Connect with us

Hronika

JEZIVI OPISI PREŽIVJELIH Grčka obalna straža je migrante namjerno bacala u more

Grčka obalna straža uzrokovala je smrt desetaka migranata u Sredozemnom moru u periodu od tri godine, kažu svjedoci.

Njih devet je među više od 40 ljudi, koji su navodno umrli kao rezultat toga što su bili prisiljeni napustiti grčke teritorijalne vode ili su vraćeni na more nakon što su stigli na grčke otoke, pokazala je analiza BBC-a. Grčka obalna straža pak odlučno odbacuje sve optužbe za nezakonite aktivnosti.

BBC je bivšem oficiru grčke obalne straže pokazao snimke 12 ljudi, koji su ukrcani u čamac grčke obalne straže, a zatim ostavljeni na gumenjaku. Kad je ustao sa stolice, i još uvijek uključenog mikrofona, rekao je da je to “očito protuzakonito” i “međunarodni zločin”.

Grčku vladu dugo su optuživali za prisilni povratak, gurajući ljude nazad prema Turskoj, odakle su prešli, što je protuzakonito prema međunarodnom pravu. Međutim, ovo je prvi put da je BBC izračunao broj incidenata u kojima se navodi da su se smrtni slučajevi dogodili kao posljedica djelovanja grčke obalne straže.

Petnaest incidenata koje su analizirali, od maja 2020. do 2023, rezultiralo je s 43 smrti. Početni izvori bili su prvenstveno lokalni mediji, nevladine organizacije i turska obalna straža.

Provjera takvih iskaza izuzetno je teška, svjedoci često nestanu ili se previše boje da bi progovorili. Ali u četiri od ovih slučajeva uspjeli su potvrditi iskaze razgovarajući sa svjedocima. BBC istraživanje, koje se prikazuje u novom BBC-jevom dokumentarcu, Dead Calm: Killing in the Med?, sugerisalo je jasan obrazac.

U pet incidenata, migranti su rekli da su ih grčke vlasti bacile direktno u more. U četiri od tih slučajeva objasnili su kako su se iskrcali na grčke otoke, ali su bili ulovljeni. U nekoliko drugih incidenata, migranti su rekli da su stavljeni na splav na napuhavanje bez motora, koji se zatim ispuhao ili se činilo da je probušen.

Jedan od najjezivijih izvještaja dao je Kamerunac, koji kaže da su ga grčke vlasti progonile nakon što se iskrcao na otok Samos u septembru 2021. Kao i svi ljudi koje je BBC intervjuisao, rekao je da se planirao registrovati na grčkom tlu kao tražitelj azila.

“Jedva da smo pristali, a policija je došla s leđa. Bila su dva policajca obučena u crno, a još trojica u civilu. Bili su maskirani, vidjele su im se samo oči”, kazao je.

On i još dvojica, još jedan iz Kameruna i muškarac iz Obale Slonovače, prebačeni su na brod grčke obalne straže, rekao je, gdje su događaji poprimili zastrašujući preokret.

“Počeli su s (drugim) Kameruncem. Bacili su ga u vodu. Čovjek iz Slonovače rekao je: ‘Spasi me, ne želim umrijeti… a onda je na kraju samo njegova ruka bila iznad vode, a tijelo ispod. Polako mu je ruka skliznula ispod i voda ga je progutala”, opisao je događaj.

Sagovornik BBC-a kaže da su ga otmičari pretukli.

“Udarci su mi pljuštali po glavi, kao da su udarali životinju. A onda kaže da su i njega gurnuli u vodu, bez prsluka za spašavanje. Uspio je doplivati ​​do obale, ali tijela druge dvojice – Sidyja Keite i Didiera Martiala Kouamoua Nane”, pronađena su na turskoj obali.

Advokati preživjelog zahtijevaju od grčkih vlasti da otvore slučaj dvostrukog ubistva.

U junu 2023., pretovarena košarica prevrće se ispred patrolnog broda grčke obalne straže. Više od 600 muškaraca, žena i djece umire u vodi. Ali tko je odgovoran i je li obalna straža kriva?

Drugi muškarac, iz Somalije, ispričao je za BBC kako ga je u martu 2021. uhvatila grčka vojska po dolasku na otok Chios, koja ga je potom predala grčkoj obalnoj straži. Rekao je da mu je obalna straža vezala ruke na leđima prije nego što ga je spustila u vodu.

“Bacili su me zavezanog usred mora. Htjeli su da umrem”, rekao je.

Rekao je da je uspio preživjeti plutajući na leđima, prije nego što mu se jedna ruka oslobodila ligature. Ali more je bilo valovito i troje u njegovoj grupi je umrlo. Somalijac je stigao do kopna gdje ga je na kraju primijetila turska obalna straža.

U incidentu s najvećim brojem žrtava, u septembru 2022. godine, brod koji je prevozio 85 migranata zapao je u nevolju u blizini grčkog otoka Rodosa kada mu se pokvario motor.

Mohamed iz Sirije rekao je da su pozvali grčku obalnu stražu za pomoć koja ih je ukrcala na brod, vratila u turske vode i stavila u čamce za spašavanje. Mohamed kaže da splav koju su dobili on i njegova porodica nije imala dobro zatvoren ventil.

“Odmah smo počeli tonuti, vidjeli su to… Čuli su nas kako vrištimo, a ipak su nas ostavili”, rekao je za BBC.

“Prvo dijete koje je umrlo bio je sin moje sestrične… Poslije jedno po jedno. Drugo dijete, još jedno dijete, pa je sam bratić nestao. Do jutra je umrlo sedmero, osmero djece. Moja djeca nisu umrla do jutra… neposredno prije dolaska turske obalne straže”, kazao je BBC.

Grčki zakon dopušta svim migrantima, koji traže azil da prijave svoj zahtjev na nekoliko ostrva u posebnim registracijskim centrima.

Ipak, sagovornici BBC-a, koje su kontaktirali uz pomoć tijela za potporu migrantima Consolidated Rescue Group, rekli su da su uhapšeni, prije nego što su uspjeli doći do ovih centara. Rekli su da će ti ljudi očito djelovati na tajnom zadatku, neuniformirani i često maskirani.

Grupe za ljudska prava tvrde da su tisuće ljudi, koji traže azil u Evropi nezakonito vraćeni iz Grčke u Tursku i da im je uskraćeno pravo na traženje azila, koje je sadržano u međunarodnim zakonima i zakonima EU, piše BBC.

Hronika

UHAPŠENI NASILNICI Horor u Tuzli, dva muškarca silovala dječaka (14)

Opštinski sud Tuzla je  na prijedlog Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, odredio mjeru pritvora za dva muškarca, jednog četrdesettrogodišnjaka i jednog četrdestjednogodišnjaka iz Tuzle, zbog postojanja osnovane sumnje da su na štetu trinaestogodišnjeg dječaka iz Tuzle počinili krivično djelo polni odnos s djetetom. Uskladu sa odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH, i u interesu zaštite oštećenog djeteta, nismo u mogućnosti objavljivati bilo kakve detalje vezane za ovaj predmet, navode iz Tužilaštva, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Hronika

JOŠ JEDAN IZGUBLJENI ŽIVOT KOJI SE MOGAO SPASITI: Novi FEMICID potresao BiH i ponovo otvorio pitanje koliko su žene danas ZAŠTIĆENE

Još jedno ubistvo žene. Još jedan izgubljeni život koji se mogao sačuvati. Ubistvo Aldine Jahić (32) iz Kalesije ponovo je potreslo BiH, ali i region.

Sve se dogodilo 16. novembra oko 18 časova kada je, kako je saopšteno iz Tužilaštva HNK, Kalajdžić nakon što je na ilegalan način nabavio pištolj, sačekao nesrećnu ženu ispred fitness centra u kojem je trenirala. Osumnjičeni joj je, kako je navedeno, prišao i više puta je udario u predjelu glave i grudi, dok se ona pokušavala odbraniti.

Kalajdžić je u jednom trenutku izvadio pištolj, a nesrećna žena počela je da bježi u pravcu obližnjeg hotela, dozivajući prolaznike i moleći ih da pozovu policiju, jer je muškarac prati i prijeti joj oružjem. Uspjela je ući u restoran i pokušati pozvati policiju, ali ju je osumnjičeni ubrzo pronašao u toaletu. Tamo joj je, prema navodima Tužilaštva, prišao i ispalio hitac u predjelu glave, nanijevši joj smrtonosne povrede od kojih je preminula na licu mjesta.

Femicid u Mostaru, u kojem je brutalno ubijena Aldina Jahić, samo je najnoviji podsjetnik na to koliko je opasno biti žena u društvu koje još uvijek ne shvata ozbiljnost nasilja nad ženama.

Samo nekoliko dana prije toga, u Stanarima je ubijena Vinka Đ. (76), koju je suprug Nenad Đ. (82) sjekirom ubio dok je spavala.

Ovi tragični događaji koji i dalje potresaju javnost jasno pokazuju koliko je problem femicida duboko ukorijenjen.

“Kao građani bježimo od odgovornosti”
Gordana Vidović, predsjednica Udruženja “Budućnost” u Modriči kaže za Srpskainfo da društvo ne shvata ozbiljno situaciju u kojoj se nalaze žrtve nasilja u porodici.

-Posljednjih godina imamo izuzetan porast femicida i to uz nesvakidašnje situacije kao što je bilo u Mostaru, Gradačcu, Stanarima, gdje je čovjek prije nekoliko na spavanju ubio ženu. To su neke stvari na koje moramo reagovati, moramo biti senzibilniji i osjetljiviji i multisektorskim pristupom to moramo zajednički raditi – kaže Vidovićeva.

Kada je riječ o slučaju iz Mostara, Vidovićeva kaže za taj slučaj postoje dvije vrste odgovornosti.

-Prva je da je neka druga žena prijavila tog istog počinioca i da taj slučaj još uvijek nije procesuiran. Policija i tužilaštvo snose odgovornost što nije došlo do epiloga tog slučaja. U tom slučaju, on bi već bio presuđeni počinilac nasilja. U drugom slučaju, odgovornost nose i građani. Mi kao građani bježimo od odgovornosti i ne želimo da prijavimo. Ne želimo da vidimo da se nešto dešava u našem neposrednom okruženju – smatra Vidovićeva.

Vidovićeva ističe da se žene odvaže da prijave nasilje, ali ako ne naiđu na pozitivan odgovor institucija, onda drugi-treći put se zaustavljaju, jer nisu dobile onaj odgovor koji je trebalo da dobiju već prvi put.

Na pitanje da li bi BiH trebala dobiti javni registar nasilnika, Vidovićeva odgovara da bi to bilo dobro.

-Mi imamo registar pedofila, ali on nije dostupan svima koji bi to trebalo da imamo. Bilo bi dobro da dobijemo i registar javnih nasilnika na nivou Bosne i Hercegovine – zaključuje Vidovićeva.

“Femicid je poraz društva”
Gorica Ivić, direktorka Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke, kaže za Srpskainfo da je femicid poraz cijelog društva, jer najčešće nije iznenadan čin, već posljedica dugotrajnog nasilja.

– Država ima odgovornost da uradi sve da do nasilja ne dođe, a ukoliko dođe, da ga spriječi i zaustavi. Važno je da znamo da krivična djela nasilja u porodici i nasilja nad ženama su krivična ela koja se gone po službenoj dužnosti. Znači, za pokretanje istrage nije uvijek nužna prijava žrtve. Nadležni organi mogu da djeluju po službenoj dužnosti. To nisu djela koja se gone po tužbi žrtve. Žrtva može samo da prijavi , ali nekad je strah toliki da one ustvari ne smiju da prijave, jer se plaše da će ta prijava dovesti do još većeg nasilja, a žrtvi neće donijeti nikakvu zaštitu koju ona prilikom prijave najviše traži i zahtijeva – kaže ona.

Ivićeva naglašava da je u ovim slučajevima hitnost vrla važna.

-Kada procedure traju šest mjeseci ili godinu dana, a u međuvremenu se ništa ne dešava, to je ozbiljan propust na koji treba obratiti posebnu pažnju -upozorava ona.

Ističe da svakodnevno svjedoče da su žene osnaženije da potraže pomoć.

– Po statistikama, broj evidentiranih prijava krivičnih djela za nasilje u porodici je oko 1.000 u Republici Srpskoj. Prema časovniku kriminaliteta koji je izračunat u 2023. godini u Republici Srpskoj svakih šest i po sati se evidentira jedno krivično djelo nasilja u porodici. Žene jesu definitivno osnaženije da ranije prijavljuju. Svjesnije su da prepoznaju ranije nasilje, znaju da mogu prijaviti bez obzira da li se radi o supružniku ili nekome drugom, ali nismo sigurni koliko je sistem spreman da odgovori na sve te njihove prijave i na traženje pomoći i podrške – pojašnjava Ivićeva.

Naglašava da je od presudne važnosti da počinioci nasilja budu adekvatno sankcionisani i da se primijene sve zakonom propisane mjere. Kako kaže, žrtve moraju biti zaštićene, kazne moraju biti srazmjerne počinjenom djelu i imati jasnu preventivnu funkciju, kako bi se spriječili budući slučajevi nasilja i kako bi se preventivno djelovalo na druge počinioce nasilja.

Nastavi čitati

Hronika

STRAVIČNO! Anis Kalajdžić, osumnjičeni za ubistvo Aldine Jahić NE ŽELI U PRITVOR!

U Kantonalnom sudu u Mostaru jutros, 19. novembra je održano ročište po prijedlogu Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona za određivanje pritvora Anisu Kalajdžiću (33) iz Mostara zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo ženske osobe i nedozvoljena nabavka oružja, a tom prilikom je njegov advokat rekao da se odbrana protivi pritvoru.

Ročište je održano pred sudijom za prethodni postupak, Elisom Sultanićem.

Kalajdžiću se na teret stavlja, kako su potvrdili iz Tužilaštva HNK, da je 16. novembra oko 18 časova, na autobuskoj stanici u Mostaru na trgu Ivana Krndelja bb, nakon što je prethodno nabavio pištolj na ilegalan način i kojeg je kod sebe neovlašteno posjedovao, ispred fitnes centra sačekao oštećenu Aldinu Jahić (32) koja je tu trenirala.

Tu joj je prišao i više puta udarao u predjelu glave i grudi od čega se ona branila držeći ruke ispred sebe.

“U jednom trenutku on je izvadio pištolj, nakon čega je oštećena zbog straha za vlastiti život potrčala u pravcu hotela ‘T..’, na trgu Ivana Krndelja bb u Mostaru, bojeći se za svoju sigurnost, građanima prolaznicima preplašeno govorila da zovu policiju jer je muškarac prati i prijeti joj pištoljem, da bi potom ušla u restoran ‘B..’ i mobitelom pozvala policiju, za koje vrijeme je osumnjičenik došao i oštećenu pronašao u toaletu dok je ona ponovno pokušavala pozivati u pomoć, pa joj je osumnjičenik prišao i pucajući iz pištolja u pravcu glave zadao joj smrtonosne ozljede od kojih je oštećena preminula na licu mjesta”, naveli su iz Tužilaštva HNK.

Advokat po službenoj dužnosti

Kalajdžić, po zanimanju elektrotehničar računarske tehnike i automatike, zaposlen na benzinskoj pumpi “Energopetrol” i fudbalski sudija, kako je izneseno, potvrdio je, na upit sudije, da mu je jasno da mu se na teret stavlja teško ubistvo, kao i sa sadržajem prijedloga za određivanje pritvora, prenosi Avaz.

Izjavio je da će se o tome izjasniti nakon izjašnjenja njegovog branitelja, advokata po službenoj dužnosti, Nermina Dizdara.

Dizdar je naveo da se odbrana protivi određivanju pritvora te je predložio da se, ukoliko Sud nađe da postoje uslovi, određenim mjerama zabrane pokuša postići ista svrha.

On je, između ostalog, vezano za navode prijedloga, kazao da je kao dokaz navedeno da je saslušan veći broj svjedoka. Između ostalog, naveo je da smatra i da ne postoje vanredne, kao ni naročite okolnosti.

Osumnjičeni Kalajdžić je kratko kazao da se pridružuje navodima svog advokata te da nema šta dodati.

Tužilaštvo HNK: Tražimo samo mjere pritvora

Međutim, Vesna Pranjić, postupajuća tužiteljka Tužilaštva HNK, kazala je da u potpunosti ostaje kod svog prijedloga. Naglasila je kako se izričito protivi bilo kakvim mjerama zabrane, jer se samo mjerom pritvora u ovom konkretnom slučaju može postići da se ne ponovi djelo i da se umiri javnost.

Pritvor je predložen zbog toga što naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo, a za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna.

Takođe, pritvor je zatražen i zbog postojanja vanrednih okolnosti s obzirom na to da je riječ o krivičnom djelu koje je posebno teško, a s obzirom na način počinjenja i posljedicu krivičnog djela.

U prijedlogu je navedeno da bi puštanje na slobodu osumnjičenog rezultiralo prijetnjom narušavanja javnog reda, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme učestalo vršenje najtežih krivičnih djela-ubistava na štetu žena.

Rješenje o prijedlogu Tužilaštva HNK za određivanje pritvora, Sud će u zakonskom roku donijeti, najkasnije do kraja radnog dana.

Podsjetimo, protiv Kalajdžića je potvrđena optužnica za produženo krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti, nakon što ga je za to u januaru ove godine prijavila jedna ženska osoba iz Mostara.

Nastavi čitati

Aktuelno