Connect with us

Hronika

JEZIVI OPISI PREŽIVJELIH Grčka obalna straža je migrante namjerno bacala u more

Grčka obalna straža uzrokovala je smrt desetaka migranata u Sredozemnom moru u periodu od tri godine, kažu svjedoci.

Njih devet je među više od 40 ljudi, koji su navodno umrli kao rezultat toga što su bili prisiljeni napustiti grčke teritorijalne vode ili su vraćeni na more nakon što su stigli na grčke otoke, pokazala je analiza BBC-a. Grčka obalna straža pak odlučno odbacuje sve optužbe za nezakonite aktivnosti.

BBC je bivšem oficiru grčke obalne straže pokazao snimke 12 ljudi, koji su ukrcani u čamac grčke obalne straže, a zatim ostavljeni na gumenjaku. Kad je ustao sa stolice, i još uvijek uključenog mikrofona, rekao je da je to “očito protuzakonito” i “međunarodni zločin”.

Grčku vladu dugo su optuživali za prisilni povratak, gurajući ljude nazad prema Turskoj, odakle su prešli, što je protuzakonito prema međunarodnom pravu. Međutim, ovo je prvi put da je BBC izračunao broj incidenata u kojima se navodi da su se smrtni slučajevi dogodili kao posljedica djelovanja grčke obalne straže.

Petnaest incidenata koje su analizirali, od maja 2020. do 2023, rezultiralo je s 43 smrti. Početni izvori bili su prvenstveno lokalni mediji, nevladine organizacije i turska obalna straža.

Provjera takvih iskaza izuzetno je teška, svjedoci često nestanu ili se previše boje da bi progovorili. Ali u četiri od ovih slučajeva uspjeli su potvrditi iskaze razgovarajući sa svjedocima. BBC istraživanje, koje se prikazuje u novom BBC-jevom dokumentarcu, Dead Calm: Killing in the Med?, sugerisalo je jasan obrazac.

U pet incidenata, migranti su rekli da su ih grčke vlasti bacile direktno u more. U četiri od tih slučajeva objasnili su kako su se iskrcali na grčke otoke, ali su bili ulovljeni. U nekoliko drugih incidenata, migranti su rekli da su stavljeni na splav na napuhavanje bez motora, koji se zatim ispuhao ili se činilo da je probušen.

Jedan od najjezivijih izvještaja dao je Kamerunac, koji kaže da su ga grčke vlasti progonile nakon što se iskrcao na otok Samos u septembru 2021. Kao i svi ljudi koje je BBC intervjuisao, rekao je da se planirao registrovati na grčkom tlu kao tražitelj azila.

“Jedva da smo pristali, a policija je došla s leđa. Bila su dva policajca obučena u crno, a još trojica u civilu. Bili su maskirani, vidjele su im se samo oči”, kazao je.

On i još dvojica, još jedan iz Kameruna i muškarac iz Obale Slonovače, prebačeni su na brod grčke obalne straže, rekao je, gdje su događaji poprimili zastrašujući preokret.

“Počeli su s (drugim) Kameruncem. Bacili su ga u vodu. Čovjek iz Slonovače rekao je: ‘Spasi me, ne želim umrijeti… a onda je na kraju samo njegova ruka bila iznad vode, a tijelo ispod. Polako mu je ruka skliznula ispod i voda ga je progutala”, opisao je događaj.

Sagovornik BBC-a kaže da su ga otmičari pretukli.

“Udarci su mi pljuštali po glavi, kao da su udarali životinju. A onda kaže da su i njega gurnuli u vodu, bez prsluka za spašavanje. Uspio je doplivati ​​do obale, ali tijela druge dvojice – Sidyja Keite i Didiera Martiala Kouamoua Nane”, pronađena su na turskoj obali.

Advokati preživjelog zahtijevaju od grčkih vlasti da otvore slučaj dvostrukog ubistva.

U junu 2023., pretovarena košarica prevrće se ispred patrolnog broda grčke obalne straže. Više od 600 muškaraca, žena i djece umire u vodi. Ali tko je odgovoran i je li obalna straža kriva?

Drugi muškarac, iz Somalije, ispričao je za BBC kako ga je u martu 2021. uhvatila grčka vojska po dolasku na otok Chios, koja ga je potom predala grčkoj obalnoj straži. Rekao je da mu je obalna straža vezala ruke na leđima prije nego što ga je spustila u vodu.

“Bacili su me zavezanog usred mora. Htjeli su da umrem”, rekao je.

Rekao je da je uspio preživjeti plutajući na leđima, prije nego što mu se jedna ruka oslobodila ligature. Ali more je bilo valovito i troje u njegovoj grupi je umrlo. Somalijac je stigao do kopna gdje ga je na kraju primijetila turska obalna straža.

U incidentu s najvećim brojem žrtava, u septembru 2022. godine, brod koji je prevozio 85 migranata zapao je u nevolju u blizini grčkog otoka Rodosa kada mu se pokvario motor.

Mohamed iz Sirije rekao je da su pozvali grčku obalnu stražu za pomoć koja ih je ukrcala na brod, vratila u turske vode i stavila u čamce za spašavanje. Mohamed kaže da splav koju su dobili on i njegova porodica nije imala dobro zatvoren ventil.

“Odmah smo počeli tonuti, vidjeli su to… Čuli su nas kako vrištimo, a ipak su nas ostavili”, rekao je za BBC.

“Prvo dijete koje je umrlo bio je sin moje sestrične… Poslije jedno po jedno. Drugo dijete, još jedno dijete, pa je sam bratić nestao. Do jutra je umrlo sedmero, osmero djece. Moja djeca nisu umrla do jutra… neposredno prije dolaska turske obalne straže”, kazao je BBC.

Grčki zakon dopušta svim migrantima, koji traže azil da prijave svoj zahtjev na nekoliko ostrva u posebnim registracijskim centrima.

Ipak, sagovornici BBC-a, koje su kontaktirali uz pomoć tijela za potporu migrantima Consolidated Rescue Group, rekli su da su uhapšeni, prije nego što su uspjeli doći do ovih centara. Rekli su da će ti ljudi očito djelovati na tajnom zadatku, neuniformirani i često maskirani.

Grupe za ljudska prava tvrde da su tisuće ljudi, koji traže azil u Evropi nezakonito vraćeni iz Grčke u Tursku i da im je uskraćeno pravo na traženje azila, koje je sadržano u međunarodnim zakonima i zakonima EU, piše BBC.

Hronika

Tužilaštvo BiH traži Dodika zbog vile u Beogradu: ŠTA JE ZAPRAVO SPORNO?

Milorad Dodik i njegova vila u Beogradu ponovo su u fokusu javnosti, 18 godina nakon što je predsednik Republike Srpske kupio nekretninu u glavnom gradu Srbije.

Polovinom aprila Dodik bi trebalo da bude pozvan da pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine (BiH) da iskaz o spornoj kupovini vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje.

To je ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio Dodikov advokat Goran Bubić, uz napomenu da još nije dobio tačan datum.

Pravni zastupnik Dodika, protiv koga se vodi i nekoliko drugih istraga, nije konkretno odgovorio na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će se Dodik odazvati pozivu Tužilaštva BiH.

Dodik je iskaz u ovom slučaju već dao u Tužilaštvu BiH 2022. godine, kada je negirao sve optužbe.

Šta je sporno?

Srpska demokratska stranka (SDS), koja je u opoziciji u Republici Srpskoj, podnijela je krivičnu prijavu protiv Dodika 2015. godine.

U njoj SDS tvrdi da je Dodik kupio vilu na Dedinju 2007. godine za 750.000 evra u gotovini, a da je transakcija obavljena fiktivnim kreditom u nekadašnjoj Pavlović banci iz Bijeljine, čiji vlasnik je tada bio Slobodan Pavlović.

Pavlović i troje zaposlenih u ovoj banci, koja je naknadno prodata, bili su pod istragom i u jednomesečnom pritvoru, zbog sumnje da za zloupotrebu položaja i pranja novca.

Slobodan Pavlović je smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći krajem 2021. u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je bio državljanin.

Dodik je ove optužbe prethodnih godina negirao.

Iz Tužilaštva BiH su 2016. godine naveli da se vodi istraga o tome da li su osumnjičeni učestvovali u pranju novca preko fiktivnog kredita iz 2007, kao i kredita odobrenog 2008. koji je poslužio za prikrivanje nepostojećeg kredita iz 2007.

Vila je navodno plaćena novcem koji je preko Pavlović banke iz Republike Srpske prebačen na Komercijalnu banku Beograd od koje je vila kupljena.

Međutim, sporno je to što Dodik tvrdi da je nekretninu kupio 2007. kreditom koji je dobio od Pavlović banke, dok u javno objavljenoj dokumentaciji stoji da je ugovor o kreditu potpisan godinu dana nakon kupovine vile.

Još jedan sporni detalj je i to što istražni organi tokom pretrage u Pavlović banci 2016. godine, u nisu pronašli primjerak ugovora o Dodikovom kreditu, niti je on evidentiran u centralnom registru koji se vodi kod Centralne banke BiH.

Šta je govorio Dodik?

U intervjuu za Blic TV iz 2022. godine, Dodik je rekao da nekretnina u Beogradu “nije nikakva vila”, već dupleks.

U vreme kada je, kako kaže, saznao za firmu koja gradi te objekte je, prema Dodikovim rečima, “slučajno naišao” Slobodan Pavlović, američki biznismen srpskog porekla.

“On me je, kao i svaki Amerikanac, pitao kako može da mi pomogne. Kada sam mu sve objasnio, kredit mi je odobren, a on je dao svoj zalog, svoj novac.

Onda smo se dogovorili da ponovo odemo u banku i da banka odobri kredit kako bih vratio prethodno podignuti kredit da razdužim Pavlovića i njegovu kompaniju koja je dala garanciju. Pod hipoteku smo stavili objekat”, rekao je Dodik.

Prema računici koju su mediji napravili, mesečna rata za kredit od 750.000 evra, sa rokom otplate od osam i po godina i kamatnom stopom od sedam odsto, iznosi blizu 10.000 evra.

Prema Dodikovim rečima, on je objekat iznajmljivao i od zakupnine otplaćivao rate.

“Kasnije sam prodao dva stana u Beogradu i taj novac delimično iskoristio za vraćanje kredita”, rekao je Dodik.

Šta stoji u javnoj dokumentaciji?

Prema podacima iz Katastra Republike Srbije, na Milorada Dodika vodi se nekretnina u naselju Dedinje.

U Dodikovom vlasništvu je, prema javno dostupnim podacima, troetažni stan sa 340 kvadratnih metara korisne površine i pripadajuća garaža od 45 kvadrata.

Nekretnina je pod hipotekom od 19. marta 2009. godine, ali o tome nema više detalja u katastarskoj dokumentaciji.

Takođe, u dokumentaciji nema detalja o prethodnim vlasnicima nekretnine.

Strani državljani i kupovina nekretnina u Srbiji

Milorad Dodik je nekretninu u Ulici Vaska Pope na Dedinju kupio 2007. godine, sedam godina pre nego što mu je uručen pasoš Republike Srbije.

Legislativa u Srbiji ne zabranjuje stranim državljanima “koja ne obavljaju delatnost” u zemlji da kupuju nekretnine, uz uslov da Republika Srbija ima potpisan sporazum sa državom tog stranog državljanina o kupovini nekretnina (uzajamnost).

U slučaju Bosne i Hercegovine, čiji je državljanin bio Dodik u vreme kada je kupio vilu, Ministarstvo pravde Srbije ima dogovorenu uzajamnost, što se može proveriti na sajtu tog ministarstva.

To znači da Milorad Dodik nije imao zakonskih prepreka da kupi nekretninu, iako nije bio državljanin Srbije.

Šta sve poseduje Milorad Dodik?

Prema podacima iz imovinske karte Milorada Dodika, predsednik Republike Srpske i lider SNSD poseduje nekretnine u BiH i Srbiji.

U Bosni i Hercegovini na njegovo ime se vodi stan u Laktašima u vrednosti od 40.000 evra. Dodik poseduje i kuću u Laktašima, koja je zajedno sa nekretninom u Beogradu procenjena na iznos od milion evra.

Osim istrage o kupovini nekretnine u Srbiji, protiv Milorada Dodika se u BiH vodi još nekoliko istraga.

Tužilaštvo BiH je u martu pokrenulo istragu za napad na ustavni poredak države, nakon što je predsednik Republike Srpske potpisao zakone kojima se zabranjuje delovanje državnog pravosuđa i policije na teritoriji entiteta.

Dodik je trenutno na centralnoj poternici u BiH zbog odbijanja da se odazove pozivima za saslušanje u Tužilaštvu BiH u ovom slučaju.

Nastavi čitati

Hronika

U MILIĆIMA UBIO KOMŠIJU, policija odmah reagovala!

U Milićima je uhapšen muškarac osumnjičen da je večeras ubio svog komšiju, potvrđeno je Srni u Policijskoj upravi Zvornik.

Policiji u Milićima ubistvo je prijavljeno u 19.15 časova, a osumnjičeni je uhapšen već u 19.25 časova.

Policija je na terenu i više informacija biće poznato nakon uviđaja.
Ubistvo se desilo u mjestu Štedra.

Nastavi čitati

Hronika

STRAHOTA! Policajac zlostavljao suprugu 15 godina, SILOVAO JE I TJERAO NA ODNOSE SA ROĐACIMA

Silovanje, premlaćivanje, podvođenje samo su dio horora u kojem je 15 godina živjela vanbračna supruga osumnjičenog 46-godišnjeg policajca, koji je sada završio u zatvoru Remetinec.

Istražni sudija odredio mu je jednomesečni istražni zatvor zbog mogućeg uticaja na svedoke i opasnosti od ponavljanja djela, prenosi 24sata.hr.

S njim iza rešetaka idu i njegovi prijatelji, 59-godišnjak i 47-godišnjak koji se takođe sumnjiče za silovanje. Njima je istražni zatvor određen zbog mogućeg uticaja na svjedoke.
Horor kojem je žrtva bila izložena počeo je 2010. i trajao je do nedavno, kada je žrtva smogla snage da prijavi nasilnika policiji.

24sata.hr nezvanično saznaje da je vrlo detaljno opisala kako je s 46-godišnjim policajcem živjela u izvanbračnoj zajednici u kojoj su dobili i dijete. Ali tokom zajedničkog života on ju je fizički, psihički i seksualno zlostavljao.

Višestruko ju je silovao, ali i tjerao da ima seksualne odnose s drugim muškarcima, uključujući njegove rođake i kumove. Osim toga, tjerao ju je i da se prostituira, a ponekad ju je zlostavljao i pred zajedničkim djetetom.

Što se tiče 59-godišnjaka i 47-godišnjaka, jedan se sumnjiči da ju je pretukao i silovao, a drugi za silovanje.

Nastavi čitati

Aktuelno