Connect with us

Politika

Kako će se poraz Makrona i Šolca ODRAZITI NA BIH?

Da li će pobjeda stranaka desnice, te težak poraz Emanuela Makrona u Francuskoj i Olafa Šolca u Njemačkoj, u narednom periodu promijeniti kurs kada je u pitanju politika Evropske unije (EU), ali i njeno proširenje, pitanje je koje se postavlja nakon tek završenih izbora za Evropski parlament.

Sagovornici “Nezavisnih novina” saglasni su da će kurs udesno, kojim bi sada mogla da ide Evropa, svakako uticati na prilike na Starom kontinentu i Balkanu, ali i da će bilo kakve promjene na tom putu prvo zavisiti od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te od toga ko će činiti novu Evropsku komisiju (postoje neslaganja u vezi sa novim mandatom Ursule fon der Lajen).

Kada govorimo o tome ko je na vlasti u kojoj državi, jasno je da je desnica žestoko uzdrmala sistem, a prva koja je to osjetila na svojoj koži je Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron već najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Istim putem mogla bi da krene i Njemačka, ali se za sada o tome samo spekuliše.

Ove dvije države se ne spominju slučajno kada je u pitanju bilo kakav poredak u EU, jer se radi o dvije najmoćnije zemlje, a njihov zaokret udesno, smatra bivši diplomata Zoran Milivojević, mogao bi da promijeni evropsku političku sliku.

“Ako dođe do promene vlasti, u Francuskoj je to vrlo verovatno, odraziće se na politiku Evropske unije. Prvo na stav prema ratu u Ukrajini, a onda bi se odrazilo i na stav prema nama i pitanja koja su od našeg državnog i nacionalnog interesa, a tu pre svega mislim na status Republike Srpske i na srpsko pitanje u BiH. Naravno, tu je i pitanje Kosova i Metohije, i to bi sve bilo za nas u pozitivnom smislu, jer trenutno nije takva ni politika Makrona, niti Levice, niti ovih u EU. To isto važi u Nemačkoj, imajući u vidu da je AdF drugi. Mada je tamo pitanje da li će doći do novih izbora. Ali politika desnice se ne može zanemariti ni u njihovom slučaju”, kaže Milivojević.

Pojašnjava da se efekti promjena neće drastično i direktno odraziti na Evropski parlament, ali da svakako hoće na unutrašnju političku scenu pojedinih država, te da će se to onda prenijeti i na politiku EU u cjelini.

“Samim tim, preneće se i na naš prostor, imajući u vidu da je ovaj prostor od posebnog interesa za EU i za Zapad. To će sasvim sigurno da se desi, posebno ukoliko se ovaj trend odrazi i na izbore u SAD, i ukoliko tamo pobedi desnica, odnosno Tramp”, navodi Milivojević za “Nezavisne novine”.

Uloga desnice u cjelokupnoj priči dalje znači i to da će državne politike tih zemalja više biti okrenute suverenizmu, što je, uvjeren je Milivojević, dobra stvar za nas.

“Kada je reč o Evropi, suverenizam je nešto što je naš saveznik vezano za naše argumente, za razliku od Zelenih, Levice itd. Prema tome, pobeda desnice u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj sasvim sigurno se odražava na jedan pozitivniji način u pogledu na naš region, i pitanja koja su u vezi sa srpskim narodom. Ne znam kako će biti u FBiH. Ali, oni sasvim sigurno nisu zadovoljni rezultatima izbora i ne ide im u prilog jačanje desnice, pogotovo promene politike u Francuskoj i Nemačkoj”, zaključio je on.

Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, smatra da se stvari u Evropskom parlamentu neće bitnije promijeniti, uprkos napredovanju desnice, te je saglasan da na kraju sve zavisi od zvaničnog stava šefova država i vlada.

Na pitanje da li će se sada eventualno promijeniti položaj BiH na EU putu, uvjeren je da ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku ka pitanju proširenja.

“Ono što će možda biti bitno, a što ćemo jedno vrijeme morati pričekati, jeste sastav nove Evropske komisije, odnosno vidjeti ko će biti zadužen za resor proširenje, što je nešto što utiče na politiku ka zemljama kandidatima. Ali, manje-više, u tom smislu prema BiH, nekakav status quo ostaje”, rekao je Avdagić za “Nezavisne”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja s druge strane ističe da rezultati evropskih izbora pokazuju da je Stari kontinent u krizi i da u političkom smislu skreće udesno. Jasno je, kaže, da su vlasti u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj sigurno uzdrmane, te da sve to govori da EU ulazi u krizu, zbog čega su potrebne neke nove evropske politike da bi se odgovorilo na brojne izazove, posebno na ukrajinsku situaciju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, evropske izbore ispratio je čestitkom mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izborima za Evropski parlament.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima su se desile velike stvari, posebno u Njemačkoj i Francuskoj.

“Plašim se da sam bio u pravu za sve što sam govorio i da nam predstoji teško vreme i veliko breme”, kazao je Vučić.

Related Topics:

Politika

Kako je Željka Cvijanović dolazila do sastanaka u Vašingtonu: LOBISTIMA PLAĆENO VIŠE OD MILION DOLARA

Američka advokatska kancelarija McGinnis Lochridge, koja u Vašingtonu zastupa Republiku Srpsku, od Vlade RS primila je 1.020.823 dolara, a posebno su naglasili svoju ulogu u organizaciji sastanaka između članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović i američkih zvaničnika.

To piše u polugodišnjem izvještaju koji je kancelarija iz Ostina u Teksasu 29. juna predala Ministarstvu pravde SAD, u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA).

U izvještaju za period od 1. decembra 2025. do 31. maja 2026. navedeno je i nekoliko stotina kontakata sa osobljem kongresmena i senatora. Popisani su i sastanci koje su lobisti ugovarali za Cvijanovićevu tokom njenih posjeta Vašingtonu u februaru, martu i maju.

U prijavi kancelarija svoj posao opisuje kao savjetovanje Vlade Republike Srpske o pitanjima međunarodnog prava. Navodi i da, na zahtjev Vlade Republike Srpske, prenosi informacije američkoj administraciji i Kongresu te kontaktira medije i organizacije.

Desetine upita, osam sastanaka u februaru

Prema izvještaju, lobisti su 21, 22. i 23. januara slali imejlove kabinetima desetina članova Predstavničkog doma i Senata. U njima su tražili sastanke za Cvijanovićevu tokom njene posjete Vašingtonu u februaru. Upiti su upućeni šefovima kabineta, savjetnicima za spoljnu politiku i osobama koje vode raspored kongresmena.

Upiti su, između ostalih, poslati kabinetima senatora Toma Kotona (Tom Cotton), Dika Durbina (Dick Durbin), Džona Fetermana (John Fetterman), Džejmsa Lenkforda (James Lankford), Džima Riša (Jim Risch), Džeki Rouzen (Jacky Rosen), Rodžera Vikera (Roger Wicker) i Džin Šahin (Jeanne Shaheen). Poslati su i kabinetima kongresmena Grega Miksa (Greg Meeks), Vilijama Kitinga (William Keating), Jang Kim (Young Kim), Džoa Vilsona (Joe Wilson), Dine Tajtus (Dina Titus), Madlen Din (Madeleine Dean), Debi Vaserman Šulc (Debbie Wasserman Schultz) i drugih.

Iz izvještaju se vidi da je samo dio tih upita završen sastankom. Cvijanovićeva se 2. februara sastala sa kongresmenom Kitom Selfom (Keith Self). Dan kasnije sastala se sa kongresmenkama April Meklejn Delejni (April McClain Delaney), Klodijom Teni (Claudia Tenney) i Anom Paulinom Lunom (Anna Paulina Luna). Sastanci sa kongresmenima Polom Gosarom (Paul Gosar), Džejkom Elzijem (Jake Ellzey) i Patom Hariganom (Pat Harrigan) te senatorom Džonom Kertisom (John Curtis) održani su 4. februara.

Kertis je jedini senator sa kojim je u izvještaju evidentiran sastanak.

Istog dana, 4. februara, lobisti su prijavili i intervju sa Emi Mekinon (Amy Mackinnon), novinarkom Financial Times-a.

Za kabinet kongresmena Ralfa Normana (Ralph Norman) evidentirana je “potvrda sastanka” 22. januara i “planiranje formata sastanka” dan kasnije. Ipak, sastanak sa Normanom nije naveden među održanim. Sa osobljem kongresmenke Sare Džejkobs (Sara Jacobs) lobisti su 27. januara komunicirali imejlom i telefonom.

Martovska posjeta: jevrejske organizacije i Eksim banka

Za martovsku posjetu lobisti su 25. februara tražili sastanak sa Džonom Jovanovićem (John Jovanovic), predsjedavajućim američke Izvozno-uvozne banke (Exim). Upit su ponovili 30. aprila, ali sastanak sa njim nije evidentiran.

Cvijanovićeva se 4. marta sastala sa predstavnicima tri američke jevrejske organizacije. Riječ je o Marku Levinu (Mark Levin), izvršnom potpredsjedniku i direktoru Nacionalne koalicije za podršku evroazijskom jevrejstvu (NCSEJ), Eriku Fusfildu (Eric Fusfield), direktoru za zakonodavne poslove organizacije B’nai B’rith International, te Endruu Bejkeru (Andrew Baker) iz Američkog jevrejskog komiteta (AJC).

U maju sastanak i sa Brajanom Mastom

Novi talas upita poslat je 30. aprila, ovaj put za posjetu u maju. Između ostalih, kontaktirani su kabineti kongresmena Brajana Masta (Brian Mast) i Grega Miksa, uključujući osoblje Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, kao i kabineti Breda Šermana (Brad Sherman), Majka Ternera (Mike Turner) i Selest Maloj (Celeste Maloy).

Prema izvještaju, Cvijanovićeva se 13. maja sastala sa Klodijom Teni i Rendijem Fajn (Randy Fine). Sastanci sa Brajanom Mastom i Majkom Ternerom održani su 14. maja, a sa Kitom Selfom 15. maja.

Kit Self i Klodija Teni jedini su američki zvaničnici sa kojima se Cvijanovićeva, prema izvještaju, sastala i u februaru i u maju.

Materijali za saslušanja u Kongresu

Lobisti su i prije posjeta bili aktivni. Prvog decembra 2025. slali su “pripremne materijale” osoblju članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma pred saslušanje zakazano za 2. decembar.

Dvije sedmice kasnije, isto su uradili sa osobljem američke Helsinške komisije i kabineta njenih članova pred saslušanje 18. decembra. Među njima su bili kabineti senatora Rodžera Vikera, Šeldona Vajthausa (Sheldon Whitehouse), Džin Šahin, Toma Tilisa (Thom Tillis), Džona Fetermana i Keti Brit (Katie Britt).

Šest uplata za “pravno zastupanje”

Republika Srpska je kancelariji u šest mjeseci uplatila šest rata, sve uz opis “pravno zastupanje”.

Prve dvije uplate stigle su u decembru 2025. godine, a iznosile su 167.000 dolara 16. decembra i 333.882 dolara 24. decembra.

Uslijedila je uplata od 129.941 dolar 18. februara, a potom tri rate od po 130.000 dolara, 7. i 20. aprila te 11. maja. Ukupno je uplaćeno 1.020.823 dolara.

Dio novca vraćen Predstavništvu RS u Vašingtonu

Kancelarija je u istom periodu prijavila troškove od ukupno 586.657 dolara.

Najveći dio troškova otišao je firmi Washington Strategy Group za “konsultacije o politikama i odnose sa vladom”. Toj firmi isplaćivane su rate od 25.000 do 66.500 dolara.

Kancelarija je Predstavništvu Republike Srpske za saradnju, trgovinu i investicije platila po 25.000 dolara za “usluge” u februaru, martu i aprilu. Tako je dio novca koji je Republika Srpska platila lobistima završio u njenom predstavništvu.

Među troškovima su i 4.000 dolara za najam stana, režije i lokalne usluge u Banjaluci, plaćeni Martinu Lucu (Martin Lutz). Za prevođenje je isplaćeno 9.232 dolara. Ostatak troškova odnosi se na avionske karte, smještaj, obroke i prevoz, a pojedinačne avionske karte koštale su i više od 5.000 dolara.

Nastavi čitati

Politika

Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”

 Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.

Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.

Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.

Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.

„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.

Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.

„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.

Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.

„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.

Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.

Nastavi čitati

Politika

SAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!

Kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić je najavljivao maksimalnu transparentnost u radu njegovog kabineta, posebno resornih ministarstava.

Nakon što je ostvario prednost na izborima za predsjednika Republike Srpske, Minić će uskoro otići sa premijerske funkcije, pa smo provjerili da li je ta transparentnost zaista i ostvarena?

Ili je ona dozvoljena samo tamo gdje ne ugrožava brojne čudne i sumnjive dogovore vrha SNSD-a, koji su često sklapani izvan institucija Republike Srpske?

Tri mandata premijera Save Minića za period od samo 13 mjeseci. Na početku svakog, Minić je najavljivao da će rad Vlade biti javan i kako će sve bitne informacije biti dostupne medijima i građanima. Godinu dana nakon što je postao premijer određen pomak jeste napravljen, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Kapital, međutim ključne afere i dalje se skrivaju od javnosti.

“Gospodin Minić je najavio transparentniji rad izvršne vlasti i to je učinio pomakom samim tim što je natjerao ministre i članove svog kabineta da češće održavaju konferencije za novinare, on daje intervjue čak i kritički nastrojenim medijima, ali s druge strane ne vidimo suštinske promjene upravo oko tih tajnovitih ugovora koji su sklapani da li sa kineskim partnerima, sa mađarskim oko elektrana, ne vidimo šta je sa preostalim finansijskim dijelom ugovora oko autoputa Banjaluka – Prijedor i brojne druge ugovore koji su sklapani”, kaže Vukelić.

Sumnjivi ugovori i dogovoreni poslovi, često veoma štetni za Republiku Srpsku i dalje ostaju nedostupni. Tako je Rašidu Serdarovu plaćeno preko 240 miliona maraka novca iz budžeta za otkup koncesionog preduzeća Komsar enerdži Republika Srpska.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić – Dragić je međutim otkrila da je sve to urađeno na čudan i tajnovit način i da je veći dio novca uplaćen i prije nego što je potpisan ugovor.

“Tražila sam pojašnjenje od Vlade Republike Srpske na osnovu čega su odluke o isplati donesene i nisam dobila nikakav odgovor. Pokušala sam o tome razgovarati sa Savom Minićem. Iskoristila sam priliku kada je bio jedan predizborni skup SNSD-a u Loparama i gospodin Minić je bio iznenađen da je uopšte došlo do isplate većeg dijela novca prije ugovora. E sad, ako je on odglumio iznenađenje to je problematično, a ako zaista nije znao onda je to samo po sebi opet problematično da premijer ne zna detalje u vezi isplate”, kaže Radić – Dragić.

Oblast gdje je u najvećoj mjeri nastavljeno skrivanje informacija je lobiranje. Na ove namjene, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske.

Kabinet premijera Minića o većini dogovora nije informisao javnost, pa se mnogo toga saznalo tel kada su o svemu počeli da izvještavaju američki mediji.

“Da, imamo ugovor i šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao Dino Konaković da peremo prozore za 350 hiljada dolara i izmišljamo nešto.. nama treba istina o Republici Srpskoj, ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti”, rekao je nedavno Minić.

Nedostatak transparentnosti je primjetan i kod brojnih zaduženja, što je nastavak prakse prethodnog premijera Radovana Viškovića. Posebna priča su pojedina ministarstva i javna preduzeća koja nisu napravila nikakav pomak ka otvorenosti prema medijima.

Tako je uprkos većoj dostupnosti Save Minića i dalje vidljivo da je ovo Vlada SNSD-a gdje se brojni dokovori sklapaju daleko od ove institucije.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno