sistem, a prva koja je to osjetila na svojoj koži je Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron već najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Istim putem mogla bi da krene i Njemačka, ali se za sada o tome samo spekuliše.

Ove dvije države se ne spominju slučajno kada je u pitanju bilo kakav poredak u EU, jer se radi o dvije najmoćnije zemlje, a njihov zaokret udesno, smatra bivši diplomata Zoran Milivojević, mogao bi da promijeni evropsku političku sliku.

“Ako dođe do promene vlasti, u Francuskoj je to vrlo verovatno, odraziće se na politiku Evropske unije. Prvo na stav prema ratu u Ukrajini, a onda bi se odrazilo i na stav prema nama i pitanja koja su od našeg državnog i nacionalnog interesa, a tu pre svega mislim na status Republike Srpske i na srpsko pitanje u BiH. Naravno, tu je i pitanje Kosova i Metohije, i to bi sve bilo za nas u pozitivnom smislu, jer trenutno nije takva ni politika Makrona, niti Levice, niti ovih u EU. To isto važi u Nemačkoj, imajući u vidu da je AdF drugi. Mada je tamo pitanje da li će doći do novih izbora. Ali politika desnice se ne može zanemariti ni u njihovom slučaju”, kaže Milivojević.

Pojašnjava da se efekti promjena neće drastično i direktno odraziti na Evropski parlament, ali da svakako hoće na unutrašnju političku scenu pojedinih država, te da će se to onda prenijeti i na politiku EU u cjelini.

“Samim tim, preneće se i na naš prostor, imajući u vidu da je ovaj prostor od posebnog interesa za EU i za Zapad. To će sasvim sigurno da se desi, posebno ukoliko se ovaj trend odrazi i na izbore u SAD, i ukoliko tamo pobedi desnica, odnosno Tramp”, navodi Milivojević za “Nezavisne novine”.

Uloga desnice u cjelokupnoj priči dalje znači i to da će državne politike tih zemalja više biti okrenute suverenizmu, što je, uvjeren je Milivojević, dobra stvar za nas.

“Kada je reč o Evropi, suverenizam je nešto što je naš saveznik vezano za naše argumente, za razliku od Zelenih, Levice itd. Prema tome, pobeda desnice u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj sasvim sigurno se odražava na jedan pozitivniji način u pogledu na naš region, i pitanja koja su u vezi sa srpskim narodom. Ne znam kako će biti u FBiH. Ali, oni sasvim sigurno nisu zadovoljni rezultatima izbora i ne ide im u prilog jačanje desnice, pogotovo promene politike u Francuskoj i Nemačkoj”, zaključio je on.

Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, smatra da se stvari u Evropskom parlamentu neće bitnije promijeniti, uprkos napredovanju desnice, te je saglasan da na kraju sve zavisi od zvaničnog stava šefova država i vlada.

Na pitanje da li će se sada eventualno promijeniti položaj BiH na EU putu, uvjeren je da ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku ka pitanju proširenja.

“Ono što će možda biti bitno, a što ćemo jedno vrijeme morati pričekati, jeste sastav nove Evropske komisije, odnosno vidjeti ko će biti zadužen za resor proširenje, što je nešto što utiče na politiku ka zemljama kandidatima. Ali, manje-više, u tom smislu prema BiH, nekakav status quo ostaje”, rekao je Avdagić za “Nezavisne”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja s druge strane ističe da rezultati evropskih izbora pokazuju da je Stari kontinent u krizi i da u političkom smislu skreće udesno. Jasno je, kaže, da su vlasti u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj sigurno uzdrmane, te da sve to govori da EU ulazi u krizu, zbog čega su potrebne neke nove evropske politike da bi se odgovorilo na brojne izazove, posebno na ukrajinsku situaciju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, evropske izbore ispratio je čestitkom mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izborima za Evropski parlament.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima su se desile velike stvari, posebno u Njemačkoj i Francuskoj.

“Plašim se da sam bio u pravu za sve što sam govorio i da nam predstoji teško vreme i veliko breme”, kazao je Vučić.

Politika

Počelo GAŠENJE RAČUNA firmama iz RS sa američke “CRNE LISTE”

Samo dan nakon što je više kompanija koje se dovode u vezu sa sinom predsjednika Republike Srpske, Igorom Dodikom, stavljeno na OFAC-ovu “crnu listu”, IT firmi “Sirius 2010” ugašeni su računi u Procredit banci.

Prema izvještaju LRC-a, sankcionisani “Sirius 2010” je ekspresno ostao bez tri računa u ovoj banci, što će se najvjerovatnije dogoditi i sa preostalih deset otvorenih u drugim bankama, prenosi Capital.

Inače, “Sirius 2010” nosilac je projekta sprovođenja druge faze digitalizacije u vrijednosti od 25,8 miliona KM, zbog čega je ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto od njih odmah tražio da se izjasne jesu li u stanju realizovati uslove iz tenderske dokumentacije.

Ova kompanija zadužena je i za buduće održavanje fiskalnih kasa i sistema, što u trenutnoj situaciji dolazi pod znak pitanja.

Uz “Sirius 2010”, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD pod sankcije je stavila i “Prointer ITSS”, medijsku kuću “Una World”, “Infinity International Gruop” i “Infinity Media”, zatim “K-2 Audio Company” na koju je prebačena ranija sankcionisana “Alternativna televizija”, te “Kaldera Company”, koja je u većinskom vlasništvu “Prointera”.

Nastavi čitati

Politika

MINISTRE, GDJE SU ODGOVORI? Košarac ćuti na Bosićevo pitanje o imenovanju kontroverznog Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami

Predsjedništvo BiH smijenilo je nedavno počasnog konzula BiH u Panami, Fatiha Kola, zbog sumnje da je u vezi sa narko kartelom, ali su i dalje mnoga pitanja bez odgovora.

Među njima i ona koja je ministru spoljne trgovine i ekonomskih odbosa BiH Staši Košarcu postavio poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH Mladen Bosić.

Zašto Košarcu? Prema nezvaničnim saznanjima, upravo je on lobirao kod srpskog člana Predsjedništva BiH, Željke Cvijanovića, da turski kontroverzni biznismen krajem 2023. na Predsjedništvu bude imenovan za počasnog konzula. Slučajno ili ne, Košarac je neposredno prije toga borabio baš u službenoj posjeti Panami, gdje mu je društvo pravio Kol.

-Nakon službene posjete i tokom službene posjete Košarac je izjavio da postoje velika interesovanja za ulaganje u Panamu i da postoje dobri programi za tako nešto – rakao je Bosić na jučerašnjoj sjednici PS BiH.

Kako je rekao „san svakog kriminalca je da postane konzul, a Fatih Kol očigledno jeste, jer je definisan kao perač novca najvećeg klana na ovim područjima koji je povezan sa trgovinom kokainom i protiv koga Tužilaštvo BiH vodi jasnu istragu“.

Pitanja
-Šta je bio razlog da se jedan takav čovjek, koji nema veze sa diplomatijom Bosne i Hercegovine, postavi na takvo mjesto u diplomatiji? – upitao je Bosić.

Bosić je upitao i šta je to što je BiH dobila da bi imenovala Fatiha Kola na to mjesto.

-Moje pitanje je upućeno ministru spoljne trgovine: Kolika je bila privredna razmjena između BiH i Paname u proteklih pet godina? Koji su ugovori potpisani u ovom periodu između ove dvije države? Kakva je uloga bivšeg počasnog konzula Fatiha Kola u razvoju ekonomskih odnosa između Bosne i Hercgeovine i Paname – upitao je Bopsić, uz podsjećanje da je Panama poznata država po pranju novca, kao of šor poreski raj, prenosi BN TV.

-Znači, da li je Fatih Kol trebao da vrši pranje novca za pojedince koji su u vlasti u Bosni i Hercegovini i to pranje novca koji je izvučen iz budžeta? To je pitanje koje ću uputiti nadležnim organima u BiH i Tužilaštvu BiH. Ja sam prije 20 dana tražio pismeni odgovor, nikakav odgvor na ovako jednostavno pitanje kolika je saradnja između Paname i BiH nisam dobio i sad sam postavio to kao usmeno pitanje. Neodgovaranje na ovo pitanje je svojevrsni odgovor na moje pitanje – istakao je Bosić, piše Slobodna Bosna.

Međunarodna policijska akcija
Podsjećamo, Fatih Kol smijenjen je jer se dovodi u vezu sa aferom “Crna kravata 2”.

Kol se navodno nalazi na spisku osoba protiv kojih je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o sprovođenju istrage zbog sumnje da se dovode u vezu sa narko kartelom Tito i Dino.

Kol se u trenutku provođenja međunarodne policijske akcije nije nalazio u BiH, ali se njegovo ime našlo u prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora ili mjera zabrane, koje su tada prezentovane u Sudu, o čemu svjedoče i dokumenti.

Protiv Fatiha Kola Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o provođenju istrage zbog sumnje da je prao novac narko kartela kojim je iz Dubaija rukovodi Edin Gačanin Tito, tvrdi portal Istraga.ba.

Kada je u pitanju Kol, on se prije četiri godine dovodio u vezu s izgradnjom luksuznog hotela Hilton u starom jezgru Sarajeva, kod Katedrale Srca Isusova.

-Hotel će biti luksuzan i imaće pet spratova. U sklopu objekta će biti 40 soba, četiri suit sobe, parking s blizu 50 mjesta… Želio sam da sve bude kvalitetno. Zbog toga sam odabrao najbolju lokaciju u Bosni i Hercegovini. To mora biti baš luksuzno i stvarati dobru sliku o gradu Sarajevu – rekao je Kol za Kliks u aprilu 2020.

Košarac i Kol zajedno u Panami

Ministar Košarac je govorio da se na tendenciozan način dovodi u vezu sa imenovanjem Fatiha Kola za počasnog konzula BiH u Panami. Istakao je da su Kola na tu funkciju predložile vlasti Paname, a ne on.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-U avgustu 2022. boravio sam u službenoj posjeti na poziv ministra trgovine i industrije Republike Paname. Činjenica je da sam od. 24 do 27. avgusta imao sastanke sa ministrom za trgovinu i industriju, ministrom za Panamski kanal i brojne druge sastanke, a po povratku na aerodrom i sa ministrom spoljnih poslova Paname. Kol jeste bio na tim sastancima – naveo je Košarac.

Tvrdi da je saznao iz medija da Tužilaštvo vodi istragu protiv Kola i pozvao je nadležne da rade svoj posao.

-Opozicija ima pravo da pokreće moju smjenu, a da li će to raditi zbog medijskih navoda i to je okej, ali ozbiljno razmišljam da pokrenem tužbu protiv onih koji me dovode u vezu sa takvim aktivnostima i Skaj aplikacijom. Ponavljam, o postupku protiv Kola sam saznao iz medija i neka svako odgovara. Ostavku ne namjeravam dati – rekao je Košarac 13. maja.

Nastavi čitati

Politika

9. JANUAR JE VOLJA NARODA: Miličević uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju

Predsjednik SDS Milan Miličević potpisao je u Tesliću peticiju kojom Srpska demokratska stranka brani 9. januar kao Dan Republike.

– Pozivam sve građane da svojim potpisom još jednom pokažu volju naroda da 9. januar ostane Dan Republike Srpske. Niko ne smije politički trgovati simbolima Republike Srpske jer su preskupo plaćeni. 9. januar je dio identiteta srpskog naroda i to nam niko ne može uzeti – poručio je Miličević nakon što je potpisao peticiju za očuvanje 9. januara kao Dana Republike.

Predsjednik SDS je uputio poziv svim građanima Republike Srpske da potpišu peticiju u svim opštinama i gradovima širom Republike Srpske koju organizuje Srpska demokratska stranka.

– Borba za znamenja SDS i borba za znamenja Republike Srpske su naša obaveza. Znamenja koja danas branimo su volja naroda i uslov opstanka Republike Srpske – zaključio je Miličević.

Nastavi čitati

Aktuelno