Connect with us

Politika

Kako će se poraz Makrona i Šolca ODRAZITI NA BIH?

Da li će pobjeda stranaka desnice, te težak poraz Emanuela Makrona u Francuskoj i Olafa Šolca u Njemačkoj, u narednom periodu promijeniti kurs kada je u pitanju politika Evropske unije (EU), ali i njeno proširenje, pitanje je koje se postavlja nakon tek završenih izbora za Evropski parlament.

Sagovornici “Nezavisnih novina” saglasni su da će kurs udesno, kojim bi sada mogla da ide Evropa, svakako uticati na prilike na Starom kontinentu i Balkanu, ali i da će bilo kakve promjene na tom putu prvo zavisiti od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te od toga ko će činiti novu Evropsku komisiju (postoje neslaganja u vezi sa novim mandatom Ursule fon der Lajen).

Kada govorimo o tome ko je na vlasti u kojoj državi, jasno je da je desnica žestoko uzdrmala sistem, a prva koja je to osjetila na svojoj koži je Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron već najavio vanredne izbore za 30. jun i 7. jul.

Istim putem mogla bi da krene i Njemačka, ali se za sada o tome samo spekuliše.

Ove dvije države se ne spominju slučajno kada je u pitanju bilo kakav poredak u EU, jer se radi o dvije najmoćnije zemlje, a njihov zaokret udesno, smatra bivši diplomata Zoran Milivojević, mogao bi da promijeni evropsku političku sliku.

“Ako dođe do promene vlasti, u Francuskoj je to vrlo verovatno, odraziće se na politiku Evropske unije. Prvo na stav prema ratu u Ukrajini, a onda bi se odrazilo i na stav prema nama i pitanja koja su od našeg državnog i nacionalnog interesa, a tu pre svega mislim na status Republike Srpske i na srpsko pitanje u BiH. Naravno, tu je i pitanje Kosova i Metohije, i to bi sve bilo za nas u pozitivnom smislu, jer trenutno nije takva ni politika Makrona, niti Levice, niti ovih u EU. To isto važi u Nemačkoj, imajući u vidu da je AdF drugi. Mada je tamo pitanje da li će doći do novih izbora. Ali politika desnice se ne može zanemariti ni u njihovom slučaju”, kaže Milivojević.

Pojašnjava da se efekti promjena neće drastično i direktno odraziti na Evropski parlament, ali da svakako hoće na unutrašnju političku scenu pojedinih država, te da će se to onda prenijeti i na politiku EU u cjelini.

“Samim tim, preneće se i na naš prostor, imajući u vidu da je ovaj prostor od posebnog interesa za EU i za Zapad. To će sasvim sigurno da se desi, posebno ukoliko se ovaj trend odrazi i na izbore u SAD, i ukoliko tamo pobedi desnica, odnosno Tramp”, navodi Milivojević za “Nezavisne novine”.

Uloga desnice u cjelokupnoj priči dalje znači i to da će državne politike tih zemalja više biti okrenute suverenizmu, što je, uvjeren je Milivojević, dobra stvar za nas.

“Kada je reč o Evropi, suverenizam je nešto što je naš saveznik vezano za naše argumente, za razliku od Zelenih, Levice itd. Prema tome, pobeda desnice u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Francuskoj sasvim sigurno se odražava na jedan pozitivniji način u pogledu na naš region, i pitanja koja su u vezi sa srpskim narodom. Ne znam kako će biti u FBiH. Ali, oni sasvim sigurno nisu zadovoljni rezultatima izbora i ne ide im u prilog jačanje desnice, pogotovo promene politike u Francuskoj i Nemačkoj”, zaključio je on.

Denis Avdagić, spoljnopolitički analitičar, smatra da se stvari u Evropskom parlamentu neće bitnije promijeniti, uprkos napredovanju desnice, te je saglasan da na kraju sve zavisi od zvaničnog stava šefova država i vlada.

Na pitanje da li će se sada eventualno promijeniti položaj BiH na EU putu, uvjeren je da ćemo i u narednom periodu gledati sličnu politiku ka pitanju proširenja.

“Ono što će možda biti bitno, a što ćemo jedno vrijeme morati pričekati, jeste sastav nove Evropske komisije, odnosno vidjeti ko će biti zadužen za resor proširenje, što je nešto što utiče na politiku ka zemljama kandidatima. Ali, manje-više, u tom smislu prema BiH, nekakav status quo ostaje”, rekao je Avdagić za “Nezavisne”.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja s druge strane ističe da rezultati evropskih izbora pokazuju da je Stari kontinent u krizi i da u političkom smislu skreće udesno. Jasno je, kaže, da su vlasti u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj sigurno uzdrmane, te da sve to govori da EU ulazi u krizu, zbog čega su potrebne neke nove evropske politike da bi se odgovorilo na brojne izazove, posebno na ukrajinsku situaciju.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, evropske izbore ispratio je čestitkom mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izborima za Evropski parlament.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na izborima su se desile velike stvari, posebno u Njemačkoj i Francuskoj.

“Plašim se da sam bio u pravu za sve što sam govorio i da nam predstoji teško vreme i veliko breme”, kazao je Vučić.

Politika

OGLASIO SE I LUKAČ “Više je razloga za uvođenje pomoćnog sastava policije”

Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je Srni bivši ministar Dragan Lukač.

“MUP trenutno školuje više stotina mladih policajaca kroz Policijsku akademiju i Srednju školu unutrašnjih poslova, ali s obzirom na to da je za kvalitetno školovanje potrebno vrijeme ne može se očekivati u narednih nekoliko godina da će se ovaj broj policajaca koji nedostaju biti prevaziđen, jer svake godine u penziju odlaze ljudi koji su ispunili zakonske uslove”, rekao je Lukač.

On je naveo da policijski službenici imaju veći broj prekovremenih radnih časova i da nije moguće pokriti teren sa trenutnim brojem policajaca, što dovodi do otežanog izvršavanja zadataka i mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti.

“Uvođenjem pomoćnog sastava bi bilo ubrzano rješavanje trenutnih nedostataka i iz tog sastava bi se regrutovali mladi policajci za školovanje na Policijskoj akademiji. Ako znamo da moraju proći provjere i određenu obuku da bi ušli u pomoćni sastav i stekli bi određena iskustva u radu, to znači da bi imali kvalitetan kadar za budući aktivni sastav policije”, ocijenio je Lukač.

On je podsjetio da je pomoćni sastav policije trebalo da bude uveden još 2019. godine, ali da se od toga odustalo zbog opstrukcija.

“Tada je formirana Žandarmerija koja se pokazala kao pun pogodak jer je MUP dobio jednu novu organizovanu snagu u svom sastavu i raspoređenu na cijeloj teritoriji Republike Srpske što je značajno zbog brzog reagovanja u bilo kom slučaju ugrožavanja bezbjednosti naših građana”, istakao je Lukač.

On je naglasio da veći broj policajaca u BiH nikome ne treba da predstavlja problem s obzirom na iskustva iz prethodnog perioda, poput migrantske krize, elementarnih nepogoda, te ugrožavanja bezbjednosti građana na bilo koji način od pojedinaca i grupa ili organizovanog kriminala.

“Ovaj način pojačavanje policijskih struktura u Republici Srpskoj, ili čitavoj BiH, može doprinijeti samo boljoj organizaciji policijskog posla i većoj bezbjednosti svih građana”, istakao je Lukač.

Vlada Republike Srpske utvrdila je 23. juna Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ovaj zakon Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da razmatra na redovnoj sjednici ove sedmice.

Nastavi čitati

Politika

NAJVEĆI PORAZ JEDNOG NARODA! Svakih 20 minuta BiH izgubi jednog stanovnika

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milion ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već decenijama, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 miliona stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih.
Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala “Pregled svjetske populacije”, a koja je otkrila da je BiH u pomenutom periodu od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banjaluka. Da se BiH ne piše ništa dobro otkrivaju i podaci da BiH svakim danom postaje malobrojnija za minimum 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou – bez jednog omanjeg grada. Tokom proteklih nekoliko godina u prosjeku je rađano 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svaka 12,3 minuta, odnosno 1,3 sata, umre neko ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta.

Prema riječima demografa Aleksandra Majića podaci ove međunarodne institucije koja se bavi pregledom svjetske populacije i trendovima, u dobroj mjeri odslikavaju pravo stanje na terenu. Ukazuje i na to da je teško govoriti o tačnim brojevima, jer je BiH, pored Ukrajine, jedina evropska zemlja koja još od 2013. godine nije sprovela popis stanovništva. Ističe i da nije nikakva tajna da sve balkanske države bilježe ovakve negativne i poražavajuće demografske trendove, iz godine u godinu ostajući bez značajnog broja stanovnika. Kada se podvuče crta, Republika Srpska je u posljednjih pet godina ostala bez 23.227 stanovnika. Kao primjer navodi i odnos broja rođenih i umrlih.

– Nažalost nas je svakim danom sve manje i manje, tako da i iznesene crne prognoze nisu nimalo nerealne. Primjera radi, prema zvaničnim statistikama, u Republici Srpskoj dnevno umre u prosjeku oko 40 stanovnika, dok u isto vrijeme bude rođeno 25 beba. Znači da svakim danom ostajemo siromašniji za 15 ljudi. I to je samo na osnovu broja umrlih i rođenih. Pored negativnog prirodnog priraštaja, ovdašnje države bilježe i veliki odliv stanovništva u neku od zapadnoevropskih država. I to je postao ogroman problem u posljednjih nekoliko godina. Sve ovo je dobrano narušilo i starosnu strukturu stanovništva u Republici Srpskoj pa tako svaki četvrti stanovnik ima više od 65 godina, što nas svrstava u svojevrsne rekordere. To na kraju dovodi do toga da ima i sve manje djece u osnovnim i srednjim školama, ali i radnog sposobnog stanovništva. Sve to na kraju može imati pogubne posljedice i kada je u pitanju privredni razvoj neke zemlje – kaže za “Glas Srpske” Majić.

Dodaje i da kada je u pitanju ova problematika jedino relativno dobro stoje Banjaluka, Istočno Sarajevo i Trebinje, velike urbane i administrativne sredine u kojima je evidentan veliki priliv ljudi iz manje urbanih i ruralnih sredina, koji onda “peglaju” negativne demografske trendove u ove tri sredine. Smatra i da ne treba očekivati da prirodni priraštaj uskoro bude poboljšan, jer, kako je pojasnio, nema te mjere koja za kratko vrijeme može to popraviti. To, ističe, mogu samo sistemske i dugoročne mjere koje podrazumijevaju i smanjenje broja mladih koji odlučuju da svoju budućnost potraže u nekoj od evropskih zemalja.

Rekorderi
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih nacija, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je prema njihovim procjenama ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 odsto), Hrvatska (19), Rumunija (17), te Srbija – 14 odsto.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Ujutro predloži, naveče povuče zakon – To samo SNSD može?!”

Nakon što je jutros kao dopunu dnevnog reda za sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske predložio Zakon o zaštiti ustavnog uređenja, koji mnogi smatraju inkvizicijom protiv svih koji nisu po volji vlasti, SNSD je večeras iznenada povukao ovaj zakon.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ovaj potez SNSD-a, ističući da je to još jedan u nizu dokaza da ova stranka nema jasnu viziju ni poštovanje prema zakonima Republike Srpske.

„Do sada smo od SNSD-a vidjeli sve: zakone koji padaju na Ustavnom sudu Srpske, zakone koje usvoje danas, a već sutra ne primjenjuju, ali ovo još nismo – da predloženi zakon nije ni prenoćio u proceduri, a već je povučen“, rekao je Kresojević.

On je dodao da ovakvo ponašanje najbolje pokazuje kako SNSD ruši ustav i zakone, istovremeno tvrdeći da im je sve hitno – osim stvarnih potreba građana.

„Najbolji primjer je upravo ovaj zakon o zaštiti ustavnog poretka, koji je jutros hitno upućen u proceduru, ali je večeras, izgleda, ‘pametniji’ dio SNSD-a shvatio da to više nije hitno“, poručio je Kresojević.

Kresojević je kritikovao i obrazloženje povlačenja zakona, navodeći da ono jasno pokazuje da SNSD nema pojma da li su pošli ili su došli, odnosno da su potpuno izgubljeni u sopstvenim politikama.

Ovaj slučaj dodatno produbljuje političku nestabilnost u Republici Srpskoj i potvrđuje bojazni da vlast ne djeluje u interesu građana, već u cilju očuvanja sopstvene moći.

Nastavi čitati

Aktuelno