Obnova manastira Hilandar biće završena ove godine, izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i društveni položaj crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović.

„Urađeno je 99 odsto obnove, koja je započeta od momenta izbijanja požara na manastiru. Iguman Metodije je rekao da je obnova išla nekim tempom, ali da je najveći dio urađen od prvog dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Hilandar 2021. godine“, rekao je Popović.

On je gostujući na TV Prva dodao da je tada dat nalog da se odmah obezbijede sva sredstva za obnovu što je i urađeno.
Prema njegovim riječima, ostalo je da se urade konzervatorski radovi u dva paraklisa, za šta su potrebne dozvole grčkih organa za zaštitu spomenika kulture, što bi trebalo da bude završeno do juna.

Popović je istakao da je ova obnova zapravo uvod u neophodnu rekonstrukciju manastira.

„Nekim dijelovima kao što je južni dio, koji nije gorio, neophodna je rekonstrukcija. Sa završetkom obnove kreće se u zaštitu blaga koje tamo postoji, a Hilandar ima artefakte koje nema nijedan srpski manastir, kao što su ikone, dokumenti, knjige, materijali, tkanine, kojima je neophodna najbolja zaštita, a tu zaštitu Hilandar nema“, rekao je on.

Za njihovo čuvanje će na Hilandaru biti izgrađeni riznica i depo, čije projektovanje je počelo, a do kraja godine krenuće i prvi radovi na izradi depoa i riznice.

Projekte će, naveo je, raditi srpske kompanije, radove će izvoditi radnici iz Srbije i Republike Srpske, i za tri do tri i po odnosno četiri godine tamo će biti izgrađena najmodernija riznica i depo.

Popović je najavio i da će 2026. godine u Srbiji biti organizovana velika izložba na kojoj će biti izloženi neki artefakti iz manastira Hilandar što će, prema dogovoru predsjednika Srbije i Grčke, biti urađeno pod pokroviteljstvom dvije države.
„Izložba će doprinijeti da oni koji ne mogu tamo da odu mogu da vide najvažnije elemente koji se čuvaju u Hilandaru“, rekao je on.
Dodao je da se sada razgovara o tome šta će sve iz Hilandara biti donijeto na ovu izložbu.

Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da će na pregovorima u Briselu o ukrajinskoj obustavi tranzita gasa učiniti sve da Evropsku komisiju “probudi iz slatkog sna”.

“Na moje veliko iznenađenje, Evropska unija i njeni organi ćute. Sutra ujutru idem u Brisel na razgovore sa komesarom za energetiku. Učiniću sve da ga probudim iz njegovog slatkog sna” rekao je Fico u video-poruci objavljenoj na njegovoj stranici na društvenoj mreži Fejsbuk.

On je napomenuo da je zbog zaustavljanja tranzita gasa preko Ukrajine nastao “ozbiljan problem“ koji se procjenjuje na desetine milijardi evra.

“Ni Slovačka ni Evropska unija nisu u ratu, nemamo razloga da trpimo avanture (Vladimira) Zelenskog” dodao je Fico.

Prema njegovom mišljenju, Ukrajinu ništa ne sprečava da nastavi se tranzitom gasa preko svoje teritorije.

“Jednostrana odluka Zelenskog da zaustavi tranzit bilo kakvog gasa kroz Ukrajinu značajno šteti Slovačkoj i Evropskoj uniji sa finansijskog stanovišta i značajno pomaže Sjedinjenim Američkim Državama, koje mogu da povećaju isporuke gasa Evropi. Zelenski namjerno šteti finansijskim interesima Slovačke i Evropske unije, uprkos tome što Evropska komisija u svom zvaničnom pismu jasno navodi da Ukrajinu ništa ne sprečava da nastavi tranzit: ni evropski zakon, ni sankcije” objasnio je Fico.

On je podsjetio da će šteta za Slovačku od gubitka mogućnosti da se bavi tranzitom gasa u druge zemlje EU godišnje iznositi oko 500 miliona evra.

“I milijardu evra više cijene gasa” dodao je Fico, precizirajući da će cijela Evropska unija za ovu “avanturu” platiti oko 70 milijardi evra.

Premijer je dodao i da je jedan od razloga njegove posjete Moskvi u decembru bila potreba da se obezbijedi gas za unutrašnje potrebe Slovačke.

“Prekid tranzita gasa kroz Ukrajinu i šteta po nacionalne i finansijske interese Slovačke bili su razlog mog puta u Moskvu. Morao sam barem da obezbijedim gas za unutrašnje potrebe Slovačke, to smo obezbijedili i bez povećanja cijene gasa. Takođe sam želio da dobijem odgovor od ruskog partnera, da li je Rusija spremna da nastavi da isporučuje gas za tranzit preko Ukrajine i Slovačke dalje na zapad. Odgovor je bio pozitivan” rekao je Fico.

On je naglasio i da je “Rusija uvijek bila pouzdan snabdijevač“ energetskim resursima.

Slovačke vlasti su ranije više puta izjavljivale da žele da zadrže mogućnost transporta gasa dalje ka Zapadu preko svoje teritorije, pošto zemlja za to dobija oko 500 miliona evra godišnje kao tranzitnu naknadu.

Fico je ranije izjavio da se Slovačka zalaže za obnavljanje tranzita gasa preko Ukrajine, u protivnom gubici zemlje moraju biti kompenzovani. On je takođe zaprijetio Kijevu da će prekinuti isporuke struje Ukrajini i smanjiti podršku ukrajinskim građanima koji se sada nalaze u Slovačkoj, prenosi “24Sedam”.

Odlazeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden potpisao je izmjene i dopune izvršnog naloga koje proširuju mjere sankcija protiv pojedinaca i grupa „uključenih u destabilizaviju“ aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.

Kako javlja Kliks, razlozi za izmjene i pojačanje sankcija su odgovor na kontinuirane pokušaje pojedinaca i grupa da naruše postratne sporazume i institucije, te da ugroze stabilnost i bezbjednost regiona.

U fokusu su, između ostalog, aktivnosti koje, kako se navod “ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, narušavaju demokratske procese i institucije, krše ili ometaju implementaciju međunarodnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum, Ohridski okvirni sporazum, Prespanski sporazum, te Rezolucija 1244 Savjeta bezbjesnosti Ujedinjenih nacija, uključuju ozbiljna kršenja ljudskih prava, podrazumijevaju korupciju na visokom nivou, uključujući zloupotrebu javnih resursa i podmićivanje”.
Bajden je naglasio da su ove mjere ključne za očuvanje mira i stabilnosti u regiji, ali i za zaštitu demokratskih procesa koji su rezultat višegodišnjih međunarodnih napora u postratnom periodu.

Izmjene izvršnog naloga omogućavaju američkim vlastima blokiranje imovine i interesa u vezi s osobama koje su odgovorne za ove aktivnosti, bilo direktno ili indirektno.

Sankcije će obuhvatiti:

pojedince koji podrivaju međunarodne mirovne i sigurnosne napore,

državne zvaničnike ili članove vlada koji se bave koruptivnim praksama,

vođe ili članove organizacija uključenih u destabilizirajuće aktivnosti,

članove porodica sankcionisanih osoba, uključujući supružnike i punoljetnu djecu,

finansijske, tehnološke ili materijalne saradnike ovih pojedinaca.

Izmjene naglašavaju važnost dosljedne implementacije ključnih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama koji su osigurali stabilnost u Zapadnom Balkanu nakon sukoba devedesetih godina.

Ovi sporazumi, uključujući Dejtonski sporazum, Ohridski okvirni sporazum i Prespanski sporazum, postavljeni su kao temelji za regionalni mir, saradnju i demokratizaciju.

Bijela kuća ističe da je ovo „nastavak dugogodišnje posvećenosti SAD jačanju vladavine prava, demokratije i bezbjesnosti”.

Kako je navedeno, glavna razlika između nove izmjene i prethodne uredbe odnosi se na proširenje obima sankcija, precizniju definiciju ciljanih aktivnosti i osoba, te dodatne korake u implementaciji sankcija.