Connect with us

Politika

Hoće li sudovi u Srpskoj primjenjivati odluke koje SKUPŠTINA NE PRIZNAJE?

Nakon što je Ustavni sud BiH na posljednjoj sjednici osporio pojedine zakone i akte koje je donosila Republika Srpska, ključno je pitanje da li će i ko će poštovati te odluke Ustavnog suda BiH, što je uvod u “pravnu anarhiju”.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli su nam da poštuju Ustav Republike Srpske pa samim tim i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te da se od trenutka stupanja na snagu tog zakona, odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji Republike Srpske, niti im se šalju odgovori na zahtjeve podnesene Ustavnom sudu BiH.

“Zakon propisuje da se odluka, kojom su Pravila Ustavnog suda BiH izmjenjena i odluke Ustavnog suda BiH donesene nakon izmjena Pravila Ustavnog suda BiH, neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH”, rekli su nam u Narodnoj skupštini Republike Srpske dodajući da su lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzeta od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom u BiH.

Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici, Ustavni sud BiH odlučio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ova odluka donesena je po zahtjevu Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH. Tom prilikom, Ustavni sud BiH odlučio je i da pojedine odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj nisu u skladu sa Ustavom BiH, a donio je privremenu mjeru i obustavio primjenu Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

Narodna skupština Republike Srpske krajem juna usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, međutim samo nekoliko dana kasnije Kristijan Šmit taj zakon stavio je van snage i to prije nego što je on stupio na snagu.

Tada, Šmit je poništio i izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, u javnosti poznat kao zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika. Kasnije, Milorad Dodik, predsjednik RS, je, uprkos ovoj odluci Šmita, donio ukaz i proglasio oba ova zakona, a Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” objavio ih je u “Službenog glasniku RS”, zbog čega je Tužilaštvo BiH protiv njih dvojice podiglo optužnicu koju je kasnije Sud BiH potvrdio i trenutno je u toku suđenje.

Dakle, u suštini, u Republici Srpskoj na snazi je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, iako je njega poništo Šmit, međutim, suština problema je u sudovima koji i pored objavljenog zakona u “Službenom glasniku Republike Srpske” primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH koje nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

To se moglo vidjeti u postupku protiv Muharema Štulanovića, profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. On je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom, a njeno proglašenje 9. januara “okoćenjem”.

Optužnica protiv Štulanovića podignuta je na osnovu Krivičnog zakona Republike Srpske koji se odnosi na povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda. Taj član Krivičnog zakona Republike Srpske u januaru je od strane Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim i Siniša Marković, sudija Okružnog suda u Banjaluci, “priznao” je odluku Ustavnog suda BiH uprkos Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i optuženog Štulanovića oslobodio optužbe.

“Pošto je nadležnost u vezi sa VSTS-om Sporazumom o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTS BiH prenesena 2004. godine na nivo BiH pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika i pošto je Republika Srpska izgubila uticaj u toj sferi, teško je očekivati da će sudovi u Republici Srpskoj implementirati Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Jedino rješenje za ovaj problem je povratak nadležnosti u ovom segmentu na nivo Republike Srpske i formiranje visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske. Na ovaj način Republika Srpska bi vratila uticaj na svoje sudije i tužioce i ne bi se dešavale situacije kao što je slučaj sa sudijom Markovićem”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Politika

BODIROGA “Jedan dripac upao u škripac”

Šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, podigao je prašinu na društvenim mrežama nakon što je aktuelnu političku situaciju u Srpskoj prokomentarisao stihovima.

I to ne bilo kakvim. Bodiroga je posegnuo za pjesmom književnika Milovana Danojlića, koja, kako su mnogi zaključili, nosi jasnu političku poruku:

– Jedan dripac upao u škripac. Drugom jamu kopao, pa sam u nju propao…

Komentatori su mu, podjednako oštro i poetski, odgovarali – neki su ga podržali, dok su drugi uzvratili stihovima: “Miševi često zbore o lavu“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SANJA VULIĆ NAPALA CRNATKA “Politički manijače, ti si dno srpske politike”

Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da je potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak očigledno neizmjerno tužan što nije uspio da uvede jedinstvene udžbenike u BiH, te istakla da su udžbenici koje danas imaju učenici u Republici Srpskoj poklon institucija Srpske, što pokazuje razliku između sadašnje odgovorne vlasti i politike PDP-a koji je uvijek samo brinuo o svojim privilegijama.

Vulićeva je istakla da je Crnadak politički statista koji živi od aplauza sarajevskih medija, ali da nikada neće imati ni djelo, ni ime koje će narod Republike Srpske pamtiti.

“Smeta ti sve što ima veze sa Republikom Srpskom, isfrustriran si što nisi više faktor u Sarajevu i neizmjerno tužan što nisi uspio da uvedeš jedinstvene udžbenike u BiH”, navela je Vulićeva. Ona je najnovije izjave Crnatka ocijenila kao političku manipulaciju i obmanjivanje javnosti.

“Politički manijače, ti si dno srpske politike, a odavno si prestao da budeš išta više od političkog putnika namjernika”, poručila je Vulićeva Crnatku, reagujući na njegovo objavljivanje fotografije udžbenika koji će početkom nove školske godine biti podijeljeni osnovcima u Republika Srpska na kojima se nalazi naljepnica sa potpisom predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Ona je podsjetila da je predsjednik Dodik za Republiku Srpsku izgradio puteve, bolnice, škole i očuvao stabilnost, dok je Crnadak, kao nekadašnji ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, bio poznat samo po putovanjima, slikama sa aerodroma i turističkim obilascima na račun građana. Linker
“Tvoje `diplomatije` sjećaju se još samo hotelski lobiji po Evropi”, poručila je Vulićeva.

Ona je napomenula da učenici danas imaju udžbenike koji su poklon institucija Republike Srpske, što pokazuje razliku između odgovorne vlasti i PDP politike, kada su ih roditelji sami morali sve kupovati dok je ova stranka brinula jedino o sopstvenim privilegijama, punila džepove i pravila nekretninske imperije po Londonu.

“Politički odrone, tvoje izjave su sramota, tvoji nastupi su karikatura, a tvoje poređenje Republike Srpske sa Sjevernom Korejom govori više o tvojoj mržnji prema narodu nego o realnosti. Zato se tebe gnušaju čak i oni koji te nominalno zovu saborcem”, ocijenila je Vulićeva.

Nastavi čitati

Politika

ZORA DIJELI FOTELJE! Piloti, konobari, agronomi – svi dobrodošli!

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović uz saglasnost Vlade izmijenila je Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i tako omogućila da u njemu rade ili da se zaposle osobe koje nemaju dodirnih tačaka sa novcem i finansijama.

Deseti put od kada je donesen, a to je bilo 2012. godine, mijenja se akt koji uređuje organizaciju rada i raspored poslova u jednom od najvažnijih ministarstava u Vladi.

Za posljednje korekcije jedini logičan zaključak koji se nameće je da se radna mjesta prilagođavaju stručnoj spremi onih koji su već zaposleni.

Naime, službenika za računovodstvene operacije ministarka je u novoj sistematizaciji zamijenila sa višim stručnim saradnikom od kojeg se, vjerovali ili ne, traži završen fakultet zdravstvenih nauka.

Interesantna je i škola koja je propisana za poziciju stručnog saradnika za platne transakcije.

On, kako stoji u opisu, radi na poslovima plaćanja, vrši poravnanje transakcija, izrađuje jutarnji izvještaj o stanju finansijskih sredstava na jedinstvenim računima trezora.

Prvobitnom sistematizacijom, ove poslove je mogao raditi  poslovno – pravni tehničar, a posljednjim izmjenama za ovu poziciju je potrebna  vazduhoplovna opšta srednja vojna škola.

Nelogičnosti se nastavljaju u nedogled.

Primjera radi, ranije je za kompjuterskog tehničara tražena srednja elektrotehnička škola, a njegov zadatak je bio da instalira, konfiguriše i rješava probleme sa računarima, instalira softver, šalje elektronske naloge u banku i slično.

Ubuduće to će moći raditi menadžer finansija, bankarstva i osiguranja sa godinu  dana iskustva i 240 ETCS bodova od kojeg se traži da samo poznaje osnove sistema.

Na poziciji višeg stručnog saradnika za administrativno – tehničke poslove koji je ranije mogao obavljati i gimnazijalac sada će biti zaposlen, ili već radi, neko sa završenim poljoprivrednim fakultetom, a koji je po ocjeni ministarske Vidović potreban za ovu poziciju.

Napominjemo da je riječ o radnom mjestu sa kojeg se prati finansijski položaj preduzeća, rentabilnost i razvoj privrede, a osoba koja je na njemu zaposlena pravi izvještaje i analizu uplaćivanja javnih prihoda, prima, pregleda i evidentira predmete upućene ministru i slično.

Od zanimljivih poteza obuhvaćenih posljednjim izmjenama treba spomenuti i to da je saradnicima za obuke sertifikacije internih revizora ukinuta obaveza posjedovanja sertifikata ovlaštenog eksternog i internog revizora.

Međutim, treba napomenuti da ove „igrice“ sa sistematizacijom nisu novina u ovom ministarstvu.

Tako je prvobitno definisano da viši stručni saradnik za usklađivanje procedura ministarstva sa pravnim propisima i standardima Evropske unije mora imati završen pravni ili ekonomski fakultet.

Kasnije je to izmijenjeno i određeno da to može biti i osoba sa završenim filološkim fakultetom.

Arhivar koji je po prvom pravilniku o sistematizaciji od škole morao imati gimnaziju kasnije je mogao biti i osoba sa svršenom školom za ugostiteljstvo i turizam.

Šef voznog parka prvobitno je trebao biti kvalifikovani vozač. Naknadno je definisano da ovim resorom može upravljati saobraćajni inženjer.

Takođe izmijenjena je i sistematizacija za vozača, gdje je omogućeno da taj posao radi i ekonomski tehničar.

Inače, prema zvaničnim podacima, zaključno sa prošlom godinom u ministarstvu je radilo 182 ljudi. Od tog broja 145 su državni službenici a 34 namještenici.

Nije isključeno da Vidovićeva na ovaj način želi da osigura mjesta ljudima koje je zaposlila u slučaju da u novoj Vladi ona više ne bude ministarka finansija.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno